Stručnjaci koji se bave odgojem i obrazovanjem djece, kod djece rođene u pandemiji bolesti COVID-19 opažaju lošije rezultate na testovima njihova kognitivnog razvoja od djece rođene prije pandemije. Među glavnim su razlozima za to ograničena stimulacija kod kuće te manja interakcija djece s vanjskim svijetom.
Štetu je moguće sanirati udruženim snagama
Roditelji, odgojitelji, učitelji, pedagozi i logopedi trebaju udružiti snage kako bi sanirali štetu koju je pandemija nanijela kognitivnom razvoju djece. Pandemija je za sobom ostavila i promjene u svakodnevici mnogobrojnih obitelji – neki roditelji rade od kuće, a djeca sve više u rukama imaju digitalne uređaje.
“U prvim godinama života djece temelji za njihov kognitivni razvoj postavljaju se poput onih za gradnju kuće. Za njihov optimalan razvoj ključne su stimulacija i interakcija. Ako roditelj primijeti djetetovo odstupanje od urednog kognitivnog razvoja, važna je brza intervencija. Probleme je lakše ukloniti u ranijim fazama djetetova razvoja”, ističe stručnjakinja za neuroedukaciju dr. sc. Branka Novosel, osnivačica Otvorenog učilišta Littera u Samoboru.
Dr. sc. Branka Novosel
Pojašnjava kako se na kognitivni razvoj djece negativno odražava njihova prekomjerna izloženost digitalnim medijima, posebice pasivno upijanje sadržaja kao što su gledanje videa i korištenje društvenih mreža. To utječe na smanjenu pozornost djece, poteškoće s fokusiranjem i slabija akademska postignuća.
Prve tri godine su ključne za razvoj mozga
“S razvojem tehnologije imamo i porast broja djece s jezično-govornim teškoćama. Sve je više neverbalne djece. Neka djeca ne govore do svoje treće, pa čak i četvrte godine. Sve je više roditelja koji traže stručnu pomoć logopeda, a koji nisu svjesni da su sami zakazali u odgoju djece i brizi za njih. Prve tri godine su ključne za razvoj mozga. Ako je dijete već u toj dobi izloženo digitalnim uređajima, ono pokušava komunicirati s ekranom, ali mu to ne uspijeva. Zato se zajedno s ekranom zatvara u svoj svijet i ne doživljava drugu djecu i osobe iz svoje okoline. Prekomjerna izloženost ekranima utječe na razvoj živčanog sustava što može rezultirati raznim poremećajima kako u ponašanju, raspoloženju, komunikaciji i jezično-govornom razvoju, tako kasnije i u učenju”, rekla je defektologinja i logopedinja Sonja Maletić koja u Bjelovaru vodi logopedski centar Logos.
Sonja Maletić s dječakom
Igra s vršnjacima, boravak u prirodi i izleti
Ona smatra kako su za normalan razvoj djeteta predškolske dobi važni njegovo druženje s vršnjacima u dječjem vrtiću te svakodnevne aktivnosti u obiteljskom okruženju poput igre, boravka u prirodi i izleta. To, naime, djeci omogućuje da svijet oko sebe upoznaju pomoću svih senzornih podražaja.
Stručnjaci se slažu da je nužno povećano ulagati u rano obrazovanje djece, tj. ono tijekom njihove vrtićke dobi i u nižim razredima osnovne škole. Tada je, ističe dr. sc. Branka Novosel, dječji mozak najpripremljeniji za učenje, što dokazuje i činjenica da se u to vrijeme događa impresivna sinaptogeneza, tj. razvoj mozga. Ono što se tada napravi, djetetu je intelektualna osnova na kojoj će graditi čitav svoj akademski i poslovni život.
Dr. sc. Branka Novosel u Hrvatsku je prije desetak godina donijela Alohu, program mentalne aritmetike koji kod djece razvija matematičke vještine, logiku i apstraktno mišljenje te im poboljšava koncentraciju, kratkoročno i dugoročno pamćenje. Sa Sonjom Maletić radila je na stvaranju programa intelektualnog, kreativnog i emocionalnog razvoja za vrtićku djecu Mali divovi.
Pročitaj i ovo:
- Potvrdila znanost: Djeca koja provode više vremena na otvorenom odrastaju u sretnije odrasle osobe
- Što djeca trebaju jesti da bi bila zdrava?
- Djeca nikada ne lažu – saznajte zašto!
