Crikvenica International Health Tourism Conference (CIHT) u proteklih 11 izdanja etablirala se kao jedan od najznačajnijih skupova u regiji iz područja zdravstvenog turizma, uz sudjelovanje brojnih stručnjaka s 4 kontinenta i iz zemalja koje su globalni lideri u zdravstvenom turizmu.
Prvi puta je održana 2013. godine, a sadašnji oblik Konferencije rezultat je suradnje Turističke zajednice Grada Crikvenice i Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera kao organizatora te Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapije Crikvenica i Poliklinike Terme Selce kao suorganizatora. Također, već dugi niz godina, Ministarstvo turizma i sporta i Ministarstvo zdravstva podupiru CIHT konferenciju, kao i Hrvatska turistička zajednica, Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Kvarnera, Hrvatska gospodarska komora, Jadran d.d. Crikvenica i Grad Crikvenica.
O tome koje su glavne teme ovogodišnje 12. konferencije u Crikvenici, najdugotrajnije hrvatske konferencije o zdravstvenom turizmu, zahvaljujući kojoj su učinjeni brojni značajni pomaci u reguliranju ovog važnog segmenta hrvatskog gospodarstva, popričali smo s dr. sc. Vladimirom Mozetičem, predsjednikom Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera.
Glavne teme CIHT-a 2025. i čak 150 sudionika iz regije
CIHT je već godinama međunarodnog karaktera, s eminentnim predavačima i sudionicima iz cijelog svijeta – što donosi ovogodišnje izdanje – koliko predavača i stručnjaka te koje će teme dominirati konferencijom u listopadu?
– Teme ovogodišnje 12. konferencije su: Personalizacija u zdravstvenom turizmu, Utjecaj klimatskih promjena na zdravstveno turističke destinacije, Specijalne bolnice i lječilišta – izazovi i prilike razvoja, Medicina životnog stila – Specijalizirane niše u zdravstvenom turizmu te Digitalne transformacije i inovacije u zdravstvenom turizmu. U panelu pojedine teme uz uvodničara i moderatora sudjelovat će eminentni stručnjaci iz navedenih područja. Uz predavanja bit će organizirani B2B sastanci sudionika Konferencije uz prethodnu mogućnost rezervacije termina.
Također se organizira i Dan karijera u okviru kojega će studenti s pet fakulteta Sveučilišta u Rijeci moći prezentirati potencijalnim poslodavcima svoje ideje na intrigantnu temu (‘Generation Z on the Move: Insights into Health Tourism Preferences’). Uz mogućnost posjeta zdravstveno-turističkim institucijama jedna od tema je i ‘Doživljaji destinacije’, koja će biti posvećena idućoj godini u kojoj će Primorsko-goranska županija biti Europska prijestolnica gastronomije. Očekujemo sudjelovanje oko 150 sudionika iz šire regije, prvenstveno iz nama susjednih zemalja.
Zadnjih godina stalno se ističe holistički pristup zdravlju – u skladu s trendom filozofije zdravog života i ravnoteže duha i tijela koja je, očito i sve veći pokretač turističkih zbivanja – koliko se ona prakticira u Hrvatskoj i gdje smo na europskoj karti po tom pristupu? I zašto more, sunce i prekrasna priroda već odavno ne mogu biti naši jedini favoriti i magnet za privlačenje turista?
– Zdravstveno-turistička ponuda se prilagođava i razvija u skladu s trendovima, a posebno u preventivnoj i personaliziranoj medicini, tjelesnoj i mentalnoj rehabilitaciji, tzv. ‘lifestyle’ medicini, odnosno medicini životnog stila, te programima aktivnog i zdravog starenja. Iako su nam u fokusu u prvom redu zemlje u okruženju (na 500 km ili 5 sati vožnje boravi 76 milijuna ljudi od kojih je 15 milijuna starije od 60 godina), promidžbu se usmjerava i na udaljenije destinacije. Istraživanja pokazuju da za sada oko 50 milijuna stanovnika EU koristi zdravstvene usluge izvan matične države (oko 10%), dok bi onih koji to žele oko 250 milijuna (53%), te je to pokazatelj da tržišta ne manjka. Upravo navedene činjenice usmjeravaju i dalji razvoj usluga, pri čemu je medicina životnog stila, odnosno ravnoteža tjelesnog i mentalnog, jedna od ključnih jer uključuje kroz svoje programe cjelogodišnje korištenje usluga na destinaciji.
