Koliko god bih se voljeli pretvarati suprotno, ponekad nam je previše stalo do toga što drugi ljudi misle o nama. Ocjenjuju li ti prolaznici kako izgledam dok trčim? Vidi li me moj šef kao ‘otpisanu’ nakon one pogreške? Je li moja posljednja priča na Instagramu previše provokativna?
Ovi trenuci samosvjesnosti normalni su do određene mjere, kaže za Self.com dr. sc. Adia Gooden, psihologinja iz Chicaga i voditeljica podcasta Unconditionally Worthy i dodaje: “Želimo biti voljeni i prihvaćeni i osjećati se kao da smo dio zajednice.“
Kada opsjednutost mišljenjem drugih postaje problem?
Ali ova ukorijenjena želja za pripadanjem također može otići predaleko: “Kada se opsjednutost tuđim mišljenjima miješa u vaš život, odnose i odluke tada postaje problem“, kaže dr. Gooden.
U krajnjem slučaju, sklonosti ugađanju ljudima mogu vas spriječiti da, primjerice, postavite zdrave granice u odnosima. Ili se možete osloniti na odobravanje drugih za svoju vlastitu vrijednost – niste dobro osim ako oni misle da jeste.
Neprestano brinući o tome što ljudi misle da može biti iscrpljujuće, kaže dr. Geoffrey Gold, psiholog specijaliziran za samoosjećanje pri Therapists of New York. Stalno smišljati “najgore moguće” scenarije o tome kako se nikome ne sviđate može predstavljati preveliki mentalni rad.
Stavite svoje misli, osjećaje i žena na prvo mjesto
Da ne spominjemo, kada nastojite udovoljiti svima, da se ‘oblikujete’ kako biste odgovarali njihovim očekivanjima umjesto da prihvatite svoja prave misli, osjećaje i želje.
Očito, nije da možete jednostavno pritisnuti prekidač i odjednom prestati naglašavati kako vas doživljavaju. Ipak, postoje mali koraci koje možete poduzeti kako biste se oslobodili tih spiralnih misli i vratili malo duševnog mira – a psiholozi imaju neke od najboljih savjeta.
1/ Znajte da nitko ne razmišlja o vama toliko koliko vi sami
Ovu provjeru stvarnosti možda ste već čuli, ali to je zato što je legitimna: istraživanja sugeriraju da često precjenjujemo koliko je drugima uistinu stalo do nas i naših percipiranih neuspjeha.
“Mi smo središte vlastitih svjetova”, kaže dr. Gooden. Svatko ima svoje osobne stvari koje se događaju – na što se vjerojatno i fokusira. Dakle, taj lapsus zbog kojeg ne spavate? Šanse su da to nije niti na nečijem radaru, a ako se jednostavno prisjetite da većini ljudi vjerojatno nije stalo do vas, to vam može dati malo mira, dodaje ona.
2/ Ne pokušavajte čitati misli ili pogoditi što netko drugi misli
“Stvarno je besmisleno pretpostavljati što drugi misle jer istina je da nikad nećete znati ako vam oni ne kažu”, kaže dr. Gold. Naravno, možete se uvjeriti da svi na zabavi misle da ste gubitnik jer ste još slobodni ili da vas partnerovi roditelji ne smatraju “materijalom za brak” jer nisu bili osobito prijateljski raspoloženi prema vama. Ali je li razmišljanje o tim ‘mogućnostima’ najbolja iskorišteno vrijeme?
U osnovi, to neće riješiti vaše brige – a sigurno vam neće pomoći da se osjećate bolje. “Na kraju dana samo trošite energiju koju biste mogli potrošiti na učinkovitije strategije suočavanja koje će vas učiniti manje tjeskobnim”, kaže dr. Gold. Zato je važno prepoznati kada ste usred te mentalne igre pogađanja – kako biste uložili svjestan napor da prestanete razmišljati o “što ako” (Što ako me mrze? Što ako misle da sam čudan ? Što ako nisam dovoljno dobar?) i počnete raditi stvari koje vam zapravo pomažu da se osjećate bolje.
3/ Prekinite ciklus misli odvraćanjem pažnje
Ovo je osobito koristan savjet ako ste opsjednuti nečim što zapravo nije kraj svijeta – poput primjerice vaše nedavne objave na Instagramu ili šale koja je propala i dovela do neugodne situacije.
“U ovom trenutku vaš je um možda automatski odlučio da ova mala preokupacija zahtijeva svu vašu pažnju, iako objektivno nije”, kaže dr. Gold. To je ono što se može dogoditi kada tjeskoba i stres počnu zamagljivati vašu prosudbu, dodaje. Dakle, jedan od načina da zaustavite taj ciklus preispitivanja jest da se aktivno usredotočite na nešto drugo.
