U uvodu je Ministar financija Slavko Linić predstavio u detalje promjena poreznog sustava koji će se primjenjivati od 1.1.2013. godine i one koje će se početi primjenjivati s ulaskom u EU, od 1.07. 2013. godine.
Što se tiče PDV-a, osnovna stopa od 25% neće se mijenjati. Za ugostiteljske usluge, hranu i piće uvodi se međustopa od 10%, čime se (osim Zakona o fiskalizaciji i fiskalnim blagajnama) pojačava borba protiv sive ekonomije i želi smanjiti plaćanja u gotovini. Kako je obveza prema EU ukinuti nultu stopu, nju će zamijeniti stopa od 5%, dok će se još nakon razmatranja utvrditi konačni popis stavki koje će se oporezovati s 5 i s 10%. Što se tiče trošarina, na tom dijelu poreza ima više usklađenja s EU. Od 1.1. 2013. se ukidaju trošarine na luksuzna dobra, koje ne poznaje EU.
Od 1.7.2013. će se primjenjivati nov obračun trošarina na automobile (koji uzima u obzir emisije CO2 i vrijednost, pa će tako skuplji i auti s više konja, kao i rabljeni biti oporezovani više, dok će električni, hibridni i auti s nižom potrošnjom i emisijom CO2 biti oporezovani manje nego do sada). Očekuje nas usklađivanje trošarina na cigarete i alkohol prema minimalnim stopama u EU, te uvođenje trošarina na sve ostale oblike energije, od električne energije, plina i loživog ulja. Razmatra se i mogućnost uvođenja viših trošarina na bezalkoholna pića koja imaju više šećera i umjetnih sastojaka.
Porez na dohodak i dobit se ne misle mijenjati, a još se očekuju efekti uvedenih olakšica za reinvestiranu dobit. Cilj je Vlade do kraja mandata doprinos na zdravstvo smanjiti s 13% na 7%, čime će se povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, a to će se nadoknaditi novim porezom na nekretnine.
Ministar Slavko Linić je ekskluzivno za EUforiju govorio o novom porezu na nekretnine, koji se namjerava uvesti od 1.4.2013. i kojim se odustalo od šireg poreza na imovinu, jer bi taj bilo puno teže uvesti (dividendu i kamatu sada nije moguće dirati). Na imovinu koja se koristi plaćat će se porez na nekretnine umjesto dosadašnje komunalne naknade u otprilike istom iznosu. Tako će to biti kod prve nekretnine svakako. Kod druge nekretnine (vikendice), porez na nekretnine bit će nešto veći od zbroja komunalne naknade i poreza na vikendice koji sada vrijede.
Na ostalu imovinu (osobito koja nije u funkciji) bit će raspisana stopa poreza na nekretnine od (radna verzija) 2%, uz novine da će jedinice lokalne samouprave plaćati državi za državne nekretnine, a država lokalnim jedinicama za nekretnine u vlasništvu države na njihovim područjima. Time se želi povećati efikasnost upravljanja nekretninama, osobito kod jedinica lokalne samouprave gdje dobar dio njih nema komunalnu naknadu, a i oni koji ju imaju donosili su mnoga oslobođenja od plaćanja komunalne naknade, pa su mnoge nekretnine neiskorištene. Na upit Dr. Ante Babića ministar Linić je pojasnio da će porez na nekretnine biti 100%tni prihod jedinica lokalne uprave i samouprave.
PANEL: “ Promjene, prilagodbe, prijetnje i prilike u poreznom sustavu"
U uvodnoj prezentaciji Dr. Babić je govorio o poreznim trendovima u EU, koji se mogu svesti na nekoliko točaka: europske zemlje su usmjerile svoje porezne sustave prema strukturi u kojoj sve više dominiraju porezi na potrošnju PDV (većina zemalja je u krizi povećala stope) i trošarine, ekološki porezi i porezi na imovinu i nekretnine. Kod poreza na dobit zaustavljen je trend konkurencije zemalja smanjivanjima poreza na dobit i ogromnim poticajima za privlačenje stranih investicija. Kod poreza na dohodak se u krizi povećao porez na osobe s višim dohotkom, a olakšao se položaj osoba s niskim i ispodprosječnim dohotkom.
