Pupčana kila, iako često zanemarena, može biti ozbiljan zdravstveni problem ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme. Dok se kod mnogih manifestira gotovo neprimjetno, u određenim slučajevima može dovesti do hitnih, pa i po život opasnih stanja. O simptomima, dijagnostici, mogućnostima liječenja i važnosti pravovremene reakcije razgovarali smo s dr. Inom Posavec, specijalisticom abdominalne kirurgije iz Poliklinike Sinteza.
Dr. Posavec, koji su najčešći simptomi pupčane kile i kako se razlikuju od ostalih vrsta kila te kako se postavlja dijagnoza pupčane kile?
– Pupčana kila, ili umbilikalna hernija, često u početku prolazi gotovo neprimijećeno – bez bolova i bez izraženih simptoma. Najčešći prvi znak je mala, mekana izbočina u području pupka koja može “putovati” malo iznad, ispod ili sa strane pupka. Prilikom dodira može izazivati blagu nelagodu, a s vremenom, osobito prilikom kašljanja, naprezanja ili tjelesne aktivnosti, simptomi postaju izraženiji. U kasnijim fazama, ta izbočina može postati tvrđa, bolna i teško se vraća u trbušnu šupljinu, što može ukazivati na uklještenje kile – stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
Hernije se u biti jedna od druge razlikuju prema tome gdje se nalaze pa tako imamo npr. pupčanu ili preponsku herniju. Kada govorimo o pupčanoj herniji, veoma ju je važno razlikovati od postoperativne (incizijske) kile koja se može javiti nakon operacija, osobito laparoskopskih, gdje rezovi prolaze blizu pupka.
U velikoj većini slučajeva, za postavljanje dijagnoze pupčane kile dovoljan je temeljit klinički pregled. Iskusni kirurg će tijekom pregleda – u stojećem i u ležećem položaju – opipom lako prepoznati prisutnost kile.
Koji su najčešći uzroci razvoja pupčane kile kod odraslih, a koji kod djece?
– Kod djece, osobito kod nedonoščadi, pupčana kila je najčešće urođena i nastaje zbog nepotpunog zatvaranja trbušnog zida u području pupka. U većini slučajeva ta se kila spontano povuče do pete godine života, bez potrebe za operacijom, osim ako se ne radi o izrazito velikom defektu.
Kod odraslih, uzroci su uglavnom stečeni i povezani s povećanim tlakom unutar trbušne šupljine. To se može dogoditi zbog pretilosti, napuhnutog trbuha, kroničnih bolesti jetre i trudnoće.
Kada je potrebna kirurška intervencija, a kada se može pristupiti konzervativnom liječenju?
– Kirurška intervencija kod pupčane kile preporučuje se kada kila počne uzrokovati tegobe – bol, osjećaj nelagode, pritiska ili se s vremenom povećava. Također, operacija je nužna ako postoji rizik od uklještenja, što može dovesti do hitnog stanja. Iako je sama kila u početku često bezbolna, pravovremeni operativni zahvat može spriječiti ozbiljnije komplikacije.
S druge strane, ako kila ne izaziva nikakve simptome, može se privremeno pratiti – osobito kod osoba koje imaju povećan operativni rizik zbog drugih zdravstvenih stanja. U nekim slučajevima, operacija se izvodi i iz estetskih razloga, iako nema funkcionalnih problema.
Možete li pojasniti razliku između laparoskopske i klasične (otvorene) operacije kile?
– Razlika između laparoskopske i klasične (otvorene) operacije kile prvenstveno je u pristupu samom operativnom zahvatu. Kod klasične operacije, kirurg radi rez neposredno iznad kile i kroz taj pristup direktno popravlja oštećenje trbušne stijenke. Ovaj način je jednostavan, učinkovit i najčešće se koristi kod manjih pupčanih kila.
Laparoskopska operacija, s druge strane, izvodi se kroz nekoliko manjih rezova na trbuhu – na udaljenijim mjestima od same kile. Kroz te rezove se uvodi kamera i instrumenti, a kila se popravlja iznutra. Ova metoda može biti korisna kod većih kila, recidiva ili kod pretilih pacijenata gdje klasičan pristup može biti otežan.
Kolika je stopa recidiva nakon operacije i o čemu ona ovisi?
