Kako živjeti dulje? Dok tražimo načine da produljimo život i sačuvamo zdravlje što dulje možemo, ovo pitanje zaokuplja mnoge od nas. Kada je u pitanju dugovječnost, jasno je da nemamo nadzor nad svim aspektima, no dobro je poznato da svakodnevne navike, poput prehrane i kvalitetnog sna, mogu značajno doprinijeti ne samo duljem, već i zdravijem životu. Svakodnevne odluke koje donosite, ma koliko se činile sitnima, imaju moćan utjecaj na vašu dugovječnost i kvalitetu života.
U doba kada nas sa svih strana obasipaju savjeti o zdravlju i tajnama kako dulje živjeti, može biti teško razaznati što je zaista korisno. Kako biste se lakše snašli u ovoj poplavi informacija, otkrivamo što preporučuju i koje strategije redovito provode stručnjaci za dugovječnost.
1/ Redovita, ali i raznovrsna tjelovježba
Redovita tjelovježba neizostavan je dio svakodnevice dr. Monice Driscoll, profesorice na Odsjeku za molekularnu biologiju i biokemiju na Sveučilištu Rutgers, čije je istraživanje usmjereno na starenje. “Vježbanje je ključno za održavanje snažnog metabolizma, kvalitetan san i produljenje životnog vijeka”, objašnjava dr. Driscoll za Health, dodajući da joj svakodnevna aktivnost pomaže da se osjeća bolje, i fizički i psihički.
Istraživanja su pokazala da samo 15 minuta dnevno lagane ili umjerene aktivnosti može pridonijeti dugovječnosti. Dr. Driscoll savjetuje svima da počnu s malim koracima: “Šetajte se svaki dan, bez iznimke. Potražite jednostavne rutine za početak – i minimalna tjelesna aktvinost može značajno poboljšati vaše zdravlje.”
Linda Ercoli, stručnjakinja za dugovječnost i privremena ravnateljica Centra za dugovječnost na UCLA-u, preporučuje da se vježbanje sastoji od različitih vrsta aktivnosti kako bi se tijelo održalo u ravnoteži i smanjio rizik od ozljeda. Naglašava kako je važno “mijenjati” rutinu, jer se s vremenom, kod ponavljanja istih pokreta, određene mišićne skupine mogu pretjerano opteretiti, što vodi do disbalansa i potencijalnih ozljeda.
2/ Dijeta koja oponaša post za poticanje dugovječnosti
Valter Longo, doktor znanosti i profesor gerontologije i bioloških znanosti na Sveučilištu Južne Kalifornije, posvetio je godine istraživanju dugovječnosti, a rezultat toga je njegova dijeta koja oponaša post, koju i sam prakticira. “Svakodnevno jedem u okviru od 12 sati, od 9 do 21 sat, i godišnje provodim dva do tri ciklusa dijete koja oponaša post”, otkriva Longo za Health.
Ovaj plan prehrane, osmišljen za oponašanje efekata posta, temelji se na smanjenom unosu kalorija, proteina i ugljikohidrata, dok se naglasak stavlja na zdrave masti. Cilj ovog režima je “resetirati” metabolizam i potaknuti prirodne procese u tijelu koji doprinose dugovječnosti. Iako ova dijeta može imati pozitivne učinke na zdravlje, Longo naglašava važnost konzultacija s liječnikom prije nego što se odlučite za ovakav plan prehrane.
3/ Društvena povezanost je ključ dugovječnosti
Gerontolg dr. Scott Kaiser naglašava koliko je važno ostati društveno povezan. Druženje ne samo da povećava šanse za dugovječnost, već i poboljšava kvalitetu života, podiže raspoloženje i smanjuje rizik od raznih bolesti, uključujući depresiju i bolesti srca. Čak i povremeni razgovori s nepoznatim ljudima, poput onih u trgovini ili u parku, mogu pozitivno utjecati na vaše zdravlje.
“Ako se osjećam usamljeno – što svi ponekad doživimo – trudim se povezati s drugima, baš kao što bih popio vodu kada sam žedan”, objašnjava dr. Kaiser koji tako njeguje osjećaj povezanosti i emocionalne ispunjenosti, što doprinosi njegovom cjelokupnom blagostanju.
4/ Upravljanje stresom kao ključ za dulji život
Stres ima značajan utjecaj na životni vijek, a dugotrajna izloženost može ozbiljno ugroziti zdravlje. Dr. Linda Ercoli, stručnjakinja za dugovječnost, preporučuje niz aktivnosti koje mogu pomoći u smanjenju stresa i održavanju mentalnog zdravlja, čime se pridonosi dugovječnosti.
Jedna od najučinkovitijih metoda za smanjenje stresa je redovita tjelovježba. Bilo da se radi o hodanju, trčanju ili vježbama snage, fizička aktivnost potiče lučenje endorfina, hormona sreće, koji smanjuju stres i poboljšavaju raspoloženje. Meditacija je također vrlo učinkovita u smanjenju stresa jer pomaže smiriti um, poboljšava fokus i pomaže u boljoj kontroli emocija.
Uranjanje u prirodu, također, donosi osjećaj mira i smanjuje razinu kortizola, hormona stresa. Kontakt s prirodom dokazano pomaže u opuštanju, smanjujući anksioznost i poboljšavajući cjelokupno blagostanje.
Ako se osjećate preplavljeno stresom i imate poteškoće s njegovim upravljanjem, razgovor s terapeutom može vam pomoći identificirati okidače stresa i razviti strategije za njegovo učinkovitije upravljanje.
Pročitaj i ovo:
- Od zdravlja mozga do dugovječnosti: 4 dobrobiti redovitog korištenja saune
- Ovo je idealan međuobrok za zdravlje mozga i dugovječnost
- Sreća, blagostanje i dugovječnost se kriju u ovoj plemenitoj gesti
