Eko proizvodnja

Jadranka Boban Pejić: Jedina garancija kvalitete namirnica je certifikat organskog uzgoja

Povodom Dana planeta Zemlje, s Jadrankom Boban Pejić, uspješnom poduzetnicom i pionirkom zdravog stila življenja, razgovarali smo o budućnosti sustava uzgoja hrane i eko proizvodnji

Jadranka Boban Pejić: Jedina garancija kvalitete namirnica je certifikat organskog uzgoja

Zahvaljujući radu dugom 30 godina, Jadranka Boban Pejić pionirka je zdravog stila života i prvo ime prirodne prehrane u Hrvatskoj. Kada je kao dvadesetogodišnjakinja upoznala svog sadašnjeg supruga Zlatka, svoj su osobni stil življenja, temeljen na makrobiotici, pretvorili u uspješan biznis – tako su se zajedno prihvatili promicanja zdravih stilova življenja, organskog uzgoja i ekološkog pristupa u svakodnevnom životu.

Jadranka Boban Pejić suosnivačica je tvrtke Biovega, za čije je vođenje dobila prestižne nagrade - 2011. godine Europska Banka za obnovu i razvoj dodijelila joj je priznanje Poduzetnica godine, dok ju je 2015. godine Hrvatska udruga poslovnih žena proglasila menadžericom godine. Biovega, kao jedinstveni cjeloviti koncept poslovanja obuhvaća bio&bio trgovine, najstarije hrvatsko eko imanje Zrno, edukacijsku ustanovu Makronova te izdavačku kuću Planetopija. Aktivna je u kreiranju i vođenju edukativnih programa te je autorica nekoliko nagrađivanih veganskih kuharica i priručnika.

Uoči Dana planeta Zemlje, Biovega se pridružila WWF-ovoj inicijativi Living Land, koja poziva Europljane da od Europske komisije zatraže zaštitu prirode i naših poljoprivrednika, umjesto da slijedi interese bogate agroindustrije. Naime, Europska komisija je pokrenula javnu raspravu o budućnosti našeg sustava uzgoja i proizvodnje hrane, u kojem mogu sudjelovati svi građani. To je jedinstvena prilika da se napokon promjeni Zajednička poljoprivredna politika EU. Living Land zagovara politiku koja će osigurati pravednost – za poljoprivrednike i ruralne zajednice; eko održivost – za čistu vodu i zrak, zdravo tlo te biljni i životinjski svijet; zdravlje – za zdravu hranu i dobrobit svih ljudi te globalnu odgovornost – za klimu planeta i održivi razvoj u svijetu.

Razgovaramo povodom Dana planeta Zemlje i u vrijeme rasprave u Europskoj komisiji o budućnosti sustava uzgoja i proizvodnje hrane koja je otvorena za sve građane. Vi ste sa sličnim nastojanjima započeli prije više od 20 godina, možete li ocijeniti situaciju u Hrvatskoj danas u odnosu na to vrijeme – jesu li građani danas bitno svjesniji važnosti našeg odnosa prema Zemlji?
- Svakako je primjetno da je svijest građana drugačija u odnosu na period prije tridesetak godina kada smo počinjali sa svojim djelovanjem. Prije svega mislim da to ljudi osjećaju na vlastitom zdravlju i zdravlju članova obitelji, stoga više pozornosti obraćaju na to što jedu, koje proizvode koriste, više recikliraju itd.

Jadranka Boban Pejić: Jedina garancija kvalitete namirnica je certifikat organskog uzgoja

Kako ste uopće krenuli u posao s makrobiotikom i počeli se baviti promicanjem organskog uzgoja i ekološkog pristupa u svakodnevici? Prije više od 20 godina to doista nije bio jako popularan trend, trebalo je imati hrabrosti pa da to bude životni izbor karijere...? Pročitala sam negdje da Vas je suprug 'nagovorio' na makrobiotiku – je li on 'kriv' za to što Vam je ona odredila životni poziv?
- Ljubav je glavni "krivac" u mojoj i našoj životnoj priči. Susret sa Zlatkom bio je susret i s makrobiotikom i zaljubila sam se u oboje. Ljubav prema ljudima, životinjama, planetu pomiče granice i daje odvažnost u trenucima kada većina ne odobrava ono što radite. Filozofija makrobiotike (makro bios dolazi iz grčkog i znači "veliki život") inspirira ka življenju u kojem je moguće raditi odabire koji čuvaju zdravlje i okoliš te čuvaju dostojanstvo i njeguju zahvalnost i radost jednostavnog življenja.

