Pregled
Vitamin D je vitamin topljiv u mastima koji surađuje s kalcijem u izgradnji kostiju, uključen je u regulaciju imuniteta i razvoja stanica gdje štiti od raka.
Tijelo pohranjuje vitamin D i može ga proizvesti pod utjecajem sunca. Postoje dva oblika vitamina D: ergokalciferol (D2) i kolekalciferol (D3) i D3 je bolji za podizanje vitamina D. Kod djece deficit vitamina D može uzrokovati rahitis. Neke skupine odraslih su posebno izložene nedostatku vitamina D: stariji, ljudi koji žive na sjevernim dijelovima Zemlje i osobe tamnije kože.
Primjena
Osteoporoza – kod postmenopauzalnih žena uzimanje vitamina D s kalcijem može spriječiti osteoporozu i smanjiti rizik od fraktura.
Druge bolesti kostiju – vitamin D štiti i od rahitisa i osteomalacije.
Sprečavanje padanja – kod starijih osoba, uzimanje vitamina D smanjuje padove za 22 %.
Abnormalnosti paratireoidnih hormona – vitamin D koristi se u liječenju poremećaja paratireoidnih žlijezda.
Visok krvni tlak – u populacijskim istraživanjima, ljudi s većim količinama vitamina D imali su manji rizik od razvijanja hipertenzije od onih s nižim razinama iako to ne dokazuje da se hipertenzija može liječiti vitaminom D.
Karcinom – postoje dokazi da dobivanje dovoljno vitamina D može smanjiti rizik od određenih karcinoma (kolon, dojke, prostata, koža, gušterača).
Sezonska depresija – javlja se u mjesecima s manje sunca i neka istraživanja pokazuju da je uzimanje vitamina D može ublažiti.
Dijabetes – populacijska istraživanja pokazuju da su ljudi s većim količinama vitamina D izloženi manjem riziku od dijabetesa tip 2.
Srčane bolesti – populacijska istraživanja pokazuju da su ljudi s niskim razinama vitamina D podložniji srčanim bolestima.
Multipla skleroza (MS) – populacijska istraživanja pokazala su da žene koje uzimanju najmanje 400 IU vitamina podliježu manjem riziku od MS-e.
Pretilost – populacijska istraživanja povezala su manjak vitamina D s pretilošću.
Drugo – populacijska istraživanja pokazala su da je rizik od smrti manji kod ljudi s većom razinom vitamina D.
Izvori
Vitamin D nalazimo u obliku D2 i D3 i obično je mlijeko obogaćeno ovim oblicima. U hrani ga prirodno nalazimo u ulju od jetre bakalara, masnim ribama, jajima.
Dostupni oblici
Koža sintetizira vitamin D kad je izložena suncu i sintetizirana količina ovisi o boji kože (bijelci sintetiziraju lakše i više od crnaca). Oblaci, smog, odjeća, kreme za sunčanje i prozorska stakla smanjuju količinu sunca i količinu stvorenog vitamina.
Vitamin D sadržan je u multivitaminima, a može doći i samostalno kao tablete, kapsule i otopine.
Doziranje
Starije osobe i ljudi u sjevernim zemljama vjerojatno trebaju suplemente, ali o tome se savjetovati s liječnikom.
Preporučeni dnevni unos:
Djeca:
– 0-12 mj: 5 mcg (200 IU)
– 1-8 god.: 5 mcg (200 IU)
– 9-13 god.: 5 mcg (200 IU)
– 14-18 god.: 5 mcg (200 IU)
Za djecu se preporuča uzimati 400 IU vitamina D dok ne mogu popiti litru obogaćenog mlijeka dnevno.
Odrasli:
– 19-50 god: 5 mcg (200 IU)
– 51-70 god.: 10 mcg (400 IU)
– 70 god. i stariji: 15 mcg (600 IU)
– Trudnice i dojilje: 5 mcg (200 IU)
Mjere opreza
Zbog potencijalnih nuspojava i interakcija s lijekovima, dodatke prehrani uzimati samo uz nadzor liječnika.
Previše vitamina D (1000 IU za djecu i 2000 IU za odrasle) uzrokuje nuspojave: povećana žeđ, metalni okus u ustima, slab apetit, gubitak tjelesne mase, bol u kostima, umor, nadražene oči, svrbež kože, povraćanje, proljev, konstipacija, učestalo mokrenje, problemi s mišićima. Nemoguće je dobiti previše vitamina D od sunca ili iz hrane.
Ljudi s visokom razinom kalcija ili fosfora, s bolesnim bubrezima ili srcem trebaju biti oprezni kod uzimanja vitamina D.
Interakcije
Ako uzimate bilo koji od navedenih lijekova, prije upotrebe vitamina D savjetujte se s liječnikom: atrovastatin, blokatori kalcijevih kanala (nifedipin, verapamil, nikardipin, diltiazem, amilodipin), kortikosteroidi, digoksin, izoniazid, tiazid, antiepileptici, žučne kiseline, rifampin, orlistat, mineralna ulja.
