Iako možda otisci koji vaša stopala ostavljaju na tlu ne prelaze broj noge 39, vaš je ekološki ekološki otisak mnogo veći. Možda ste i vegetarijanac, trudite se uvijek birati organske proizvode, reciklirate i nemate auto, već kud god možete jurite na biciklu – ipak prirodni resursi naše planete jedva zadovoljavaju vaš ekološki otisak.
Ekološki otisak je izračun našeg utjecaja na planet i koliko zadovoljavanje naših sveukupnih potreba utječe na okoliš i prirodne resurse. Ekološki otisak procjenjuje je li naš način života uistinu ekološki održiv te kad bi se baš svi ljudi na ovome svijetu ponašali kao vi – bi li ova planeta to mogla podnijeti.
Naši zahtjevi prema prirodi i njenim resursima su iz dana u dan sve veći. Gradovi se sve više šire nauštrb šuma i drugih prirodnih površina, mora pretvaramo u plave pustinje, a u svoj okoliš ispuštamo sve veće količine smeća i drugih onečišćivača. Iako toga možda nismo svjesni, naš planet ne može u nedogled zadovoljavati naše sve veće potrebe za prostorom, hranom i odlaganjem otpada. Zemlja ima svoj točno određeni biokapacitet kojeg trebamo poštivati i prilagođavati mu se.
Naš način života je praktički neodrživ još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća otkada samo neprekidno raste. Trenutno je Zemlji potrebno godinu dana i šest mjeseci da obnovi resurse koje mi potrošimo u samo godinu dana. Također, korištenje Zemljinih resursa nije jednoliko raspoređeno niti uravnoteženo diljem planete. Razvijene zemlje s SAD-om i Kinom na čelu imaju drastično veći negativan globalni utjecaj od brojnih siromašnih zemalja svijeta čije stanovništvo pretežno još uvijek živi prirodnijim načinom života.
Prve formule za izračun ekološkog otiska napravili su Mathis Wackernagel i William Rees sa Sveučilišta British Columbia, a danas ga diljem svijeta koriste znanstvenici, agencije, institucije kao i pojedinci u nadi da će izračunom ekološkog otiska osvijestiti što veći broj ljudi i dati prednost održivom načinu razvoja.