Započeli ste s restoranom koji je bio i svojevrsna radionica za promicanje zdrave prehrane, kako se posao dalje razvijao?
- Edukacija i restoran kao dio Društva za unaprjeđenje kvalitete življenja (preteča današnje Makronova ustanove) bili su početak, slijedila je Biovega poduzeće za distribuciju i proizvodnju iz kojeg su nastali bio&bio (2003.), Planetopija (2006.) a onda i prva akvizicija najstarijeg ekološkog imanja u Hrvatskoj Zrno (2010.). Sve je nastajalo nekako organski, zahvaljujući činjenici da su nam se pridruživali sjajni ljudi koji su svoju strast, ljubav i sličnu filozofiju življenja poželjeli dijeliti s nama.

Danas imate i lanac trgovina bio&bio, donosite na domaće tržište bezbroj interesantnih ekološki uzgojenih namirnica, puno predajete, pišete – imate izdavačku kuću Planetopija, koja je na domaće tržište donijela mnogo naslova koji promiču zdravi stil života - što za vas osobno znači to prenošenje ideje o osviještenom odnosu prema prirodi i vlastitom tijelu?
- Educiranje i inspiriranje drugih da žive kvalitetnije daje mi osjećaj smisla i vrijednosti te je osnovni pokretač svega što radim. Teško je i izreći koliko sam zahvalna za ovu fantastičnu mogućnost da radim ono što živim i obrnuto. Konstantna osobna evolucija na svim nivoima, izvrsni ljudi kojima sam okružena te zdrava obitelj ogroman su dobitak i radost.

Mnogo ljudi se makrobiotici ili vegetarijanstvu okreće tek kad se razboli, mogu li ta dva stila prehrane dovesti do toga da manje obolijevamo? Je li ih ipak mudrije koristiti kao prevenciju? Što makrobiotika zapravo donosi čovjeku?
- Mudrije je započeti s promjenama prije nego se razbolimo, i, suprotno uvriježenom mišljenju, ne radi straha od bolesti, već iz potrebe za zdravijim, kvalitetnijim, radosnijim življenjem. Tada je manja mogućnost da ćemo imati većih problema sa zdravljem. Makrobiotika je filozofija, stil življenja koji potiče na konstantnu evoluciju – kako biti najbolja verzija sebe te život živjeti punim kapacitetom.

Jadranka Boban Pejić: Jedina garancija kvalitete namirnica je certifikat organskog uzgoja

Hrana je u Hrvatskoj općenito skupa, većina proizvoda koje donosite na tržište također, zbog načina uzgoja mora imati svoju cijenu – što možemo učiniti da zdrava hrana bude dostupnija?
- FAO (UN) je u svom izvještaju naveo da će se općenito cijena hrane do 2030. godine udvostručiti, zbog izazova uzgoja, proizvodnje, gubljenja plodnog tla, suše itd. Što budemo tražili jeftiniju hranu dobivat ćemo lošiju kvalitetu hrane (punu aditiva, kemije koja se uvijek može proizvesti bez obzira na vremenske uvjete). Bitno je da što više ljudi uzgaja vlastitu hranu, tako će se zdravije hraniti, ali i više cijeniti hranu kada vidi koliko je truda potrebno da se bez kemije uzgoji neka kultura.

Proizvodi s organskim certifikatom skuplji su u prosjeku 30 % od konvencionalnih proizvoda. Uzmemo li u obzir da u Hrvatskoj bacamo godišnje trećinu hrane, računica je jasna. Nužno je promijeniti odnos prema hrani, percepciju, a onda je moguće i kvalitetnije jesti, a da to u isto vrijeme ne znači i jako skupo. Na kraju, najskuplje od svega je kad izgubimo zdravlje.

Je li se gospodarska kriza kroz koju smo prolazili od 2008. godine značajnije odrazila i na vaše poslovanje? Koliko građani Hrvatske prepoznaju proizvode koje nudite, možemo li govoriti o tome da postoji neki ozbiljan trend makrobiotičke prehrane i zdravog odnosa prema prirodi?
- Nije jednostavno biti sustav, poput nas, koji isključivo nudi proizvode s organskim certifikatom. Sami smo si visoko podignuli ljestvicu jer to odražava vlastiti stav i naš način življenja. Mi nemamo police sa "zdravom" hranom, ne samo isključivo skladišta i trgovine s organskim proizvodima, već i razrađeni sustav vlastite ekoproizvodnje te podrške domaćim eko poljoprivrednicima kroz otkup, edukaciju, financiranje itd.. To je puno skuplji sustav za održati od onih koji "koketiraju" s organskim proizvodima jer je to jedna od rijetkih kategorija koja raste, a poznato je da je briga o zdravlju megatrend koji neće jenjavati u budućnosti.

