Dio poduzimanja akcija protiv klimatskih promjena znači suočavanje s anksioznošću i tugom koje to pitanje može pokrenuti. Budući da se prvi instinkt pojave neugodnih osjećaja može ‘preokrenuti’, važno je ostati optimističan, a pritom priznavati ozbiljnost problema koji postoji.
Rizik guranja straha i tjeskobe pod tepih
Svi imamo obrambene mehanizme koji su nesvjesni i koji omogućuju izbjegavanje sukoba ili anksioznost. Odbijanje i minimiziranje su dvije linije obrane koje se najčešće koriste u vrijeme klimatskih kriza i drugih problema povezanih sa svijetom u kojem živimo.
Psihoterapeutkinja Markesha Miller ukazuje na kognitivnu disonancu, sposobnost ljudskog mozga da istovremeno drži dvije suprotstavljene misli, uvjerenja ili stava. Na primjer, vjerujete da su zagađenje i prirodna degradacija loši, ali još uvijek vozite automobile na dizel ili kupujete proizvode napravljene od palminog ulja.
“Ako se ljudi pretvaraju da problem ne postoji, ne moraju se suočiti s neugodnim emocijama ili radnjama koje mogu nastati priznavanjem problema.” Biti klimatski optimist tada se ne odnosi samo na održavanje slijepe pozitivnosti, već i na priznavanje izazova i koncentriranje na rješenja, istovremeno proaktivno štiteći mentalno zdravlje.
Kako se nositi s anksioznošću klimatskih promjena na zdrav i proaktivan način:
1. Fokusirajte se na ono što možete kontrolirati
Kad pogledamo izvan naše zone komfora i razmotrimo veće probleme, često se osjećamo kao da nemamo nikakvu kontrolu. Umjesto toga, može biti korisno usredotočiti se na ono što možemo kontrolirati i obvezati se na poduzimanje malih koraka.
U tom slučaju stručnjaci preporučuju da započnete sa svojim svakodnevnim navikama i načinom života prije nego što proširite akciju na širu zajednicu. Kad bismo se svi obvezali na poduzimanje jedne radnje svaki dan, ma koliko ona bila mala, naši bi se postupci automatski pojačali.
2. Kad je riječ o informiranju, znajte koliko je previše
Neuroznanstvenik Joseph LeDoux objašnjava kako oslabljuje proces donošenja odluka i pamćenja kada naša tijela doživljavaju dugotrajan, intenzivan stres i razinu kortizola iznad normalnog. Iako je dobro ostati informiran, važno je poznavati dnevna ograničenja kada su u pitanju vijesti o klimatskoj krizi. Ograničite konzumaciju vijesti i informacija na 30 minuta dnevno ili čitajte samo jedan članak o ovoj temi svakog jutra kako biste ostali informirani, ali ne i previše zatečeni.
3. Imajte suosjećanja i empatije prema sebi i drugima
Stručnjaci se slažu: Uzimanje slobodnog dana od čitanja o klimatskim promjenama vas ne čini lošom osobom. To samo znači da vodite računa o sebi kako biste se sutra mogli pokazati jači. Stručnjaci smatraju kako su klimatske promjene najbolje razumljive kroz traumu. Učenje o suočavanju s klimatskom krizom svojevrstan je oblik traume. Svi imamo svoj prag za ono s čime smo se sposobni baviti i to ne znači da je nekome više, a nekome manje stalo. To je jednostavno način na koji nas štiti vlastiti mozak.
4. Razgovarajte
Razgovor s drugima će vam dati potvrdu da niste sami i da imate podršku. Također, pomoći će vam de-stigmatizirati zabrinutost za mentalno zdravlje povezano s klimatskim promjenama. A najbolje što možete napraviti za nekoga tko se bori s klimatskom anksioznošću je da ih potaknete na otvoreni razgovor o njihovim strepnjama, strahovima, krivnjom. Jednom kad svi osjećaji zabrinutosti budu izneseni na vidjelo, otvorit će se prostor za akciju i poduzimanje konkretnih koraka.
Pročitaj i ovo:
- Kako razgovarati s djecom o klimatskim promjenama?
- Sadnja šuma mogla bi značajno usporiti klimatske promjene, kažu znanstvenici
- 10 mitova o klimatskim promjenama kojima ne treba vjerovati
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life i uživaj u inspirativnim tekstovima koji mijenjaju perspektivu. Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
