Menopauza je prirodna, ali često emocionalno i fizički zahtjevna životna faza u kojoj svaka žena prolazi kroz niz promjena – od neredovitih ciklusa i valunga do nesanice, tjeskobe i pada koncentracije. Iako se o njoj sve češće govori, brojne žene i dalje nisu dovoljno informirane o mogućnostima ublažavanja simptoma i očuvanja kvalitete života.
O tome koliko je važno na vrijeme prepoznati prve znakove, koje su suvremene terapijske opcije, te kako životni stil, prehrana i podrška okoline mogu pomoći u tom razdoblju, razgovarali smo s dr. Zlatkom Bakulom, specijalisticom ginekologije i opstetricije te subspecijalisticom uroginekologije iz Poliklinike Sinteza.
Koji su najčešći simptomi menopauze i kako oni utječu na svakodnevni život žena?
– Menopauza u užem smislu je zadnja menstruacija u životu žene, te nastupa u periodu između 45. i 55. godine života.
Prvi znak perimenopauze obično je promjena u uobičajenoj regularnosti menstrualnog ciklusa žene. Menstrualna krvarenja postaju blaža ili intenzivnija. S vremenom menstruacija u potpunosti izostaje. Simptome koji se javljaju su: anksioznost, promjene raspoloženja, pad koncentracije, poteškoće spavanja, glavobolje, kožne promjene, gubitak kose, navale vrućine, posebno tijekom noći, ‘lupanja’ srca tj. palpitacije, nelagoda tijekom spolnog odnosa, te učestalije upale mokraćnog mjehura.
Kod nekih žena simptomi se postepeno razvijaju i kraće traju, te manje remete kvalitetu života. S druge strane, neke žene imaju vrlo izražene i dugotrajne simptome pa zahtijevaju potporu i liječenje.
Postoje li rani znakovi menopauze na koje bi žene trebale obratiti pažnju?
– Rani znak menopauze je promjena intenziteta i regularnosti menstrualnog ciklusa. Ciklusi se kod nekih žena skraćuju, te traju samo 14 dana, a kod drugih postaju duži. Navedene promjene trebalo bi navesti na ginekološkom pregledu kako bi se isključili organski uzroci neurednog menstrualnog krvarenje. Ako neki od simptoma menopauze rano započnu, važno se o tome savjetovati na ginekološkom pregledu. Kod nekih žena menopauza nastupi prije 40. godine života, pa tada govorimo o prijevremenoj menopauzi.
Kada je idealno vrijeme da žena počne razmišljati o prevenciji simptoma menopauze te koje su uopće preventivne mjere, kao i na koji način prehrana i tjelovježba mogu pomoći u ublažavanju simptoma?
– S obzirom na to da se većina kroničnih bolesti (metaboličke bolesti, kardiovaskularne bolesti, osteoporoza, kronični artritis, demencija…) javlja kod žena u periodu perimenopauze i postmenopauze, važno je prepoznati početak navedenog perioda te započeti s preventivnim mjerama. U takve mjere ubrajamo kretanje i tjelovježbu, zdravu prehranu, prestanak pušenja, kontrolu stresa koliko je to moguće, te redovite preventivne preglede.
Period menopauze je pravo vrijeme za neke promjene u prehrani ako to već nismo ranije učinili. Prehrana bi trebala biti raznovrsna, bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, ‘zdravim’ proteinima i mastima, te mliječnim proizvodima. Preporuka je unosa namirnica bogatih fitoestrogenima barem 5 puta tjedno u hrani poput zobenih pahuljica, indijskih oraščića i kikirikija, kukuruza i pšenice, sjemenki lana, jabuke, soje (tofu, sojino mlijeko). Ponekad nedostatak estrogena nije moguće nadoknaditi ovim putem, pa je nužna suplementacija lijekovima. S druge strane, trebalo bi limitirati unos visoko procesirane hrane, hrane s velikim udjelom šećera i natrija, alkohola i kofeina.
Uz prehranu nužna je redovita tjelovježba, koju bi trebalo prilagoditi pojedinoj ženi. Potrebno je kombinirati aerobne vježbe uz vježbe snage, te povremeno vježbe opuštanja, istezanja i ravnoteže. Na aerobnim vježbama umjerenog intenziteta poželjno je provesti 150 minuta tjedno, a treninge snage bi trebalo provoditi najmanje dva puta tjedno. Za vježbe opuštanja, istezanja i ravnoteže trebale bi naći vremena svakodnevno u trajanju od 10 minuta.
Koje su danas dostupne terapije za ublažavanje simptoma menopauze i kome su namijenjene? Koji su najnoviji trendovi u liječenju i prevenciji simptoma menopauze u Hrvatskoj i svijetu?
– Na raspolaganju su nam brojne terapije za ublažavanje simptoma menopauze. Prva linija liječenja simptoma menopauze je hormonsko nadomjesno liječenje. Kod žena s malignim bolestima dojke i svim hormonski ovisnim karcinomima te kod žena s neurednim vaginalnim krvarenjem primjena hormonske suplementacije je kontraindicirana. Neke žene preferiraju druge, nehormonske terapijske opcije. U njih ubrajamo antidepresive, fezolinetant, koji odlično kontrolira navale vrućine i noćna znojenja. Primjena suplemenata koji sadrže fitoestrogene može pomoći kod nekih simptoma menopauze.