4/ Budite svjesni svoje ‘negativne predrasude’ – i izazovite je pozitivnošću
Naši su mozgovi namješteni da se više zadržavaju na negativnostima (kao što je kritika) nego na pozitivnim stvarima (komplimenti). Ova “negativna predrasuda” (kako je nazivaju psiholozi) može objasniti zašto ako netko bulji u vas u teretani, primjerice, možete automatski zaključiti da ocjenjuje vašu odjeću ili kritizira vašu formu – dok potpuno zanemarujete pozitivnije mogućnosti. (Možda se dive vašim tajicama ili su jednostavno ‘odlutali u mislima’ na sekundu!)
“Korisno je podsjetiti se da je vaš um često iskrivljen da pretpostavi najgore i filtrira dobro”, kaže dr. Gooden. Tako ‘možete biti promišljeniji u izazivanju ovih negativnih misli.’ Recimo da ste kliknuli na ovaj članak jer ste paranoični oko toga kako vas kolege vide nakon deset minuta kašnjenja na važan sastanak. Sada bi bilo sjajno vrijeme da se usredotočite na svoja postignuća i jake strane – kao što su pozitivne povratne informacije koje ste dobili o svom najnovijem projektu ili prošlogodišnja ocjena izvrsne izvedbe.
Ipak, nije uvijek lako ohrabriti se u ovim trenucima visokog stresa, pa ako vam je teško “gledati s vedrije strane”, naš bi sljedeći savjet mogao biti bolje rješenje.
5/ ‘Izađite iz svoje glave’ i iznesite činjenice
Kad vam se sveobuhvatne emocije poput panike, brige i paranoje počnu kovitlati u glavi, lako vam se uloviti u zamišljanje svih strašnih stvari koje ljudi govore ili misle o vama. Kako bi održali objektivniju (i realističniju) perspektivu, oba terapeuta preporučuju drugi način suprotstavljanja toj negativnoj pristranosti: neutralnim činjenicama.
Primjerice, recimo da ste u spirali jer je osoba s kojom izlazite, koja obično brzo odgovara, ostavila vašu poruku pročitanu iz bilo kojeg razloga. Sada ste zapeli u petlji beskonačnih pitanja: Jesam li učinila nešto da se naljutio? Je li to znak da će me ostaviti?
U ovakvim situacijama dr. Gooden predlaže da se prvo krene od činjenica: nisu odgovorili na vašu poruku i to je za njih neobično. Zatim analizirajte priču koju sami sebi pričate s objektivnijeg stajališta: imate li neki konkretan dokaz da se ljuti? Postoje li druga razumna objašnjenja zašto vam nisu poslali poruku – primjerice, bili su zauzeti poslom ili su zaboravili jer su bili pod velikim stresom?
Prolazak kroz ovaj mentalni kontrolni popis može vam pomoći da vidite svoje pretpostavke onakvima kakve jesu: ideje izmišljene u vašoj glavi, a ne temeljene na stvarnosti. “A ako ove misli počnete doživljavati kao priču koju sami sebi pričate naspram istine, to vam može pomoći da se smirite”, dodaje dr. Gooden.
6/ Ovisno o tome za koga ste zabrinuti, samo ih pitajte
Ako gubite san zbog nekoga s kim vam je prilično ugodno – poput vaše najbolje prijateljice s posla za koju ste uvjereni da se “ponaša drugačije” ili vašeg cimera koji je odjednom postao manje brbljav i vjerojatno vas “potajno mrzi”, najjednostavnije rješenje je – pitajte ih.
Ali nemojte samo odmah uskočiti s: “Osjećam kao da me mrziš”, savjetuje dr. Gold. Ne samo da je ovakav pristup previše neodređen, već je i neproduktivan: stavlja vaše riječi u njihovu glavu, što može ispasti kao optužujuće i otežati im konstruktivan odgovor. Umjesto toga, preporučuje da gradite samopouzdanje i izrazite kako se osjećate s nečim poput: “Malo sam povrijeđen što nisi odgovorio na mojih zadnjih nekoliko poruka. Možemo li razgovarati o tome?” Ili sa svojim cimerom: “Hej, primijetila sam da se u zadnje vrijeme nismo toliko družili. Imaš li neki problem?”
Čak i ako slijedite sve naše savjete, i dalje ćete brinuti (ponekad jako) o tome što drugi ljudi misle – bilo bi iskreno zabrinjavajuće da ne brinete. Ali usvajanje ovih ‘strategija’ psihologa može vam olakšati upravljanje nestalnim mislima o (malo vjerojatnom!) scenariju da netko o vama misli najgore!
Pročitaj i ovo:
- Osobne granice: Kako poštovati granice drugih ljudi?
- Samopouzdanje i samovrijednost – naše urođene kvalitete
- Zašto je ulizivanje drugima uglavnom posljedica dubokih trauma?
