Alicea Ardito, terapeutkinja iz sjeverne Virginije radi sa starijim osobama i otkriva kako je jedna od najčešćih tema koja muči njezine klijente to što osjećaju da im je život prebrzo prošao.
“Fraza koja se obično koristi za opisivanje ovog osjećaja jest da je život prošao ‘u tren oka'”, izjavila je za HuffPost.
Kalendarske godine postaju sve manji udio u našem životu
Važno je prvo razumjeti zašto se mnogima od nas čini da godine brzo prolaze. Jedan od razloga je taj što, kako starimo, kalendarske jedinice poput godine postaju sve manji i manji udio u našem ukupnom životu, objašnjava Ruth Ogden, profesorica psihologije na Sveučilištu John Moores u Liverpoolu. Ogden, pak, znanstveno proučava vrijeme.
“Kada imate 8 godina, primjerice, jedna godina je osmina vašeg života, a kada imate 80, to je samo 80”, izjavila je za HuffPost i dodala: “To pridonosi osjećaju da vrijeme brže prolazi.”
Drugi razlog je u tome kako naša sjećanja utječu na naše iskustvo vremena.
“Naš mozak ne prati stalno vrijeme, pa kada trebamo prosuđivati o dugim razdobljima, poput dana, mjeseci ili godina, koristimo broj sjećanja formiranih u tim razdobljima kao smjernicu koliko su razdoblja trajala”, kaže Ogden.
Skloni smo stvaranju mnogo manje novih sjećanja kasnije u životu
“Primjerice, ako bi vas pitali koliko dugo ste radili X, vaš bi mozak pogledao koliko je sjećanja nastalo tijekom razdoblja X i upotrijebio to kao vodič za trajanje. Što više sjećanja formiramo tijekom određenog razdoblja i što su ta sjećanja življa i emotivnija, to razdoblje doživljavamo duljim“, ističe Ogden.
Uzmite u obzir i to da smo skloni stvaranju mnogo manje novih sjećanja kasnije u životu u usporedbi s našim mladim godinama. Kao dijete stalno ste učili nove vještine u izvannastavnim aktivnostima, stjecali nova znanja u školi, upoznavali nove ljude u razredima i radili različite, uzbudljive stvari u svakodnevnom životu. Međutim, kako starite, općenito imate manje novih iskustava i možete se osjećati ‘zaglavljeni’ u sličnoj rutini godinama, zbog čega se život čini ustajalim i neupadljivim.
“Dakle, kada koristimo sjećanje kao vodič kroz vrijeme, čini se da nismo učinili mnogo, i stoga mora biti kratko vrijeme – zato imamo osjećaj da vrijeme leti”, objašnjava Ogden. Znajući to, možemo pomoći usporiti našu percepciju vremena kako starimo tražeći nova iskustva tijekom života.
Traženje novosti ključno je za usporavanje vremena
U knjizi novinara Joshue Foera ‘Moonwalking With Einstein: The Art and Science of Remembering Everything’, on piše da ‘monotonija ruši vrijeme; novost ga otkriva.’
Pa zašto nova iskustva imaju takav učinak? Prema Ogdenu, kada se uključimo u nove aktivnosti, stvaramo nova i živa sjećanja koja nam se urezuju u um i čine da se osjećamo kao da je vrijeme sporije prolazilo. Slično tomu, kognitivno opterećenje potrebno za učenje nove vještine može utjecati na način na koji doživljavamo vrijeme.
Razmislite o tome kada se vozite na novu lokaciju – put do tamo uvijek se čini duljim od onog na povratku. To je zato što na putu do tamo ne znamo kamo idemo, vidimo puno novih stvari, postoji veći stupanj planiranja i neizvjesnosti, a te stvari usporavaju naš doživljaj vremena. Nove aktivnosti i iskustva djeluju na isti način.
Što je ‘paradoks odmora’?
