Masaža je jedna od najstarijih metoda liječenja i kao takva se i danas u raznim oblicima koristi kod glavobolja, bolova u ramenima, rukama, nogama, stopalima, trbuhu. Ukoliko ne stižete na masažu kod svog masera ili fizioterapeuta naučite kako si možete sami pomoći! Tako možete smanjiti bolnu napetost, a pozitivno ćete djelovati i na cirkulaciju, kožu i potkožno tkivo te živčani sustav.
Da bi učinak masaže bio što bolji, koristite što više parametara koji ću Vam opisati. Koristite se samomasažom kada uhvatite više vremena za sebe da bi postigli njen cilj. Provodite je ujutro, za vrijeme pauze, navečer prije spavanja, za vrijeme kupanja u kadi. Prije masaže se opustite a to ćete najbolje postići ukoliko je prostorija sobne temperature, svjetlo prigušeno, a dio tijela koji tretirate postavljeno u ugodnu poziciju. Pritisak mora biti odmjeren i vama ugodan. Na mjestima gdje osjetite veću mišićnu bol, zadržite se malo duže. Masirati se možete sa ili bez medija za masažu (uljem, losionom, mlijekom za tijelo). Pažnja! Duboka venska tromboza, akutne infekcije, krvarenje i svježe rane su apsolutne kontraindikacije za masažu.
Vrat i leđa
Počnite sa masažom jedne pa druge strane vrata. Na vratu se nalaze točke stresa pa ćete si već na početku pomoći u opuštanju cijelog tijela. Lijevom rukom masirajte desnu stranu i obrnuto. Kružnim pokretima i pokretima gnječenja slijedite mišić od ramena prema korjenu vrata, dijelu leđa koji možete dohvatiti te stražnoj strani vlasišta i nazad 3-4 puta. Pritom pojačavajte pritisak u granicama ugode.
Vlasište i lice
Nastavite sa masažom vlasišta kao da si perete kosu. Potom prijeđite na lice i laganim kružnim pokretima ga izmasirajte.
Česte su povećane tenzije mišića glave pa će vam masaža biti od velike pomoći a zasigurno će vam činiti zadovoljstvo.
Ruke
Prijeđite na ruke i to od šaka prema ramenu. Laganim kružnim pokretima suprotnim palcem i kažiprstom obradite dlan od jagodica prstiju prema gore, masirajte zglobove, cijeli dlan a posebno dio korjena palca. Nastavite sa gnječenjem podlaktice i nadlaktice s time da se duže zadržite na bolnim mjestima. Obradite rameni zglob, a posebno njegov prednji dio. Ne masirajte unutarnji dio nadlaktice zbog površinskog toka živaca te krvnih i limfnih žila.
Prijeđite na drugu ruku.
Noge
Masaža nogu je vrlo važna naročito zbog bolova uzrokovanih umornim i napetim mišićima kod sportaša i ljudi koji dugo stoje ili hodaju. Bolna stopala koja nose cijelo tijelo vape za masažom i opuštanjem. Obradite jednu pa drugu nogu. Masažu nogu započnite sa stopalima tako da savite noge i obuhvatite stopala sa obje šake, klizeći u obje strane nekoliko puta. Potom sa palcima obje ruke kružnim pokretima obradite gornji a palcima donji dio stopala.
Okrenite stopalo prema licu i palcem suprotne ruke izmasirajte prste i donji dio stopala. Na bolnim mjestima se duže zadržite. Kroz masažu stopala djelujete i na neke druge dijelove tijela i organe pa će vam ovo biti od velike pomoći. Izmasirajte nogu oko skočnih zglobova. Obuhvatite je objema rukama i povlačite ruke po nozi sve do kuka nekoliko puta. Mišiće s prednje strane potkoljenice masirajte kružnim pokretima od skočnog zgloba do koljena. Potom s obje ruke gnječite mišiće stražnje strane potkoljenice i izvodite vibracije prstima. Koljena masirajte sa svih strana kružnim pokretima, a potom na isti način obradite natkoljenicu s time da ne pritišćete prejako unutrašnju stranu natkoljenice zbog površinskog toka živaca te krvnih i limfnih žila. Objema rukama uhvatite i valjate natkoljenicu. Kružnim pokretima šake izmasirajte predio kuka jer se tu nalaze hvatišta mnogih mišića.
Trbuh
Masaža trbuha se izvodi na način da lagano postavite dlan na trbuh i uspostavite kontakt kroz 1 minutu. Potom 5-10 puta istom rukom izvodite kružni pokret glađenja trbuha u smjeru kazaljke na satu što predstavlja smjer peristaltike crijeva. Odmaknite ruku i u toj poziciji ostanite opušteni još 5-10 minuta. Redovitom primjenom samomasaže osjećat ćete se bolje, bit ćete u boljoj formi, pozitivno ćete djelovati na udaljene organe i psihičko zdravlje te smanjiti mogućnost stvaranja sindroma prenaprezanja mekih tkiva lokomotornog sustava, česte patologije današnjice.
Napisao: Bojan Nasteski, viši fizioterapeut
Zdravstvena ustanova Medeor
www.medeor.hr
