Kozmetička industrija sve više spaja njegu kože i emocionalno blagostanje, a jedan od sastojaka koji privlači pozornost jest oksitocin, poznat i kao ‘hormon ljubavi’. Proizvođači mu pripisuju potencijal za poboljšanje raspoloženja, osjećaja bliskosti i opuštenosti, pa se pojavljuje u različitim proizvodima, od sprejeva za nos do balzama za usne i krema.
No može li beauty proizvod doista utjecati na djelovanje oksitocina u mozgu i učiniti nas sretnijima ili društvenijima? Stručnjaci upozoravaju da su znanstveni dokazi znatno skromniji od marketinških obećanja.
Što je zapravo oksitocin i čini li nas ljubaznijima?
Oksitocin je hormon koji se proizvodi u hipotalamusu, a otpušta ga hipofiza. Ima važnu ulogu tijekom poroda i dojenja, ali sudjeluje i u društvenim interakcijama, stvaranju bliskosti i emocionalnim odnosima. Ipak, naziv ‘hormon ljubavi’ ne opisuje u potpunosti njegovo djelovanje. Neuropsihologinja Sanam Hafeez objašnjava da je oksitocin bolje promatrati kao svojevrsno ‘društveno ljepilo’ koje može utjecati na povezivanje s drugima i reakcije na stres, ovisno o okolnostima.
Ne nužno. Oksitocin ne djeluje kao jednostavan prekidač koji automatski potiče sreću, povjerenje i bliskost. Prema Hafeez, može pojačati postojeću društvenu dinamiku: u odnosima obilježenima bliskošću može pridonijeti osjećaju povezanosti, dok u drugim okolnostima može pojačati nepovjerenje ili obrambene reakcije prema ljudima koje doživljavamo kao strance. Zato je važno razlikovati stvarne učinke hormona od pojednostavljene predodžbe da je riječ o svojevrsnoj kemijskoj formuli za sreću.
Sprejevi za nos: što pokazuju istraživanja?
Proizvodi koji se primjenjuju putem nosa imaju veću biološku opravdanost za istraživanje od klasične kozmetike jer se intranazalni oksitocin proučava zbog mogućih učinaka na društveno ponašanje, raspoloženje i donošenje odluka. Ipak, rezultati istraživanja nisu dovoljno dosljedni da bi se moglo zaključiti kako takva primjena pouzdano poboljšava raspoloženje ili opće blagostanje.
Dermatologinja Kseniya Kobets upozorava i na pitanja apsorpcije i doziranja. Količina koja dospijeva u organizam može varirati, a nema dovoljno kvalitetnih dokaza koji bi opravdali rutinsku primjenu intranazalnog oksitocina radi poboljšanja raspoloženja. Budući da se koncentracije i doze razlikuju među proizvodima, važno je ne pretpostavljati da su svi jednako učinkoviti ili sigurni.
A što je s balzamima, kremama i serumima?
Kod proizvoda koji se nanose na kožu znanstvena je osnova još slabija. Oksitocin je peptid, a takve molekule uglavnom teško prolaze kroz neoštećenu kožnu barijeru. Stoga je malo vjerojatno da će krema ili balzam s oksitocinom proizvesti učinak usporediv s djelovanjem hormona unutar organizma.
Osim toga, neki proizvodi koji obećavaju povećanje oksitocina uopće ga ne sadrže, već se oslanjaju na druge sastojke i takozvane ‘feel-good’ komplekse kojima nastoje potaknuti ugodno iskustvo korištenja. Prema Kobets, takvi proizvodi mogu više računati na emocionalno brendiranje nego na dokazano farmakološko djelovanje oksitocina.
Može li učinak biti posljedica placeba?
Moguće je da dio doživljenog učinka proizlazi iz očekivanja, a to ne znači da je ugodno iskustvo nužno manje stvarno. Ako vjerujemo da će nas neki proizvod opustiti ili razveseliti, ta očekivanja mogu utjecati na naše osjećaje i ponašanje.
Hafeez objašnjava da osoba koja očekuje određeni učinak može nesvjesno početi reagirati u skladu s tim očekivanjem. Zato nije uvijek jednostavno razdvojiti mogući biološki učinak sastojka od utjecaja rituala njege, očekivanja i samog iskustva korištenja.
Postoje li rizici?
Oksitocin se često povezuje s pozitivnim emocijama, no njegovo djelovanje nije uvijek jednako ni nužno povoljno. Prema Hafeez, u određenim okolnostima može pojačati ljubomoru, emocionalnu vezanost ili osjetljivost na odbacivanje.
Učinak ovisi o pojedincu i društvenom kontekstu, pa oksitocin ne treba promatrati kao bezazlenu ‘kemikaliju sreće’. Budući da su dokazi o učincima i sigurnosti njegove primjene u svrhu poboljšanja raspoloženja ograničeni, proizvode koji ga sadrže ne bi trebalo koristiti bez provjere njihove namjene i sigurnosti.
Oksitocin u kozmetici: više znanosti ili marketinga?
Oksitocin ima važnu ulogu u reprodukciji i društvenom ponašanju, ali to ne znači da se njegovi učinci mogu jednostavno prenijeti u kozmetičke proizvode. Iako se intranazalna primjena proučava, dokazi o njezinu utjecaju na raspoloženje i opće blagostanje još nisu dovoljno čvrsti. Kod krema, seruma i balzama tvrdnje o povećanju oksitocina još su manje uvjerljive zbog otežanog prolaska peptida kroz kožu.
To ne znači da se nakon korištenja nekog beauty proizvoda nećete osjećati bolje. Ugodan miris, tekstura, ritual njege i vrijeme posvećeno sebi mogu pridonijeti pozitivnom iskustvu. No zasad nema dovoljno znanstvenih dokaza da oksitocin u kozmetičkom proizvodu može pouzdano poboljšati raspoloženje. ‘Hormon ljubavi’ možda je privlačan sastojak za beauty industriju, ali njegova popularnost zasad je ispred dokaza o stvarnim koristima.
Pročitaj i ovo:
- Je li tvoja prirodna kozmetika stvarno prirodna?
- Mary Novosel: domaća kozmetika od kupusa savršena je za njegu kože!
- Anna Korzun: Personalizirana kozmetika je jedino rješenje za sve kožne probleme!