Povezivanje svih dionika u zdravstvenom turizmu i zdravstvenoj industriji
Godinama se zalažete da se hrvatski zdravstveni turizam razvija nesmetano i postane ono o čemu svake godine CIHT govori – važan segment hrvatskog turizma, zdravstva, a time i općenito gospodarstva. Koliko ste zadovoljni trenutačnim stanjem i koliko može biti bolje od postojećeg?
– Prvi korak kojega trebamo postići na nacionalnoj razini je da se od razgovora o potencijalima u zdravstvenom turizmu okrenemo prema realizaciji tih zajedničkih potencijala. Stvorena je zakonska regulativa koja to omogućava, napisane su strategije, a koriste se i EU izvori financiranja. Ako zajednički prihvatimo zdravstvenu industriju kao stratešku gospodarsku granu, međusobno povežemo dionike u zdravstvu, zdravstvenoj industriji, turizmu, znanosti, edukaciji i istraživanju možemo očekivati uspješne rezultate. Projekti certifikacije destinacija, destinacijski menadžment, akreditacija pružatelja usluga, korištenje javno-privatnog partnerstva, zajedničko apliciranje na EU projekte, te korištenje komparativnih prednosti i mogućnosti pojedinih subregija Hrvatske omogućit će nam željene rezultate.
Za razvoj zdravstvenog turizma izuzetno je važno povezivanje brojnih, različitih sudionika – po čemu je zapravo Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera jedan od primjera da se upravo kroz suradnju svih, a to uključuje osim zdravstvenog i turističkog i sveučilišni sektor te prateće usluge, može stvoriti proizvod koji je konkurentan na tržištu te poticati ovaj segment ponude. Kako stoje drugi dijelovi Hrvatske?
– Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera udruga je osnovana 2014. godine, kao jedan od akcijskih planova Strategije razvoja zdravstvene industrije PGŽ. Okuplja članice iz zdravstvenog sektora (medicinskog i dentalnog), zdravstvene industrije (JGL d.d.), turističkog sektora (turističke zajednice, turističke agencije, hotelske grupacije) i znanstveno-nastavnog područja (sastavnice Sveučilišta u Rijeci). Trenutačno Klaster ima 38 članica iz privatnog i javnog sektora, s više od 9500 zaposlenih. Osnivanjem Klastera provede se aktivnosti s ciljem povezivanja svih dionika u zdravstvenom turizmu i zdravstvenoj industriji zbog kvalitetne pripreme, promocije, razvoja i unaprjeđenja usluga i proizvoda. Istodobno smo željeli iskoristiti prednosti naše regije, kao i veliki broj visoko kvalitetnog kadra unutar ustanova, te pozicionirati Kvarner i cijelu županiju kao destinaciju zdravlja i kvalitete života.
Potencijal zajedničkog djelovanja svih zdravstveno-turističkih faktora u regiji
– Navest ću nekoliko primjera suradnje na EU projektima sa susjednim zemljama (Slovenija, Italija, Austrija). Prvi se odnosi na izradu kriterija se određivanje pojedine destinacije ‘Destinacijom zdravlja i kvalitete života’, a uključuje 15-ak kriterija po jasnim odrednicama što ima značaja i za domicilno stanovništvo i za segment zdravstvenog turizma. Drugi je projekt vezan uz telemedicinske usluge, s obzirom na specifičnosti zemljopisnog okruženja u kojem se usluge trebaju provoditi, a moguće ih je uklopiti u zdravstveno-turističku ponudu. Također dio naših članica koristi financiranje iz NPOO programa.
U EU financijskoj ‘omotnici’ za iduće razdoblje otvoreni su ili su u najavi za prijavu dodatni brojni modeli financiranja. Klaster je sa svojim članicama uključen u aktivnosti pripreme projektnih ideja i pronalaženju partnera za njihovu realizaciju kako bi pravodobno pristupili prijavi. Praćenje globalnih trendova u zdravstvenom turizmu, kao i potrebe za zdravstvenom zaštitom domicilnog stanovništva, uz ulaganja u kadrove, inovativnu opremu i prostore, ostaju misijom i vizijom razvoja u narednom razdoblju. Na ovogodišnjoj Konferenciji u prvom redu želimo okupiti zdravstveno-turističke djelatnike iz regije te tako učvrstiti projektnu suradnju i omogućiti i zajedničko nastupanje na globalnom tržištu.