Zemlje EU su na neki način se odmaknule od oporezivanja rada prema porezu na potrošnju i imovinu uz porez na ekologiju. Iako se dugo smatralo kako će upravo ekološki porezi biti prvi koji će biti uzdignuti na EU razinu i koje ćemo plaćati direktno u EU blagajnu (iako se razmišljalo i o porezu na telekomunikacije u tom kontekstu), u Bruxellesu se trenutno razmišlja o uvođenju poreza na bankarske transakcije iz nužde popunjavanja Europskog fonda za stabilizaciju koji služi za spašavanje banaka i zemalja zahvaćenih krizom. Nakon uvodne prezentacije Ministar financija Slavko Linić je elaborirao vremenski slijed promjena porezne politike prema europskim obvezama, onako kako ga on vidi.
Gospođa Dr. Sandra Švaljek, ravnateljica EIZ, iznijela je svoju usporedbu sadašnjeg poreznog sustava Hrvatske i Europskih poreznih sustava, ustvrdivši kako smo „u trendu“, ali kako još moramo smanjiti porezno opterećenje rada, pojačati fiskalnu disciplinu, te poboljšati funkcioniranje i stabilnost poreznog sustava. Gospođa Helena Schmidt, Deloitte je dala pregled nužnih promjena hrvatskog poreznog sustava koje se vide iz Bruxellesa, kako je ona članica stručnog tima za poreznu reformu i PDV u Bruxellesu – sam porezni sustav je OK, ali najveći problem predstavljaju „iznenađenja“ u promjenama poreznog sustava, retroaktivna „rješenja“ i činjenica da mišljenje središnjeg poreznog ureda nije obvezujuće – ulaskom u EU vidi najveću promjenu prema povećanju odgovornosti dokazivanja porezne obveze na poreznim obveznicima.
Božidar Lukša, TEXEL, dao je pregled poreznog sustava i njegovih recentnih promjena kako ga vidi struka poreznih stručnjaka i financijski direktori privatnih poduzeća – najveći problem vidi u činjenici kako porezni nadzor nije ujednačen i kako se naiđe na prekompleksna pitanja tada nema odgovora od strane porezne uprave, a slaže se da je veliki problem često mijenjane ne samo poreznih obveza i pravila, već i izgleda obrazaca, koji onda iziskuju nepotrebne troškove poreznim obveznicima.
Okrugli stol: „Transakcijski porezi u EU“
Okrugli stol započeo je s gospođom Gordanom Sekulić, zamjenicom ravnateljica Porezne Uprave, koja je obrazložila očekivane promjene u sustavu PDV-a. Ulaskom u EU prema poreznoj upravi OIB bi trebao funkcionirati kao TIN (Tax Identification Number), a dokument za dokazivanje porezne obveze će biti ispostavljena faktura – iako nema propisanog izgleda, na fakturi za isporučenu robu/usluge će trebati napisati da će poreznu obvezu za PDV platiti kupac s njegovim točno navedenim TINom, te priloženim dokumentima preuzimanja robe/usluge.
Gospođa Dijana Antičić, porezna savjetnica prokomentirala je kako su u nekim slučajevima u izostanku pratećih dokumenata o isporuci robe/usluge između slovenskog i poljskog poduzetnika porezne vlasti u Sloveniji razrezale PDV slovenskom poduzetniku koji je isporučio robu u Poljsku.
Gospođa Helena Schmidt, Deloitte, prokomentirala je predstojeće promjene u sustavu PDV-a komentirajući kako bi se u Zakonu o PDV-u koji se treba uskladiti do kraja godine takvo dokazivanje trebalo promijeniti u duhu Direktiva EU, dakle svim raspoloživim dokumentima, a ne nekim samo formalnim koji će opet povećati trošak poduzetnika. Zatim je g. Zlatko Grabar, pomoćnih ministra financija i ravnatelj Carinske uprave, obrazložio promjene u sustavu trošarina. One se tiču usklađivanja s minimalnim stopama u EU (osobito na alkohol i cigarete), uvođenje trošarina na električnu energiju, koks, plin i druge oblike energije.
