Sredina je ljeta. Milijuni turista hrle na mediteranske plaže. Niti velike vrućine, niti gužve na cestama nisu zapreka dolasku do djelića mediteranske osunčane obale i tjedan do dva užitaka u moru i na mediteranskom suncu. Zemljama kojima turistički prihod zaista mnogo znači zadovoljstvo je vidjeti to mnoštvo. Neodoljivom zovu Mediterana nisu zapreka ni gospodarska recesija, ni prijetnje mogućih terorističkih napada, ni bojazan od sunca proizvedena brojnim medijskim marketinškim zastrašujućim porukama o nepovoljnom utjecaju sunčevih zraka na zdravlje.
Uvijek s proljeća, krajem travnja kada je «Dan borbe protiv melanoma» i kada se kao na znak iz startnog pištolja mnogi obruše informacijama o ozonskim rupama, raznim vrstama ultravioletnih (UV) zraka (A, B, C itd.), posebno štetnom utjecaju UV zraka mediteranskih stjenovitih obala, o obveznoj uporabi raznih krema s različitim zaštitnim faktorima, svakovrsnih savjeta i na kraju ono obvezno, neizostavno slijedi: "Čuvajte se melanoma"!
Čuvajte se melanoma!
U ovom radu nije cilj pisati o Zloćudnom melanomu kože (ZMK) s isključivo medicinskog stanovišta. Cilj je predočiti neke od činjenica o ZMK, kako ga nazvaše „najzločestijoj od svih zloćudnih bolesti“. Istina, zločest je jako, ali nije nepobjediv i nije tako crn kakvim se prikazuje običnom građaninu.
Melanom kože pojavljuje se i to ne baš rijetko na dijelovima tijela koja nisu ili su vrlo malo izložena sunčevim zrakama (stopalo, prsti nogu, leđa, prepone, koža spolovila). U prošlosti melanom je pokazivao značajno veću učestalost kod muškog spola. Objašnjavano je to većim izlaganjima muškaraca izravnom utjecaju sunčevih zraka kod nekih isključivo ili pretežito muških zanimanja kao što su ratari, pomorci, zidari koji rade na otvorenom. Danas ta spolna razlika nije tako naglašena. Gotovo kao da su učestalosti smrtnosti od ZMK kod žena izjednačene s učestalošću kod muškaraca. Mnogi uzrok tome vide u današnjem znatno većem korištenju žena uslugama sunčanja u solarijima, koji su jaki odašiljači snažnih UV zraka. Vlade nekih zemalja donijele su različite mjere suzbijanja korištenja solarija.
Ako je istina da su sunčeve UV zrake jedini i isključivi uzročnik melanoma kože, kako objasniti činjenicu da u zemljama na sjevernim dijelovima zemaljske kugle bliže polu nego ekvatoru s neusporedivo manjim brojem sunčanih dana od mediteranskih zemalja je veća stopa smrtnosti od ZMK nego u mediteranskim zemljama. U radu su prema podatcima i pokazateljima Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije uspoređene smrtnosti od ZMK mediteranskih i skandinavskih zemalja. Skandinavske zemlje, gospodarski najbogatije zemlje svijeta i mediteranske zemlje s razvijenom zdravstvenom zaštitom imaju značajne razlike u stopama smrtnosti od ZMK, a stupanj insolacije i izloženosti UV zrakama Sunca uvelike preteže na stranu mediteranskih zemalja koje suprotno očekivanom imaju dvostruko manju stopu smrtnosti od skandinavskih zemalja.
Je li Sunce za to krivo?
Kratki epidemiološki pregled stanja pobola i smrtnosti od Zloćudnog melanoma kože u Europi u usporedbi sa Hrvatskom i Splitsko-dalmatinskom županijom (SDŽ) može dati jedan od važnih odgovora na pitanje može li se zaštita od ZMK postići i drugim načinima osim zastrašivanjem od izlaganja Suncu.