Mi smo, usudim se reći, puno više od trgovaca i trgovine jer u korijenu poslovanja imamo edukaciju. Ta dugogodišnja edukacija je i te kako utjecala na trendove u Hrvatskoj jer smo educirali na desetke tisuća ljudi i utjecali na mnoge obitelji. Stoga, da, pokrenuli smo i poslovnu nišu i kreirali trend brige o prehrani, zdravlju i odnosu prema sebi i prirodi.

Mislite li da će se trenutna kriza, vezana uz Agrokor, odraziti značajno na tržište zdrave hrane?

- Jednim dijelom da, jer su i mnogi domaći proizvođači ekoloških proizvoda distribuirali svoje proizvode u Konzumu, a to je sada usporeno i upitno.

Jadranka Boban Pejić: Jedina garancija kvalitete namirnica je certifikat organskog uzgoja

Kad spominjemo inicijativu Europske komisije, što Living Land podrazumijeva, kako tu vidite Hrvatsku kad su u pitanju glavne točke tog programa? Zaostajemo li tu značajno za svijetom?
- U Hrvatskoj još uvijek postoji iluzija kako je naše tlo izuzetno zdravo. Plodno tlo u Slavoniji (tzv. žitnica Hrvatske) je u vrlo lošem stanju zbog dugogodišnjeg konvencionalnog uzgoja. Još uvijek postoje stavovi da je naše konvencionalno uzgojeno bolje od njemačkog ili nizozemskog organskog je je "tamo sve zagađeno". U tom smislu zaostajemo, no nadu drži sve veći broj ekoloških poljoprivrednika. Upravo ta inicijativa Living Land je u srži našeg postojanja od početka te je potpuno prirodno da smo se priključili aktivnom sudjelovanju i promicanju ove inicijative zajedno s WWF-om u bio&bio trgovinama.

Danas se puno govori o zdravoj hrani, a da zapravo najčešće ni ne znamo što pod tim pojmom podrazumijevamo – što su pojmovi ‘bio’, ‘eko’ i ‘organsko’ kad je hrana u pitanju? Što nam takve oznake znače na namirnicama?
- Domaće je izraz koji poput izraza "prirodno" predstavlja tzv. greenwashing, tj. ne znači apsolutno ništa što se tiče kvalitete. Isto je i s, u zadnje vrijeme, raširenim korištenjem izraza "mi nabavljamo od malih OPG-ova". Jedino što garantira kvalitetu namirnice je certifikat organskog uzgoja, tj. markica. Pojmovi "bio", "eko" i "organski" su sinonimi (dolaze s različitih govornih područja) i mogu se koristiti samo i isključivo za namirnice koje imaju certifikat organskog uzgoja i nadzorno tijelo koje to kontrolira. U tom smislu, OPG koji uzgaja ekološki mora se nalaziti na popisu ekoloških poljoprivrednika (postoji na stranicama Ministarstva poljoprivrede) i tamo je moguće vidjeti za što je taj OPG dobio certifikat. Na certifikatu točno piše za koju kulturu je određeni proizvođač dobio certifikat i onda kao ekološke proizvode može isključivo prodavati samo te kulture.

Često se govori o tome da Hrvatska ima relativno mnogo neobrađenih površina, a time i jedinstvenu priliku da postane jedan od većih proizvođača zdrave hrane za svijet. Što bismo trebali učiniti da za 20-ak godina zaista imamo takvu poziciju i je li to ostvarivo? Što bi Hrvatska time dobila?
- Hrvatska može proizvoditi pojedine serije visokokvalitetnih proizvoda za izvoz, ali ne može biti veći proizvođač za svijet jer nema fizički toliko površina. Bilo bi super da proizvodimo dovoljno organskih proizvoda za naše škole, vrtiće, bolnice i druge ustanove, turizam te izvozimo u regiju. Bolje strukturirana i organizirana proizvodnja uz redoviti nadzor i garanciju otkupa svakako bi pomogla domaćim proizvođačima. Hrvatska treba na prvom mjestu imati zdravlje budućih generacija i svog stanovništva. Nema toga što ne možemo kad smo zdravi!


 

Komentiraj članak:

Članak možeš komentirati ako se prijaviš preko Facebooka ili ako si registrirani korisnik prijavljen u sustav. Registriraj se ovdje. Prijavi se ovdje.