Trošarina na luksuz se ukida, trošarine na bezalkoholna pića, kavu i automobile se usklađuju s EU tako da od 1.1.2013. ne ometaju prekogranični promet. Ukinut je posebni porez na brodove. Gospodin Grabar vidi da treba puno učiniti na informatizaciji sustava i edukaciji djelatnika. Za poslovanje s trećim zemljama će hrvatski poduzetnici svakako morati imati EURI broj kojim će se onda evidentirati promet s inozemstvom.
Gospođa Dijana Antičić, porezna savjetnica, prokomentirala je promjene u sustavu PDV-a i trošarina i mogućih implikacija na poslovanje poduzetnika. Gospođa Helena Schmidt, Deloitte, osvrnula se na tretman PDV-a u EU projektima, koji bi trebao biti oslobođen PDV-a, što zbog međudržavnog sporazuma, što zbog karaktera dotacije, gdje nema protučinidbe za primljen novac od EU projekta.
Okrugli stol: „Porezi na dohodak, dobit i imovinu u EU“
Okrugli stol se nastavio na komentare o konkurencijama poreznih sustava i brisanju granica između transakcija i dobiti za poduzetnike. Nenad Kukić, porezni savjetnik, Advalorem i gospođa Dr. Sandra Švaljek, ravnateljica EIZ iznijeli su nalaze pregledne studije o tzv. „nekretninskim“ porezima, na što se Prof.Dr.sc. Josip Tica, Ekonomski fakultet nadovezao s procjenama učinaka takvog poreza na nekretninsko tržište i makroekonomiju.
Najveći problem se vidi u određivanju osnovice kod nekretninskog poreza, jer za razliku od komunalne naknade koja se veže na fizičke kvadrate, ovdje je osnovica vrijednost. Skeptični su u mogućnostima tzv. masovne procjene vrijednosti i sklonosti porezne uprave da procjenjuje po svojim tablicama i ugovorima koji su prijavljeni kod njih, a koji ne odražavaju tržišnu vrijednost. Također vide problem u definiciji poreznog obveznika, jer ne samo da je vlasnik porezni obveznik, već su to i oni koji imaju financijski i operativni leasing, a nisu vlasnici. Preporučuju određivanje tzv. „fiskalne vrijednosti“ za nekretnine koje će se oporezivati, a koje se temelje na dohotku od nekretnine, što će biti stabilnije u godinama konjukture na tržištu nekretnina i pada na tržištu nekretnina.
Očekuju se pozitivni efekti uvođenja poreza na stavljanje nekretnina u funkciju, rješavanje kaosa na iznajmljivačkom dijelu tržišta nekretnina, kao i uvođenja reda u zemljišne knjige, pogotovo ako se ide s rješenjem da nakon nekoliko neplaćenih rata poreza nekretnina ide u prodaju radi poreznog duga. G. Božidar Lukša, TEXEL, iznio je praktična iskustva u optimiziranju poreza i transfernim cijenama, a u raspravu su se uključili g. Adrian Hammer, Deloitte i Dijana Antičić, porezna savjetnica. Iako se preporučuje suradnja s poreznim vlastima i traženje prethodnih mišljenja kod transfernih cijena, izrada elaborata o transfernim cijenama nipošto nije kraj priče, treba elaborat svake godine provjeravati i prilagođavati.
Naglašava se da i porezna uprava treba nastupati u „dobroj vjeri“ i pomagati u izglađivanju nesporazuma na obostranu korist, a ne da bi se pronalazile mogućnosti dodatnog novčanog kažnjavanja poduzetnika. Mnogi mali i srednji poduzetnici nisu svjesni činjenice da ako imaju više d.o.o.-a moraju imati riješene probleme transfernih cijena, osobito ulaskom u EU, gdje ih osim domaćih poreznih vlasi mogu ganjati i porezne vlasti zemalja u kojima su im poslovni partneri.
