Vid je ključno osjetilo koje djetetu otvara vrata svijeta – omogućava mu da istražuje, uči i razvija se. Ipak, mnogi roditelji ne znaju da čak i bez vidljivih simptoma, dijete može imati skrivene probleme s vidom koji, ako se ne otkriju na vrijeme, mogu imati trajne posljedice.
Dr. Ivana Behin Šarić, specijalistica oftalmologije iz Poliklinike Sabol, naglašava kako je preventivni pregled vida već u četvrtoj godini presudan za otkrivanje i liječenje poremećaja vida te otkriva kako roditelji mogu svojim mališanima pomoći zaštititi oči i potaknuti zdrav i kvalitetan razvoj vida.
Dr. Behin Šarić, mnogi roditelji vjeruju da nema potrebe za pregledom vida ako dijete ne pokazuje očite simptome. Zašto je četvrta godina ključna za otkrivanje slabovidnosti i drugih poremećaja vida, te koje su moguće posljedice ako se problem ne prepozna u toj dobi?
– Preventivni pregled vida preporučuje se obaviti već s navršenom četvrtom godinom djetetova života, čak i ako nema očitih problema s vidom, jer se vidni dio mozga najintenzivnije razvija upravo u ranoj dječjoj dobi. U ovoj dobi, djeca su već dovoljno zrela i komunikativna, stoga se vidna oštrina može pouzdano testirati. Ako se pak utvrdi smanjena oštrina vida ili prisutnost bolesti oka, pravovremenim liječenjem možemo značajno poboljšati njihov vid.
Dr. Ivana Behin Šarić
Razvoj vidnog dijela mozga u 7. godini života je gotovo u cijelosti završen. Ako se poremećaj vida ne otkrije i ne liječi u ranoj dječjoj dobi, može nastati slabovidnost (ambliopija) oba ili češće jednog oka i kasnije se više niti jednim načinom (naočalama, kontaktnim lećama, laserom, operacijama) vid ne može poboljšati. Posljedice traju cijeli život. Slabovidnost dijete ograničava u čitanju i zadacima koji zahtijevaju finu motoriku, a kasnije i u izboru zanimanja. S druge strane, liječenje slabovidnosti u toj dobi je vrlo uspješno. Što se ranije započne, rezultati su bolji.
Koje su specifične očne bolesti i poremećaji koje preventivni pregledi mogu rano otkriti, i kako oni utječu na razvoj djeteta?
– Preventivni oftalmološki pregled djeteta omogućava rano otkrivanje svih bolesti oka, pri čemu je slabovidnost najčešća patologija vida u djece. Slabovidnost se razvija kada mozak ne dobiva jasnu i oštru sliku iz obaju oka, što ometa pravilan razvoj vidnog dijela mozga u najranijoj dobi. Najčešći uzroci slabovidnosti su razlike u dioptriji između dvaju oka i i bijeg oka (strabizam). U takvim slučajevima mozak ‘potiskuje’ ono oko koje šalje mutniju sliku, čime se vid tog oka slabije razvija u odnosu na drugo, zdravije oko.
Ako dijete nema izražen strabizam, već samo razliku u dioptriji, roditelji neće primijetiti da dijete slabije vidi na jedno oko. Slabovidnost se može otkriti jedino oftalmološkim pregledom. Rijetke bolesti oka koje također mogu uzrokovati slabovidnost su kongenitalna katarakta, spuštena vjeđa, glaukom i druge rijetke očne bolesti. Bez obzira na uzrok, slabovidnost može dovesti do trajnog smanjenja vidne oštrine i drugih vidnih funkcija, što se može odraziti na samopouzdanje i psihološki razvoj djeteta. Također, slabovidnost povećava rizik za anksioznost i depresiju te ograničava izbor zanimanja u budućnosti.
Koji se testovi koriste u preventivnim pregledima da bi se otkrili problemi s vidom kod djece, čak i kada nema jasnih simptoma?