– Stopa recidiva, odnosno ponovnog pojavljivanja kile nakon operacije, uvelike ovisi o načinu na koji je operacija izvedena te o veličini same kile. Kod manjih kila, promjera do 1 cm, uspješna rekonstrukcija se može postići jednostavnim šivanjem bez umetanja mrežice. Međutim, kod većih defekata, šivanje bez mrežice značajno povećava rizik od povratka kile, pa se u tim slučajevima standardno koristi mrežica koja dodatno učvršćuje trbušni zid.
Prema dostupnim studijama, kada se operacija izvede pravilno – uz upotrebu mrežice kod većih kila – stopa recidiva iznosi svega 0 do 3%. Važan faktor u prevenciji recidiva je i ponašanje pacijenta nakon operacije. Ako se ne poštuju preporuke o ograničavanju fizičkog napora u postoperativnom razdoblju, povećava se rizik da se kila ponovno pojavi, bez obzira na tehnički uspješan zahvat.
Koje su moguće komplikacije neliječene pupčane kile?
– Neliječena pupčana kila s vremenom gotovo sigurno napreduje, osobito ako je i dalje prisutan uzrok koji povećava pritisak u trbuhu. Kako se kila povećava, može doći do pomicanja masnog tkiva ili čak crijeva u kilnu vreću, što uzrokuje trajnu izbočinu na trbuhu. Iako ona u početku može biti bezbolna, povećanjem se koža iznad nje stanjuje, može doći do iritacije, upale, pa čak i do razvoja kronične rane. Jedna od najozbiljnijih komplikacija je uklještenje kile, stanje u kojem se sadržaj kile – najčešće crijevo – zaglavi i ne može se vratiti u trbušnu šupljinu.
Kako se pristupa ukliještenoj pupčanoj kili i koliko je to stanje hitno?
– Ukliještena pupčana kila predstavlja hitno medicinsko stanje koje zahtijeva brzu kiruršku procjenu, a često i hitnu operaciju. Do uklještenja dolazi kada se sadržaj trbuha, najčešće dio crijeva, zarobi u kilnoj vreći i više se ne može vratiti natrag u trbušnu šupljinu. Ako pritom dođe do prekida opskrbe krvlju tog dijela crijeva – govorimo o strangulaciji, izuzetno opasnoj situaciji koja unutar nekoliko sati može dovesti do gangrene, puknuća crijeva i po život opasnih posljedica.
U praksi, ako se ranije bezbolna i mekana izbočina naglo promijeni – postane tvrda, bolna, osjetljiva i ne može se vratiti prstima natrag – to je jasan znak za hitan odlazak kirurgu. Kirurg će pokušati ručno (ako je moguće i sigurno) vratiti sadržaj kile u trbuh, čime se može izbjeći hitna operacija. Ako to nije moguće, pristupa se operativnom zahvatu tijekom kojeg se provjerava je li ukliješteni dio crijeva još uvijek vitalan. Ako jest, vraća se na svoje mjesto i kila se popravlja. No, ako je crijevo oštećeno, potrebno ga je ukloniti, a popravak kile se ponekad mora odgoditi za kasnije – kad su uvjeti sigurniji za pacijenta.
Koliko traje oporavak nakon operacije i koje su preporuke za pacijente?
– Potpuni oporavak nakon operacije pupčane kile, odnosno povratak svim fizičkim aktivnostima, uključujući i naporne tjelesne poslove, obično traje oko 6 tjedana. To ne znači da pacijent tijekom tog razdoblja mora strogo mirovati – naprotiv, lagano kretanje i svakodnevne aktivnosti (bez dizanja tereta i naprezanja) se preporučuju, jer potiču cirkulaciju, ubrzavaju cijeljenje i smanjuju rizik od komplikacija poput stvaranja krvnih ugrušaka.
Iako se pupčana kila na prvi pogled može činiti bezazlenom, riječ je o stanju koje nikako ne treba ignorirati. Ono što započne kao mala i bezbolna izbočina, u trenu se može pretvoriti u hitno, pa čak i po život opasno stanje. Stoga, ako primijetite bilo kakvu promjenu u području pupka – bez obzira na to koliko se činila nevažnom – nemojte oklijevati. Vaše tijelo vam šalje signale, a vaša je odgovornost da ih čujete.
Preuzmite kontrolu nad svojim zdravljem i naručite se na pregled u Poliklinici Sinteza već danas!
