Kokosovo ulje dobiva se iz zrelih oraha biljke kokosa (Cocos nucifera) i to hladnim tiještenjem unutarnjeg “bijelog” dijela. Orasi rastu na kokosovoj palmi koja može doseći visinu i do 5 metara. Biljka je prirodno rasprostranjena uzduž pacifičke obale jugoistočne Azije, no danas se komercijalno uzgaja u gotovo svim tropskim područjima gdje predstavlja osnovni izvor ulja i masnoća. Kokosovo je ulje kruto na sobnoj temperaturi zbog čega ga nazivaju i maslacem. Prelazi u tekućinu na temperaturi iznad 25 stupnjeva.
Unutrašnjost kokosovog oraha (pulpa) se melje nakon čega se miješa sa vodom. Prirodnim putem u toj se mješavini odvoji kokosovo mlijeko od ulja koje se izdvoji na površini. Postupak traje do 24 sata. Nakon toga se ulje može sakupiti. Ovo se naziva “mokri” ili tradicionalni postupak dobivanja ulja i rezultat je “djevičansko” ili prirodno nerafinirano kokosovo ulje koje ima intenzivni miris kokosa. Drugi postupak je hladno tiještenje kokosovog ulja iz sušene pulpe. Ovakvo ulje nije dobro za primjenu u kulinarstvu jer sadrži brojne kontaminante koji se nakon toga uklanjaju filtriranjem i zagrijavanjem ulja. Ulje se može dobivati i kemijskim postupcima. Rezultat postupka je rafinirano kokosovo ulje koje nema miris kokosa.
Kemijski sastav
Masne kiseline u kokosovom ulju grade specifične masne komplekse po čemu je ovo ulje i posebno u odnosu na druga biljna ulja. Kokosovo ulje sadrži u najvećoj količini masne kiseline srednje dugih lanaca, dok većina drugih biljnih ulja sadrže masne kiseline dugih lanaca. Duljina lanaca masnih kiselina određuje kemijska i fizikalna svojstva biljnih ulja i maslaca. Svoje kruto agregatno stanje na sobnoj temperaturi kokososo ulje ima radi visokog sadržaja (92%) zasićenih masnih kiselina.
U sastavu su najviše zastupljene slijedeće masne kiseline: zasićene (laurinska, miristinska, palmitinska, stearinska), mononezasićena oleinska i polinezasićena linolenska kiselina. Na sobnoj je temperaturi kokosovo ulje je krutina bijele boje, dok otapanjem prelazi u prozirnu bezbojnu tekućinu. Vrlo je otporno na visoke temperature što ga čini uljem izbora za prženje i kuhanje u kulinarstvu.
Primjena
Kokosovo ulje široko se primjenjuje u kulinarstvu. Primjena u kozmetici ograničena je na svojstva ovlaživanja i omekšavanja kože. Korisno je u tretmanima suhe kože, usana i kose, najčešće u sastavu uljnih mješavina i pripravaka prirodne kozmetike.
