Kuhanje kod kuće moglo bi imati veću ulogu u zdravlju nego što se na prvi pogled čini. Osim što često vodi prema kvalitetnijim obrocima i manjem oslanjanju na prerađenu hranu, novo istraživanje sugerira da bi ova svakodnevna navika mogla biti povezana i s manjim rizikom od demencije. Posebno je zanimljivo to što su najveću korist možda imali oni koji se inače ne snalaze najbolje u kuhinji.
Prethodna istraživanja već su povezivala kuhanje kod kuće s boljim metaboličkim zdravljem, manjim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti, kao i s određenim dobrobitima za mentalno zdravlje. Sada nova studija objavljena u časopisu Journal of Epidemiology & Community Health otvara još jedno važno pitanje: može li češća priprema domaćih obroka pomoći i u očuvanju kognitivnih funkcija?
Zašto su istraživači promatrali baš kuhanje kod kuće
Znanstvenici su analizirali podatke gotovo 11.000 osoba starijih od 65 godina uključenih u Japan Gerontological Evaluation Study. Sudionici su ispunjavali upitnike o tome koliko često kuhaju kod kuće, ali i koliko su vješti u kuhinji – primjerice, mogu li guliti voće i povrće, pripremiti jaja, peći ribu ili skuhati jednostavna jela poput variva i stir-fryja.
Yukako Tani, dr. sc., izvanredna profesorica na Odjelu za javno zdravstvo Instituta znanosti u Tokiju i prva te odgovorna autorica studije, objasnila je da fokus na kuhanje kod kuće nije slučajan. Kako je istaknula, izvješće Lancet Commissiona iz 2020. godine pokazalo je da bi se velik dio slučajeva demencije mogao povezati s promjenjivim životnim čimbenicima, poput prehrane i tjelesne aktivnosti.
Prema Tani, priprema obroka kod kuće ima više slojeva koristi. Potiče zdravije prehrambene izbore, uključuje kretanje kroz kupovinu i samu pripremu hrane, a istodobno aktivira i mozak jer traži planiranje, odabir namirnica i praćenje koraka u receptu. Upravo zato istraživači su u toj navici vidjeli potencijalno važan, a još nedovoljno istražen čimbenik povezan sa zdravljem mozga.
Što je studija pokazala o riziku od demencije
Rezultati su pokazali da je priprema domaćih obroka od početka bila povezana s manjim rizikom od demencije. Kod muškaraca je ta povezanost iznosila 23 posto, a kod žena 27 posto.
Još zanimljiviji nalaz odnosio se na osobe sa slabim kulinarskim vještinama. Kod njih je priprema domaćeg obroka barem jednom tjedno bila povezana sa čak 67 posto manjim rizikom od demencije.
Yukako Tani smatra da upravo taj podatak dodatno podupire ideju da kuhanje nije važno samo zbog onoga što jedemo, nego i zbog samog procesa. Za početnike ili one koji se u kuhinji ne osjećaju sigurno, kuhanje može biti nova i mentalno zahtjevnija aktivnost, što mozgu pruža dodatnu stimulaciju.
Povezanost nije isto što i dokaz
Iako rezultati zvuče ohrabrujuće, važno ih je tumačiti oprezno. Dung Trinh, dr. med., internist iz MemorialCare Medical Groupa i glavni medicinski direktor Healthy Brain Clinica u Irvineu, naglasio je da se radi o opažajnom istraživanju. Drugim riječima, studija pokazuje povezanost između kuhanja kod kuće i manjeg rizika od demencije, ali ne dokazuje da kuhanje samo po sebi sprječava razvoj bolesti.
To je važna razlika, posebno kada se govori o prevenciji demencije. Ipak, Trinh ističe da su ovakva istraživanja vrijedna jer promatraju svakodnevne, promjenjive navike koje bi mogle igrati ulogu u očuvanju zdravlja mozga.
Kako češće kuhati kod kuće i kad niste vični
Za mnoge je najveća prepreka upravo osjećaj da ‘ne znaju kuhati dovoljno dobro’. No Monique Richard, registrirana dijetetičarka nutricionistica, poručuje da cilj ne mora biti savršenstvo, nego postupno građenje sigurnosti i rutine.
Dodaje i da kuhanje kod kuće ne znači da sve mora biti pripremljeno od nule. U svakodnevici itekako imaju smisla praktična rješenja poput unaprijed narezanog povrća, smrznutih namirnica, pečenog pileta iz trgovine ili konzerviranih mahunarki. Bitno je složiti obrok koji je nutritivno smislen i dovoljno jednostavan da ga možete redovito ponavljati.
Kad se sve zbroji, priprema domaćih obroka možda nije samo pitanje prehrane, nego i navika koja istodobno aktivira mozak, tijelo i osjećaj samostalnosti. A to je razlog više da kuhinju ne promatramo samo kao obavezu, nego i kao prostor u kojem dugoročno činimo nešto dobro za sebe.
Pročitaj i ovo:
- Ova 10-minutna rutina korisnija je za zdravlje mozga od povremenih dugih treninga
- Istraživači su proučavali 6 zdravih dijeta – ova je imala najviše koristi za mozak
- Starenje mozga počinje ranije nego što mislite – a ova ga vježba dokazano usporava