– Preventivni oftalmološki pregled započinje razgovorom o ranom razvoju i zdravlju djeteta, uz poseban naglasak na obiteljsku povijest očnih bolesti. Zatim se procjenjuje vidna oštrina svakog oka pojedinačno, i na daljinu i na blizinu, jednostavnim pokrivanjem oka ili pomoću probnih naočala prilagođenih djeci.
U predškolskoj dobi djeca čitaju Lea simbole, što podsjeća na dječju igru i ključni je dio Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti koji se provodi kada djeca navrše četiri godine. Iako je besplatan, brz i bezbolan, ovaj program, nažalost, ima slab odaziv – svega 50% djece ga iskoristi, a izuzetno je važan jer omogućuje rano otkrivanje problema s vidom.
Kod mališana koji još ne govore, vid se procjenjuje praćenjem šarenih igračaka ili kontrastnih tablica. Pregled uključuje i testiranje trodimenzionalnog vida pomoću posebnih slika te ispitivanje pokretljivosti očiju praćenjem sitnih predmeta.
Pregled završava detaljnim promatranjem prednjeg i stražnjeg segmenta oka u fokalnoj rasvjeti pod velikim povećanjem. Ako bilo koji dio pregleda ukaže na nepravilnosti vida i/ili očiju, pregled proširujemo dodatnim pretragama, prvenstveno skijaskopijom.
Skijaskopija je objektivna metoda određivanja lomne jakosti oka („dioptrije“) u cikloplegiji – privremenom zamućenju vida pomoću kapi koje onemogućavaju uobičajeno izoštravanje slike. Osnova nam je za precizno određivanje refrakcijske greške oka (dalekovidnost, kratkovidnost, astigmatizam) te propisivanje naočala djeci. Kako je zjenica oka nakon kapanja proširena, precizno se može analizirati unutrašnjost cijeloga oka.
Kako je razvoj vida u ranoj dobi povezan s razvojem drugih osjetila i koje dugoročne posljedice može imati zanemarivanje preventivnih pregleda?
– Sva osjetila igraju ključnu ulogu u cjelokupnom razvoju djeteta. U prvim godinama života dijete kroz vid upija svijet oko sebe i usvaja mnoge važne vještine. Zato je optimalan razvoj vida presudan ne samo za vidnu oštrinu, već i za skladnu povezanost s ostalim osjetilima. Poteškoće vida mogu utjecati na svakodnevne aktivnosti, motoriku – kretanje i spretnost, savladavanje prepreka/stepenica, osjećaj dubine i predmeta u kretanju. Dijete koje djeluje nespretno zapravo može imati poteškoće s vidom i poteškoće s percipiranjem okoline.
Optimalan razvoj vida je važan za socijalnu interakciju, prepoznavanje lica, pamćenje slika, tzv. slikovnu memoriju i povezivanje s drugim modalitetima učenja. Poteškoće u čitanju također mogu biti posljedica oštećenja vidne funkcije. Naš mozak u integraciji osjetnih funkcija ima razvojne periode, koji su teži ili nemogući za nadoknaditi ukoliko se propusti rana intervencija. Stoga je važno da roditelji i skrbnici shvate važnost redovitih pregleda vida kao sastavnog dijela cjelokupne brige o zdravlju djeteta.
Poznato je da određene očne bolesti mogu imati nasljednu komponentu. Koje biste dodatne preglede ili mjere preporučili obiteljima koje imaju povijest očnih bolesti, poput glaukoma ili strabizma?
– Refraktivne greške oka (kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam) kao i određene bolesti oka (strabizam, kongenitalna katarakta, spuštena vjeđa, keratokonus, glaukom,..) mogu biti nasljedne. Smetnje vida ne moraju uopće biti uočljive roditeljima, a djeca se sama rijetko požale na vid. Stoga savjetujem preventivni pregled najkasnije s navršenih četiri godine života ako u obitelji postoji neka od navedenih bolesti oka. Ako primijetite bilo kakve nepravilnosti s očima i vidom, i ranije. Ne čekajte, djelujte! Oftalmolog će nakon detaljnog pregleda procijeniti stanje očiju i vida djeteta te ukoliko je potrebno, savjetovati liječenje i dodatnu obradu.
