Svaka biljka, ma koliko god mala bila, ima svoj standardni oblik. Stoga je bitno kombinirati oblike u grupacije usklađene s prostorom i elementima u njemu. Ovdje je potreban smisao za sklad volumena u prostoru. Kombinacija oblika je presudna u ispunjenju zamisli, jer je moguće stvoriti grupacije umirujućeg oblika, ali i zamišljene oblike razbacati na način da odražavaju nemir i odbojnost.

Na isti način kako neke boje volimo više, a druge nam jednostavno nisu po ukusu, a da i ne znamo zbog čega, tako i kombinacija oblika može podsvjesno iritirati, a da toga nismo ni svjesni. Stoga je dobro na papiru unaprijed skicirati zamišljenu kombinaciju oblika, jer ako nešto nije kako treba, dovoljna će biti samo gumica da se crtež izbriše i promijeni izgled tog dijela vrta.

U svakom prostoru u kojem je kuća, ona upravlja veličinom uporabljenih oblika jer izgled vrta mora biti povezan i usklađen s njezinim proporcijama. Vrt uz katnicu trebao bi sadržavati manje elemente od onoga pokraj velike stambene zgrade. U ruralnom okolišu u izboru oblika može pomoći izgled prirodnog krajolika. 

Valoviti brežuljci zahtijevaju slične oblike biljnih grupacija u vrtu. Bilje može uspješno sakriti od pogleda neke građevinske promašaje ili nedorečenosti. Stoga je neophodno dobro promotriti postojeće stanje i zamisliti što se vidi i s kojeg mjesta. Radi olakšanja ovog posla dobro je pribjeći jednoj staroj metodi – izradi nekoliko fotografija vrta ali ne s visine prozora ili terase, već s razine vrta. Kasnije se preko tih fotografija stavlja list paus papira i olovkom skicira budući izgled pojedinih dijelova vrta.

Nužno je dobro razmisliti i kod odabira građevinskog materijala kojim će biti napravljene staze, terasa u travnjaku, sjenica ili pergola, zidić i sl. Svaki materijal djeluje na drugi način svojim oblikom i bojom. Danas je izbor tih materijala izuzetno bogat i lako je pasti u zamku pa unijeti u vrt svega pomalo. Veliko šarenilo nikada ne pokazuje dobar ukus, već suprotno.

Umjetnost je s malo elemenata i boja napraviti dobru sliku. Potrebno je unaprijed odabrati paletu boja za koju se zna da se sviđaju korisniku, a tada ni izbor materijala neće biti težak. Na boje utječe i bilje i to ne samo cvijeće svojim bojama već i drveće i grmlje, jer osim što svaka vrsta ima svoj izgled krošnje i boje lišća, tijekom godine te se boje mijenjaju sve do jeseni.

Boje postoje i u zimi, crnogorica ostaje zelena i pod snijegom, a mogu se vidjeti i narančasti plodovi vatrenog trna, te dunjarice. Na pozadini snijega svaka se biljka doima kao uspjeli crtež, kao umjetničko djelo. I to je potrebno znati iskoristiti u oblikovanju okućnice. 
Prije određivanja vrste bilja koje se sadi, nužno je proučiti uvjete pod kojim pojedina biljka uspijeva i kako raste. Nema smisla na malom razmaku posaditi nekoliko biljaka koje će se razrasti i međusobno zagušiti. Sadnja se planira tako da se stabla i grmovi kad odrastu samo dotiču.

Oblik i boja bilja se vide izdaleka, ali struktura svake zasebne biljke se razaznaje tek onda kad se stane u blizinu. Struktura je također bitan čimbenik u stvaranju slike. Neke biljke imaju oštro lišće, druge zaobljeno, izrezano, veliko i sitno, sjajno ili pokriveno dlačicama.

Strukturne elemente treba uskladiti, unijeti i malo živahnosti u grupaciju, razigrati sliku. Neka vrt bude odraz autorovog načina života i karaktera, što će unijeti posvemašni sklad u njegovu okruženju i u njegovoj duši. Vrt se oblikuje radi sebe, prema sebi, a nikako da bi zadivili prijatelje i slučajne prolaznike. Sklad je ugoda, a pogreška se vidi izdaleka.