Maslinovo ulje godinama ima status jedne od najvažnijih namirnica mediteranske prehrane, ali nova istraživanja sve više pokazuju da nije važno samo koliko ga koristimo, nego i koju vrstu biramo. Dok se na društvenim mrežama maslinovo ulje često predstavlja kao brzi wellness trik, znanstveni podaci nude ozbiljniji pogled na njegovu moguću ulogu u zdravlju mozga i kognitivnim funkcijama.
Zašto je važno koju vrstu maslinovog ulja biramo
Na policama trgovina maslinovo ulje često izgleda kao jedna kategorija, no razlike među vrstama mogu biti važne. Djevičansko i ekstra djevičansko maslinovo ulje dobivaju se mehaničkim postupcima i manje su prerađeni oblici ulja. Zbog toga zadržavaju više prirodnih spojeva, uključujući polifenole, antioksidanse i druge bioaktivne komponente.
S druge strane, rafinirano ili obično maslinovo ulje prolazi kroz industrijsku obradu kojom se uklanjaju nečistoće, ali se pritom može smanjiti i udio korisnih prirodnih spojeva. Masnokiselinski profil može biti sličan, no razlika je upravo u tim “manjim” sastojcima koji mogu imati biološki učinak.
Jedna vrsta maslinovog ulja posebno se izdvojila u novoj studiji
Studija objavljena u časopisu Microbiome istražila je kako različite vrste maslinovog ulja mogu biti povezane s crijevnom mikrobiotom i kognitivnim funkcijama tijekom vremena. Istraživački tim analizirao je podatke 656 osoba u dobi od 55 do 75 godina. Sudionici su praćeni dvije godine, a znanstvenici su promatrali njihov prehrambeni unos, sastav crijevne mikrobiote i promjene u kognitivnim testovima.
Rezultati su pokazali da je veći unos djevičanskog maslinovog ulja bio povezan s povoljnijim promjenama u kognitivnoj funkciji, ali i raznolikijom crijevnom mikrobiotom, što se općenito smatra dobrim pokazateljem crijevnog i metaboličkog zdravlja.
Nasuprot tome, veći unos običnog, odnosno rafiniranog maslinovog ulja, bio je povezan s manjom raznolikošću crijevne mikrobiote i nepovoljnijim promjenama u kognitivnim funkcijama. Istraživači su posebno istaknuli i bakterijski rod Adlercreutzia, koji bi mogao imati ulogu u vezi između djevičanskog maslinovog ulja i očuvanja kognitivne funkcije.
Kako su crijeva i mozak povezani?
Veza između crijeva i mozga posljednjih je godina jedno od važnih područja istraživanja. Crijevna mikrobiota može utjecati na upalne procese, metabolizam i komunikacijske puteve koji povezuju probavni sustav i mozak. Upravo zato znanstvenike zanima mogu li prehrambeni obrasci, poput mediteranske prehrane, podržati kognitivno zdravlje i usporiti promjene povezane sa starenjem.
Maslinovo ulje u tom je kontekstu posebno zanimljivo jer je jedan od temeljnih izvora masti u mediteranskoj prehrani. No ova studija dodatno naglašava da nije dovoljno govoriti samo o “maslinovom ulju” općenito, nego treba razlikovati djevičansko, ekstra djevičansko i rafinirano ulje.
Znači li to da maslinovo ulje sprječava kognitivni pad?
Ne nužno. Važno je istaknuti da ova studija pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da maslinovo ulje izravno uzrokuje bolje kognitivne rezultate. Sudionici su bili starije osobe s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću i metaboličkim sindromom, pa se rezultati istraživanja ne mogu automatski primijeniti na sve skupine ljudi.
Drugim riječima, djevičansko maslinovo ulje može biti vrijedan dio prehrane, ali nije samostalno rješenje za zdravlje mozga. Najviše smisla ima kao dio šireg prehrambenog obrasca koji uključuje povrće, voće, mahunarke, cjelovite žitarice, orašaste plodove, ribu i općenito kvalitetne izvore masti.
Pročitaj i ovo:
- 10 voćki koje kriju iznenađujuće puno proteina
- 6 razloga zašto je curry odličan za vaše zdravlje
- 6 razloga zašto tofu vrijedi češće staviti na tanjur