Skupina europskih zemalja razvrstana prema visini stopa smrtnosti od ZMK jasno pokazuje kako ih prate različito visoke stope otpusta sa bolničkog liječenja tj. hospitalizacija zbog ZMK. Kako nema dostupnih podataka o incidenciji ZMK u istim zemljama iz samo ove dvije kategorije pokazatelja može se nedvojbeno zaključiti da visoku stopu hospitalizacija ne prati niska stopa smrtnosti od ZMK. Dapače, suprotno. Zemlje s manjim stopama hospitalizacija od ZMK imaju manju smrtnost od ZMK. Republika Hrvatska ima visoku stopu hospitalizacija od ZMK ali i visoku stopu smrtnosti od ZMK. Znači, hospitalizacije zbog ZMK ne smanjuju smrtnost od ZMK. Može se promišljati: hospitalizacije zbog ZMK zbivaju se kasno!
U Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ), mediteranskom području visoke izloženosti sunčevim UV zrakama, bilježi se u posljednjem desetljeću porast broja umrlih od ZMK kod stanovnika oba spola, ali s većim povećanjem broja umrlih ženskog spola. Tako je 2005. i 2007. godine broj umrlih stanovnica iznad broja umrlih muškaraca koji su zbog očekivano veće izloženosti suncu trebali bili u većem riziku i stoga imati veću stopu smrtnosti od ZMK.
Trend porasta smrtnosti od ZMK je kod oba spola usporen, ali je još uvijek prisutan porast smrtnosti od ZMK, premda se posljednjih nekoliko godina bilježi pad broja hospitalizacija zbog ZMK u Kliničkom bolničkom centru Split.
Međutim, promatranje hospitalizacija stanovnika SDŽ zbog ZMK u KBC Split i drugim bolnicama Hrvatske, pokazuje kako je pad broja hospitalizacija stanovnika SDŽ zbog ZMK u KBC Split nadomještan povećanjem broja hospitalizacija u drugim bolnicama Hrvatske. Tako je posljednjih tri godine (2008., 2007., 2006.) broj hospitalizacija stanovnika SDŽ zbog ZMK izvan KBC Split dosegnuo skoro polovicu broja hospitalizacija u KBC Split .
U odnosu na broj umrlih stanovnika SDŽ od ZMK, povećanje broja hospitalizacija stanovnika SDŽ zbog ZMK izvan KBC Split pratio je zamjetan pad broja smrti uzrokovanih ZMK stanovnika SDŽ. Međutim, posljednje dvije godine uslijedilo je znatno povećanje smrtnih ishoda oboljelih stanovnika SDŽ od ZMK. Ove činjenice upućuju na razmišljanje da ni hospitalizacije izvan KBC-a nisu postigle željeni učinak uspješnosti? Jesu li one za njih zakašnjelo ostvarene!
Pa što nam je sada uraditi?
Zašto smrtnost od ZMK u SDŽ ne bi mogla biti kao na otocima Cipru ili Malti, ili pak kao u Italiji i Španjolskoj? Što je to kod njih posebno?
Cipar i Malta nisu izrazito bogate zemlje. Po visini bruto-nacionalnog proizvoda (BNP-a) spadaju u razvijene zemlje. Imaju nešto što nama u SDŽ nedostaje: razvijenu specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu visoke dostupnosti kroz veliki broj dobro raspoređenih bolnica. Cipar s 840.000 stanovnika i površinom od dvije površine SDŽ-a ima preko stotinu bolnica za akutne bolesnike, točnije 12 bolnica na 1.000 km². Malta s površinom od svega 360 km² ima devet bolnica. SDŽ na površini od 4.500 km² ima samo 1 bolnicu za akutne bolesnike ili 0,2 bolnice na 1.000 km². Kako i koliko uspješno u takvim uvjetima provoditi pravovremenu specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu od brojnih bolesti-stanja za stanovništvo SDŽ, posebice visokorizičnih bolesti poput ZMK. Malta, a osobito Cipar, imaju izvrsne pokazatelje malog pobola i niske smrtnosti i niza drugih bolesti-stanja.
