Svi smo u nekom trenutku života posegnuli za malim lažima. Bijele laži su one laži koje koristimo kada ne želimo povrijediti nekoga, bilo da uljepšavamo istinu ili je prešućujemo.
Na primjer, kada dobijemo poklon za rođendan koji nam se nimalo ne sviđa, ali iz pristojnosti kažemo da je baš pun pogodak. Ili kada dijete pita zašto ono ne može piti kavu, pa mu kratko odgovorimo kako će mu od kave narasti rep. Isto tako možemo i potaknuti stariju djecu da lažu mlađoj oko običnih, svakodnevnih stvari, čisto zato što je to jednostavnije od objašnjavanja istine.
Iz ovih i sličnih primjera vidimo da je cilj bijelih laži zaštititi onoga komu lažemo, ali nekad i sakriti nezgrapnu istinu koja na velikom planu nije toliko značajna, pa posezanjem za laži nikomu nećemo naškoditi. Možda je i istina da nikome neće naškoditi, ali laž je nemoguće pretvoriti u istinu – kada slažemo, i istina i laž nastavljaju živjeti u nama. Jeste li se ikada zapitali kako laganje utječe na onoga tko laže?
Utjecaj laganja na um
Možda mislite kako laganje po lažljivca nema posljedica jer je on svjestan da laže, ali to nije baš tako. Utjecaj laži na psihu pojedinca je kumulativan – istraživanja pokazuju kako će male laži koje slijede jedna za drugom olabaviti naš moralni kompas i utjecati na našu sklonost k laganju! Po kojem se to principu događa?
Laži i emocije
Kada ih kumulativno nižemo, one utječu na našu emocionalnu reakciju prilikom laganja. Negativni osjećaji koje osjećamo kada lažemo ili razmišljamo o laganju – krivnja, sram, grižnja savjesti – su tu kako bi nas spriječili da lažemo. A što više prakticiramo laganje, više se navikavamo na te negativne emocije i njihovo djelovanje slabi. Prema tomu, emocionalno navikavanje na male laži može dovesti do slabljenja utjecaja emocija na veće laži.
Što napraviti?
Sve u svemu, na male laži ne bismo trebali gledati kao na nešto bezazleno, posebno kada su u pitanju djeca. Najprije sami ne bismo trebali pribjegavati bijelim lažima, već naći obzirne i pristojne alternative – sigurno su nam dostupne, samo moramo malo “mućnuti” glavom.
Također, nikako ne bismo trebali poticati djecu na laganje, ma koliko god se činilo jednostavnijim od istine. A ako ih ikad uhvatimo u laži, djeci trebamo ukazati na važnost govorenja istine i ne zanemarivati njihov emocionalni razvoj.