Nova iskustva također nas mogu izvući iz ‘kotača hrčka’ svakodnevnog života. “Oni remete našu rutinu, a to remeti naš osjećaj za vrijeme. Nadalje, odluka da radite nešto novo daje vam slobodu nad načinom na koji koristite svoje vrijeme. Kad osjećamo da kontroliramo vrijeme, nemamo osjećaj da nam ono izmiče. To stvara osjećaj kao da usporava”, kaže Ogden.
Važno je napomenuti da u ovom trenutku nova iskustva zapravo mogu učiniti da se osjećate kao da vrijeme brzo prolazi. Ali kada se osvrnete na ovo razdoblje, činit će vam se da je trajalo duže. To je ono što britanska psihologinja i spisateljica Claudia Hammond naziva “paradoks odmora” – nazvan po načinu na koji odmori prolaze dok ste odsutni, ali gledajući unatrag, čini se da ste tamo bili puno dulje nego što ste zapravo bili.
Kako dodati više novosti u svoj život
Postoji mnogo načina da prigrlite nepoznato u svakodnevnom životu. To može biti nešto veliko, poput planiranja putovanja na daleku lokaciju, ili nešto manje, poput vožnje drugom rutom kući s posla. To također može značiti odabir novog hobija.
Upoznavanje novih ljudi još je jedan način da stvari budu svježe. Možda pozovete poznanika sa sata vježbanja na novo mjesto za doručak u gradu ili započnete razgovor sa strancima dok ste vani. Druga opcija? “Vratite se stvarima koje su vam važne”, predlože Ardito te predlaže volontiranje.
Kada pokušavate dodati više novina u svoj život, također je vrijedno razmišljati o vremenu koje provodite pred ekranima “promatrajući novosti, ali ne nužno sudjelujući u njima”. Stoga pretvorite internetske interese u iskustva iz stvarnog svijeta!
‘Blokirajte’ vrijeme u svom kalendaru
“Znamo da se bavljenje aktivnostima u stvarnom svijetu smatra boljim iskorištavanjem vremena od mrežnih aktivnosti – tako da bi offline online mogao biti dobar način da unesete nešto novo u svoj život i tako usporite vrijeme”, rekla je.
Ako se želite posvetiti potrazi za novitetima, blokirajte vrijeme u svom kalendaru. Inače je lako odreći se ovih novih aktivnosti kada život postane zauzet. “Odvojite određeno vrijeme u tjednu da isprobate nešto novo – to će vam pomoći da budete sigurni kako ćete učiniti nešto novo”, kaže Ogden.
Zatim vodite evidenciju novih stvari koje ste probali. Mnogi od nas stvaraju popise obaveza kako bi ostali u tijeku s onim što trebaju učiniti, ali rijetko odvojimo vrijeme za izradu popisa “obavljenih” kako bismo proslavili te pobjede.
“Vođenje evidencije ‘jesam’ pomaže nam da shvatimo sve stvari koje postižemo u životu na dnevnoj bazi. Ovo također pomaže da zadržimo sve naše radnje u sjećanju – produžujući osjećaj prolaska vremena. U konačnici, obraćajući veliku pozornost na ono što radimo, mogli bismo shvatiti da radimo više novih stvari nego što smo svjesni“, ističe Ogden.
Ne zaboravite odvojiti vrijeme i za stvari koje poznajete i volite
I na kraju, u potrazi za novim iskustvima, ne zaboravite odvojiti vrijeme i za stvari koje poznajete i volite. “Vrijeme je ograničeno. Dobro ga potrošiti na stvari koje volite ključno je za sreću”, smatra Ogden.
Iako postoji tendencija da mislimo da je ispunjen život onaj koji je pun ‘novosti’ – to nije uvijek ključ zadovoljstva. Potrebno je pronaći ravnotežu između bavljenja onim što volite i bavljenja nečim novim. Trava nije uvijek zelenija kod susjeda i trebali bismo izbjegavati težiti životu u kojem samo nešto novo znači i nešto bolje!
Pročitaj i ovo:
- Stres i starenje: Kako svakodnevni stres utječe na naš izgled?
- Spavanje s kućnim ljubimcem: Da ili ne? Evo što kažu istraživanja
- Bojana Ivanović: “Iako život može biti lijep, ne smijemo lagati sami sebe”
