Osjećaj umora na redovnoj bazi relativno je česta pojava – zapravo, otprilike trećinu zdravih tinejdžera, odraslih i starijih osoba muči osjećaj umora i iscrpljenosti, pokazuju istraživanja. U većini slučajeva uzrok se krije u (lošim) životnim navikama – prije svega nedostatku kvalitetnog sna, neredovitom odlasku na počinak, sjedilačkom načinu života, konzumiranju previše rafiniranih ugljikohidrata, a premalo proteina… No, što kada umor nije samo umor? Je li moguće da jednostavno ne spavate dovoljno ili se u pozadini krije nešto drugo?
Što nam umor poručuje?
Umor je jedan od najčešćih znakova upozorenja da nešto nije kako treba – stoga, ako spavate dovoljno, a još uvijek se osjećate umorno, iscrpljeno, bez energije, vrijedi istražiti što vam to vaš umor uporno pokušava prišapnuti.
Anemija je jedan od najučestalijih uzroka umora, a nedostatak željeza u krvi vrlo je čest kod žena. Krivac za kroničan umor može biti i fibromialgija, koju uz umor prate i bolovi u mišićima i kostima. Ponekad se u korijenu kroničnog umora mogu kriti alergijski rinitis te apneja i drugi poremećaji spavanja. U slučaju apneje dolazi do potpunog prestanka disanja, zbog čega se spavači tijekom noći često bude s osjećajem gušenja, pojačanim znojenjem ili ubrzanim radom srca.
Iako bi nam hrana trebala dati energiju, nova medicinska istraživanja pokazuju kako skrivene intolerancije na hranu – ili alergije – mogu napraviti upravo suprotno. Štoviše, umor može biti znak ranog upozorenja na intoleranciju ili alergiju na određenu namirnicu. Nadalje, umor se svrstava i među znakove bolesti srca, posebno kod žena, kod kojih se češće pokazuju atipični simptomi. Također je česta pojava kod depresije ili anksioznosti, šećerne bolesti te problema sa štitnjačom.
Stres uzima danak
Kronični stres može znatno utjecati na razinu energije i kvalitetu života. Iako je određena količina stresa normalna, prekomjerne razine stresa povezane su s umorom, kao što je to pokazala studija objavljena u časopisu Biological Psychology. Stres i umor posebno se isprepliću u slučaju iscrpljenosti nadbubrežnih žlijezda. Jedna od ključnih uloga tih žlijezda, smještenih na bubrezima, produkcija je hormona, i to spolnih hormona, adrenalina te kortizola, koji se još naziva i hormonom stresa. Dugotrajan stres može, međutim, oslabiti funkciju nadbubrežnih žlijezda.
– U medicini je „slaba“ funkcija nadbubrežne žlijezde definirana kao Adisonova bolest, no novija istraživanja pokazala su da postoje brojne osobe koje ne boluju od ove bolesti, a opet imaju „iscrpljenu“ funkciju nadbubrežnih žlijezda i tako je postavljen novi entitet – iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda (adrenal fatigue syndrome) – objašnjava dr. Alenka Brozina, liječnica i vlasnica konzaltinga za prehranu NutriFito.
Iscrpljene nadbubrežne žlijezde
Scenarij je poznat svima – radimo „od jutra do mraka“, nekvalitetno (i malo) spavamo, konzumiramo minimalno dvije šalice kave na dan, jedemo samo jedan obrok dnevno, a za „nadopunu“ energije uvijek grickamo nešto slatko – sve to polako (ali sigurno) iscrpljuje naše nadbubrežne žlijezde. Kad pretjeramo sa stresnim aktivnostima, naš se organizam postavlja u obrambeni način rada, koji je kodiran tako da nam osigura dodatnu energiju za preživljavanje, navodi dr. Brozina.
– Prva reakcija je aktiviranje (dodatno) stresnog hormona, kortizola, koji je „dizajniran“ za preživljavanje u kritičnim situacijama. Njegova aktivnost ogledava se u svim „akcijama“ osiguravanja dodatne energije: povećava šećer u krvi, suprimira imunološki sustav i započinje s procesom razgradnje „rezervi“ ugljikohidrata i proteina kao osnovnoga goriva. Ako ova „akcija spašavanja“ postane svakodnevna i kronična, može doći do razvoja šećerne bolesti, slabljenja imunološkog sustava, gubitka mišićne mase te funkcije nadbubrežnih žlijezda – dodaje.
Znaci oslabljene funkcije nadbubrežnih žlijezda:
– izraziti (kronični) umor pri uobičajenim aktivnostima
– bolovi u mišićima
– pojačano znojenje
– nizak krvni tlak
– nizak šećer u krvi
– potreba za slanom i slatkom hranom
– malaksalost, nervoza, vrtoglavica
– palpitacije (osjećaj „lupanja“ srca)
– pojačana sklonost infekcijama.
Propisana terapija: relaksacija
Bitno je, međutim, napomenuti da nadbubrežne žlijezde nisu uzrok tog stanja, one su se samo našle „na vatrenoj liniji“. U tom slučaju treba rješavati osnovni problem, a to je stres.
– Nastojte „reprogramirati“ svoje dnevne obaveze, posvetite više vremena sebi i nastojte se dovoljno odmoriti. Preporuka je otići na spavanje svaku večer u isto doba, i to preferirano do 22 sata. Svakodnevno si priuštite odmor i relaksaciju, bila to joga, meditacija, gledanje omiljenog filma ili topla kupka – savjetuje dr. Brozina.
Također preporučuje konzumaciju kvalitetnih proteina, korištenje adaptogenih biljaka (ginseng, rodiola, noni), kao i unos dovoljne količine vitamina B te preparata omega-3 masnih kiselina, što će pomoći u prevladavanju iscrpljenosti. Zašto adaptogene biljke? Pojam „adaptogeni“ podrazumijeva biljke koje organizmu olakšavaju prilagodbu na stres, pridonose normalizaciji tjelesnog odgovora zbog stresnih situacija te pospješuju oporavak. Uz različite vrste ginsenga (Panax ginseng), koji je dugo bio najpoznatija adaptogena biljka, sad mu se pridružuje i rodiola (Rhodiola rosea), koja smanjuje povišeni kortizol i umor.
Pročitaj ovo:
• Zašto sam toliko umorna?
• Što se krije iza tvog umora (i kako ga se riješiti)?