Ciprani i Maltežani kao mediteranci sigurno znaju ono što i mi znamo, a što su nas naučile naše none ili bake kada su nam priječile izlazak na sunce u vremenu od 11 do 17 sati. One nisu znale za ozonske rupe u stratosferi, nisu poznavale vrste UV zraka. Netko je njih podučio i odgojio kako zdravo živjeti na Mediteranu, a one su to prenosile dalje. Ako su naši nešto morali obavljati izloženi suncu, zaštićivali su se od izravnog utjecaja sunčevih zraka šeširima, maramama, odjećom. Ni usred najvećih vrućina nisu bili razotkrivenih dijelova tijela poput današnjih stilova dnevnog dekoltiranog odijevanja. Nisu imale skupocjene kozmetičke proizvode za zaštitu s brojnim zaštitnim faktorima. Dobro je koristilo njihovih ruku djelo, maslinovo ulje poboljšanog mirisa dodavanjem ulja lavande ili ružmarina. Na plaži smjelo se biti izložen suncu samo dok se osuši koža, a tada se odlazilo u borovu hladovinu. Ovo su bile prve i osnovne mjere prevencije naših nona i nonića.
Ciprani i Maltežani sigurno znaju da sve kožne promjene koje ukazuju na mogućnost nastanka Zloćudnog melanoma treba ozbiljno nadzirati i zbrinuti. Njihovi liječnici znaju da minimum pregleda, ako nije moguća dermatoskopija i patohistološki pregled, zahtijevaju uraditi makar fotografiju promjene, a kod najmanje zasnovane sumnje na mogući ZMK, kirurški intervenirati uz obvezni patohistološki pregled po načelima strogog davno poznatog pravila: NOLI ME TANGERE!
Što to znači: Ne diraj ako nećeš u širokoj eksciziji u potpunosti promjenu sigurno ukloniti! U svakom slučaju to nije postupak kao na slici kojom jedna farmaceutska kuća ukazuje na opasnost od Zloćudnog melanoma, a istovremeno prikazuje postupanje koje se ne smije nikada uraditi. Skidanje madeža ili pigmentirane bradavice na ovaj prikazani način pincetom i škaricama. Krvavi zahvat izravno na samu kožnu promjenu. To je nekad bilo nedopustivo! Možda se pristup izmijenio?!
Svi moramo prema sebi biti malo i narcisoidni. Trebamo češće pregledavati svoje tijelo i u dva ogledala ako je neka promjena sumnjiva, a koju u jednom ogledalu ne možemo vidjeti. Kad smo i malo zabrinuti uočenom promjenom treba što prije otići liječniku specijalisti s velikim iskustvom u liječenju kožnih promjena.
Mnogo se piše i publicira o različitim uspješnim metodama liječenja ZMK. Ispituju se i učinci nekih cjepiva. Svi rezultati novih pristupa u liječenju ZMK nisu napredovali dalje od nekoliko mjeseci produljenja života oboljelih od ZMK ako je već metastazirao.
Stoga po pitanju primarne prevencije od ZMK glavno sredstvo borbe u rukama je nas samih, zaštitom od nepotrebnih i suvišnih izlaganja štetnom utjecaju UV zraka i dostupnoj dobro organiziranoj specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti. Za očekivati je da stopa smrtnosti od ZMK stanovništva Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatske može biti kao na Cipru i Malti, a ne ovako visoka.
Možemo li imati nisku stopu smrtnosti u svim dijelovima SDŽ kao što je to bilo prošlog petogodišta kod stanovnica Županije u gradovima Zagore i općinama Priobalja?
Prosječna godišnja stopa smrtnosti od ZMK za proteklo petogodišnje razdoblje bila je na otocima Malti 1,55/100.000 stanovnika, Cipru 1,13/100.000, dok je u Republici Hrvatskoj 3,88/100.000 i Splitsko-dalmatinskoj županiji 4,57/100.000.
Zloćudni melanom na Malti i na Cipru morfološki i biološki ne razlikuje se od melanoma u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Sunce kažu da je isto, jednako.
Pa, je li onda Sunce krivo?
Stoga uživajte na suncu, ali u mjeri i sa zaštitom koju smo poznavali i prije proizvodnje visoko kvalitetnih kozmetičkih preparata s brojnim zaštitnim faktorima. Uvažavajte ga, ali ne vjerujte mu previše.
Zloćudni melanom kože nalazi se na koži. On je vidljiv, lako uočljiv. Gledajte svoje tijelo, poštujte uočene promjene i sumnje i ne bojte se! Zloćudni melanom kože pobjediv je!
Napisao: Doc.dr. Mladen Smoljanović, epidemiolog