U nove trendove u liječenju i prevenciji simptoma menopauze ubrajaju se novi lijekovi, te lijekovi koji su nam već od ranije poznati, ali nalaze nove primjene. Među nove lijekove ubrajamo fezolinetant – nehormonski lijek za redukcija broja i intenziteta postmenopauzalnih valunga. Fezolinetant blokira receptore odgovorne za pojavu valova vrućine, nije hormonski lijek i brzo postiže učinkovitost u smanjenju broja valunga. Time značajno poboljšava san, osjećaj vitalnosti i kvalitetu života žene. Drugi lijek koji djeluje na sličan način je elinzanetant.
Sljedeća opcija ja i primjena antidepresiva u liječenju perimenopauzalnih tegoba. Tu ubrajamo selektivne inhibitore pohrane serotonina i inhibitore pohrane serotonin-noradrenalina.
Još jedna inovativna terapija je kombinacija estrogena sa selektivnim modulatorima estrogenskih receptora, a oni bi se mogli koristiti kod žena s povišenim rizikom za razvoj karcinoma dojke. Postoje i druge nehormonalne opcije kao što su klinička hipnoza i kognitivno – bihevioralna terapija. Za simptome urogenitalne atrofije i blažih oblika inkontinencije dobra opcija je primjena intimne laserske terapije.
Možete li objasniti što je hormonska nadomjesna terapija i postoje li alternative za žene koje je ne žele koristiti?
– Hormonska nadomjesna terapija je terapija kojom supstituiramo nedostatak ženskih spolnih hormona kod žena koje imaju izražene tegobe koje smo ranije naveli. Temelji se na primjeni isključivo estrogena kod žena koje nemaju maternicu, te primjeni kombinacije estrogena i progesterona kod žena koje maternicu imaju. Terapija se može primjenjivati sistemski ili lokalno, ovisno o razlogu nadoknade. U slučaju postojanja kontraindikacije ili ako žena ne želi hormonsko nadomjesno liječenje na raspolaganju su nam druge opcije.
U kontraindikacije ubrajamo karcinom dojke i druge hormonski ovisne karcinome, tromboembolijsku bolest kao i bolesti jetre, te koronarnu bolest. Možemo primijeniti nefarmakološke mjere – promjena životnih navika, prehrane i fizičke aktivnosti; preparate koji nemaju ili imaju vrlo mali hormonski učinak – fitoestrogene, cimicifuga, maka, ekstrakt peludi. Na raspolaganju je i ranije spomenuti fezolinetant za liječenje izraženih valova vrućine, te neki antidepresivi, koji se za sada rijetko koriste.
Koju ulogu imaju inovativni tretmani poput laserskih procedura u rješavanju simptoma menopauze?
– Intimna laserska terapija je metoda koja omogućava primjenu neinvazivnog laserskog tretmana kod simptoma koje uzrokuje atrofija u području spolovila. Radi se o neablativnom, fototermalnom tretmanu vaginalnog kanala i vulvarnog područja koji stimulira angiogenezu, aktivnost fibroblasta i neokolagenezu bez ablativnog učinka. Posljedično dolazi do zadebljanja epitela i poboljšanju prokrvljenosti sluznice. Ova terapija dobar je odabir za žene koje ne smiju ili ne žele koristiti hormonsko nadomjesno liječenje.
Kako menopauza utječe na mentalno zdravlje i emocionalno stanje žena te što savjetujete za bolje suočavanje s tim promjenama?
– U menopauzi se događa značajni pad ženskih spolnih hormona što dovodi do brzih promjena raspoloženja, iritabilnosti, anksioznosti i depresiji. Naravno, menopauza može uzrokovati pogoršanje preegzistirajućih mentalnih problema. Važno je shvatiti da i negativan stav prema menopauzi povećava anksioznost te dovodi do pada samopouzdanja. Svakoj ženi bih savjetovala zdrav odnos prema ovoj promjeni koji podrazumijeva traženje pomoći obitelji, prijatelja i stručnjaka ako postoji potreba. Treba se informirati iz provjerenih izvora i upoznati svoje najbliže s promjenama koje nam se događaju.
Koliko je važna podrška partnera i obitelji u ovom razdoblju života?
– Vjerujem da je u svakoj promjeni, pa tako i menopauzalnoj tranziciji, važno imati razumijevanje i prihvaćanje najbližih. Često je žena u obitelji ona koja pruža podršku i pomoć, a teško se odlučuje tražiti pomoć. Možda je ova promjena i prilika da promijenimo tu naviku, te s tom promjenom na kraju pozitivno djelujemo na obitelj. Žena koja odluči zdravije se hraniti, biti aktivna, potražiti pomoć struke i sl., dobar je primjer svojoj obitelji, prijateljima, suradnicima na poslu i poznanicima.
Koje biste praktične savjete dali ženama koje ulaze u menopauzu ili se već nalaze u tom životnom razdoblju?
– Menopauza je neminovni proces u životu svake žene. Obilježena je brojnim promjenama, te ih je nužno na vrijeme prepoznati i tretirati. Važno je informirati se o mogućim opcijama kontrole simptoma ako oni značajno narušavaju kvalitetu života. Temelj svakog liječenja trebalo bi biti promjena loših životnih navika. Napravimo promjenu u prehrani, kretanju, smanjimo unos alkohola i kofeina, smanjimo izvore stresa koliko je to moguće, obavljajmo redovite samopreglede i preventivne preglede koji su nam na raspolaganju. Tako ćemo stvoriti temelj dobrog zdravlja u periodu perimenopauze, postmenopauze i u godinama nakon toga.
Pročitaj i ovo:
- Anksioznost tijekom menopauze – kako se nositi s ovim čestim, ali zanemarenim simptomom?
- Što je istina, a što mit o endometriozi? Dr. Zlatka Bakula razbija 7 najčešćih mitova
- Perimenopauza bez tabua: Vodič za fazu koju liječnici uspoređuju s pubertetom
