Kako stvari stoje, velika većina naše odjeće nosi se samo nekoliko puta prije nego što se baci. To rezultira tisućama i tisućama tona tekstilnog otpada koje odlazi na odlagalište. Dakle, što manje odjeće uopće kupujemo, tim bolje. A za vrijeme čišćenja ormara običan kontejner bi doista trebao biti krajnje odlagalište. Odjeću koju nemate kome pokloniti, radije odložite u za to predviđene spremnike. No, nekih se naputaka ipak trebate držati.
Kako odlučiti što učiniti sa starom odjećom?
Iako je zasigurno lakše tu veliku crnu vreću rabljene odjeće baciti u smeće, razdvajanje odjeće u četiri kategorije – preprodaja, donacije, recikliranje i smeće – osigurat će da svaka od njih može postići svoju najvišu vrijednost ponovne upotrebe. Evo kako razmišljati o tome što pripada svakom od njih:
Prodaja: Ako još uvijek ima etiketu ili je u trendu i u dobroj formi, dobar je kandidat za preprodaju i za nešto novca. Pronađite servis za prodaju odjeće na internetu ili odnesite u obližnji second hand ili vintage trgovinu.
Donirajte: Odjeća za donacije i dalje bi trebala biti u dobroj formi i biti prikladna za nošenje. Nemojte zbog želje za doniranjem pakirati stare i pohabane stvari na hrpu – vjerojatno će i one završiti na odlagalištu otpada.
Reciklirajte: ako je pohaban, zamrljan i prošao fazu doniranja, odjevni predmet može biti kandidat za recikliranje. Dostupni su brojni programi za recikliranje odjeće, ali neki od njih prihvaćaju i cipele, donje rublje, torbe i pribor od tkanine.
Odlagalište otpada: Ako je odjeća mokra ili ima plijesni, ne postoji mogućnost recikliranja. U tom je slučaju odlagalište otpada jedina mogućnost.
Što se događa s odjećom koja se reciklira?
Stara odjeća teško da će ikada više postati odjeća. Kad se odjeća ošteti, vlakna se skraćuju, što ih čini teškim za ponovno sastavljanje u čvrst novi komad. Češće se iskorištavaju za izradu drugih predmeta kao što su krpe i punjenje za madrace.
Kako sada stoji, manje od 1% odjevnog materijala čuva se u modnoj industriji – a većina je ostataka iz tvornica. Da bi pružila određeni kontekst za ovu brojku, Lauren B. Fay, osnivačica i izvršna direktorica The New Fashion Initiative, kaže: “Važno je zapamtiti da se današnja brza moda kontinuirano i prekomjerno proizvodi, pa je recikliranje uistinu minimalna odgovornost.”
Kako bi povećali brojeve za recikliranje, neke modne marke rade na potpuno kružnom modelu dizajniranja odjeće koja se može rastaviti i ponovo sastaviti. Nažalost, do sada je to relativno rijetko.
U međuvremenu, sve veći broj marki udružuje se s neovisnim tvrtkama za recikliranje kako bi kupcima pružio mogućnost slanja stare odjeće koja će se reciklirati. “Poznate marke su u najboljoj poziciji da ponude poticaje kupcima za recikliranje i imaju okvir za uspostavljanje logistike i tržišta kako bi se osiguralo da se predmeti recikliraju i ne odlažu na odlagališta”, objašnjava Eisenberg o vrijednosti ovih partnerstava za tvrtke za reciklažu. Trgovine u robnim kućama nerijetko imaju opciju donošenja stare odjeće u razmjenu za kupon ili popust pri idućoj kupnji, što je također dobra akcija.
Ako ništa drugo, uvijek možete potražiti obližnji kontejner za recikliranje odjeće i tamo odložiti krpice za koje smatrate da više nikomu ne bi poslužile.
Pročitaj i ovo:
- 10 jednostavnih načina za ekološki prihvatljiviji stil života
- Izračunajte svoj ekološki otisak
- Plastične slamke – pošast za okoliš, ali i ljudsko zdravlje
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili na digitalnu verziju na platformi Magzter i uživaj u sadržajima koji ispiriraju i mijenjaju perspektivu. Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