Za mnogu djecu preventivni pregled vida izuzetno je stresan. Kako dijete najbolje pripremiti za prvi pregled?
– Prije pregleda objasnite na djetetu razumljiv način kako će izgledati pregled vida. U tome vam mogu pomoći prigodni crtani filmovi ili slikovnice, npr. slikovnica “Vid kod doktorice za vid” kolegice Jelene Škunce Herman i književnice Rosie Kugli. Kod kuće se igrajte pokrivanja oka i čitanja jednostavnih znakova kao što su Lea simboli koje koristimo na pregledu.
Lea simboli
Na pregledu ćemo uz ispitivanje vidne oštrine svakim okom zasebno, ispitati i dubinsku vidnu oštrinu (3D vid) posebnim sličicama, pokretljivost oka malenim igračkama te se igrati pokrivanja oka. Sve navedeno je bezbolno i djeci najčešće zabavno.
Ako se nađe bilo kakvo odstupanje, nastavljamo pregled kapanjem očiju posebnim kapljicama koje kratkotrajno zamute vid kako bi mogli odrediti točnu „dioptriju“ oka (skijaskopija) i napraviti kompletan pregled cijeloga oka različitima lampicama i lupom pod velikim povećanjem.
Osim redovitih pregleda, koje biste svakodnevne navike, aktivnosti i prehrambene preporuke dali roditeljima kako bi očuvali zdravlje vida kod djece?
– Globalno povećanje kratkovidnosti u djece, posebice školaraca, postaje značajan javnozdravstveni problem. Prevenciju kratkovidnosti treba započeti još od malih nogu. Djeca trebaju provoditi najmanje 2 sata dnevno u aktivnostima na otvorenom. Osim što će pogodovati normalnom razvoju vida, igra na otvorenom ima i brojne prednosti za njihov fizički i mentalni razvoj te cjelokupno zdravlje.
Osigurajte dobro osvjetljenje u prostorijama gdje borave djeca. Najbolje je prirodno svjetlo danju, a navečer topli izvori svjetla.
Smanjite ukupno vrijeme u kontinuiranom gledanju na blizinu (čitanje, pisanje, bojanje, upotreba ekrana). Svakih 20 minuta odmoriti oči gledanjem u daljinu barem 20 sekundi (pravilo 20-20-20). Pri radu na blizinu koristiti pravilnu radnu udaljenost, ne manju od 30 cm.
Ograničite vrijeme provedeno pred ekranima. Ne preporučuje se korištenje ekrana za djecu mlađu od 2 godine. U predškolskoj dobi ograničite vrijeme pred ekranima na najviše 1 sat dnevno, u školskoj dobi na najviše 2 sata dnevno. Potaknite djecu na aktivnosti koje ne uključuju ekrane: društvene ili kreativne igre u kući te aktivnosti, sportove i druženja na otvorenom (igranje u parku, šetnju, vožnju biciklom,..). Vikend iskoristite za boravak u prirodi.
Obogatite prehranu voćem, povrćem i ribom. Antioksidansi poput vitaminima A, C, E i cinka te Omega-3 masne kiseline podržavaju zdravlje očiju.
Budite primjer svojoj djeci u usvajanju zdravih navika koje će ih pratiti cijeli život i uživajte zajedno u blagodatima koje donose cijeloj obitelji.
Pročitaj i ovo:
- Roditelji, oprez: I vaši ekrani utječu na mentalno zdravlje djece!
- Porazni podaci: Djeca generacije Alpha ne sklapaju prijateljstva
- Evo kada djeca jedu najviše šećera – a nije vrijeme nakon večere
