Vitamin D pomaže u održavanju zdravlja kostiju, zubi i mišića, a nakon završetka ljetnih mjeseci razine mu mogu bitno pasti. Da biste spriječili da se to dogodi potrebno je unositi određenu hranu, a ponekad se preporučuju i suplementi. Riba i gljive na vrhu su popisa poželjnih unosa, posebice masna riba poput skuše. Ona je izvrstan izvor omega-3 masnih kiselina te za nju čak kažu da je jedna od najzdravijih dostupnih opcija koje nam plodovi mora nude. Razlog tomu je vjerojatno i taj što skuša, uz to što je bogata proteinima, ima jako niske razine žive. Zatim, tu su haringa i losos, čije se konzumiranje u umjerenim obrocima preporučuje također svakog tjedna. Lososi u divljini dobivaju vitamin D iz planktona kojeg jedu te na to treba obratiti pažnju, savjetuju stručnjaci, obrazlažući da uzgajani losos neće biti toliko bogat vitaminima.
U pahuljicama i jogurtu
Ako ste vegetarijanac ili vegan, i za vas postoji hrana s prirodnim izvorom vitamina D, a to su gljive. One, kao i ljudi i životinje, imaju sposobnost stvaranja vitamina D kada su izložene sunčevim zrakama.
Vitamin D možete pronaći za doručak i u određenim pahuljicama te u nekim jogurtima. Za one slabijeg zdravlja preporuča se i konzumiranje dodataka prehrani, bilo samog vitamina D ili multivitaminskh kapsula.
Kao dobar izvor vitamina D cijenjeno je i ulje jetre bakalara, također dostupno u kapsulama. Proizvođači napominju kako je “nedostatak vitamina D zdravstveni problem prisutan u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj”, dodajući kako prema nekim istraživanjima predškolska djeca pokriju svega 21 posto preporučenog dnevnog unosa, a mladi 60 posto. To pokazuje na slabo pokrivanje dnevnih potreba za vitaminom D.
Kod starijih povećan rizik
Vrlo detaljni i konkretni podaci o toj problematici mogu se pronaći u dokumentu “Smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih” gdje se, među ostalim, obrazlaže zašto je „neizlaganje suncu iz objektivnih ili subjektivnih razloga najčešći razlog manjka vitamina D“. Upotreba sredstava za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom 30 smanjuje sintezu vitamina D za više od 95 posto. Zanimljiv je i podatak da se osobe tamne puti moraju bitno dulje izložiti suncu da bi proizveli jednaku količinu vitamina D kao i svjetloputi.
“Starije osobe imaju povećan rizik od nedostatka vitamina D ne samo zbog nedovoljnog izlaganja suncu, već i zbog smanjene sposobnosti stvaranja vitamina D u koži. Smatra se da osobe od 70 godina i više imaju samo trećinu sposobnosti stvaranja vitamina D od sposobnosti 20-godišnjih osoba“, ističe se u Smjernicama.