U eri tehnoloških inovacija i umjetne inteligencije – kako stoji budućnost hrvatskog zdravstvenog turizma?
– Današnje doba sve veće korištenje tehnologije (biotehnologija, farmaceutika, umjetna inteligencija, telemedicina, robotizacija…) prilagođava se i razvija u skladu s trendovima u istraživanju i stvaranju proizvoda u preventivnom, dijagnostičkom i terapijskom segmentu. Sa zadovoljstvom se može pratiti i na nacionalnoj i na regionalnoj razini razvoj zdravstvenih i turističkih subjekata, kao i onih koje kadrove iz tih područja educiraju i u tehnološkom segmentu, pri čemu sve veći broj koristi ili u svakodnevnoj primjeni ili u projektnom dijelu inovacije koje suvremeni pristup zdravstveno-turističkoj ponudi zahtjeva.
Na primjeru naše regije i njenoj usmjerenosti u području zdravlja i kvalitete života navodim uspješnu suradnju Sveučilišta, Razvojne agencije, privatnog i javnog sektora, te očekujem realizaciju ideje o stvaranju tzv. ‘Health Huba’, odnosno Centra za inovacije u zdravstvenoj industriji i zdravstvenom turizmu. Također, aktivna je suradnja s ciljem razmjene znanja i s drugim regionalnim inovacijskim Hubovima (maritimni, turistički, EDIH, SmartRI). Naravno, pravi rezultat suradnje je vidljiv kada se inovacije primjenjuju u praksi.
Hrvatska kao primjer drugim zemljama i potencijal ulaganja
Kao predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera često sudjelujete na brojnim međunarodnim sajmovima – poput nedavnog CEEC Expo u Kini, ITB sajma u Berlinu ili, pak, poslovnog putovanja u Rijad – zašto je važno povezivanje s partnerima iz cijelog svijeta te kako Kvarner i Hrvatska kotiraju među njima?
– Kontinuirano aktivno sudjelovanje na kongresima i sajmovima od ključnog je značaja zbog mogućnosti promocije destinacije, kao i direktne komunikacije i dogovora s partnerima. Zanimljivo je za primijetiti da su saznanja i dojmovi o Hrvatskoj (i Kvarneru) znatno bolja nego prijašnjih godina, upravo zbog kontinuiteta prisutnosti i ulaganja u promidžbu. Također, dio zemalja u kojima se predstavljamo traži naša iskustva, te je i to zanimljivo područje suradnje.
Često ističete kako želite predstaviti Kvarner kao vodeću destinaciju zdravstvenog turizma u Europi – koji su vaši najjači aduti i što još trebate napraviti da vas cijeli svijet doista i prepozna kao takvog lidera?
– Tradicija duža od 180 godina na našoj zemljopisnoj poziciji ili termin kojega često koristimo ‘pozicijska mikroklimatska renta’, jedan su od razloga zbog je u našoj regiji zdravstveni turizam prihvaćen kao jedan od značajnijih smjerova cjelokupnog gospodarskog razvoja. Prihvatili smo da je međusobno udruživanje sudionika u zdravstvenom turizmu (zdravstvo, zdravstvena industrija, turizam, znanost i edukacija) može svima donijeti veću vidljivost, kvalitetniju organiziranost, ekonomičniji pristup i dugoročnost investicije. Istovremeno, svaka od članica dodatno razvija i koristi svoje komparativne prednosti.
Većina ustanova dugi niz godina kontinuirano ulaže značajna sredstva u kadar, opremu i prostore, kao i u promociju vlastitih usluga na emitivnim tržištima. Vrhunska kvaliteta usluge uz optimalnu cijenu, te odlična prometna povezanost kopnom i zrakom glavni su razlozi konkurentnosti, koja se kontinuirano prepoznaje. To se nadopunjuje s visokokvalitetnom i zdravom gastronomskom-nutricionističkom ponudom lokalnih namirnica, aktivnostima u prirodi, na moru, uz obalu i u brdskom dijelu regije. U ponudu su uključeni su i medicinski wellness programi te moderni i tradicijski kulturni sadržaji. Naravno, imamo kvalitetnu suradnju i s partnerima iz cijele Hrvatske, kao i državnim, regionalnim i lokalnim institucijama. Također smo svjesni da je potrebno dodatno povezivanje na nacionalnoj razini i želja nam je da se to dogodi što prije jer će se time postići dodatna konkurentnost i kvaliteta, kako na europskom tako i globalnom tržištu.
