Vjerujem da se većina vas susrela s ovom dijagnozom nakon ne baš ugodnih gastroenteroloških pretraga, kada su isključene druge crijevne bolesti. Iritabilni kolon („Irritable bowel syndrome“ – IBS) definira se kao sindrom koji uključuje abdominalnu „nelagodu“ i opetovane bolove u trbuhu (abdomenu) koji se javljaju najmanje tri dana u protekla tri mjeseca s poremećajima u defekaciji u kvantitativnom i kvalitativnom smislu (proljevi, opstipacija).
Radi se o kroničnom, funkcionalnom poremećaju crijeva koji isključuje crijevne bolesti crijeva te nema sklonosti prema malignitetu. No, IBS se može pronaći u sklopu nekih crijevnih bolesti kao što je celijakija. Ovaj sindrom vrlo je čest problem kod adolescenata i odraslih osoba s tendencijom porasta. Neke teorije tumače nastanak ovog sindroma na „greškama u komunikaciji“ između crijeva i mozga.
Budući da je ovo stanje izrazito nelagodno, važno je slijediti nekoliko preporuka koje su predložene za olakšanje svakodnevnih aktivnosti oboljelim osobama.
1. Povezanost s prehranom (namirnicama)
Uvidom u prehrambene navike pojedinaca može se pronaći poveznica između simptoma i ingestije određenih namirnica. Sugerira se vođenje prehrambenog dnevnika kako bi se jasno povezao nastanak simptoma uz određenu namirnicu.
2. Izbjegavanje namirnica koje nadimaju i izazivaju flatulenciju
Oboljelima se preporučuje izbjegavanje namirnica koje imaju svojstvo stvaranja plinova u crijevima jer će tako ublažiti bol i nelagodu u abdomenu. Namirnice koje bi trebalo izbjegavati su: grah, celer, mrkva, banane, luk, grožđice, marelice, šljive, brokule, alkohol i kofein.
3. Izbjegavanje laktoze
Ako imate već potvrđenu dijagnozu intolerancije na laktozu, dobro znate da morate izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode. Za osobe koje se često suočavaju s osjećajem nadutosti koja se javlja nekoliko sati nakon konzumiranja mlijeka i/ili mliječnih proizvoda, uputno je učiniti test intolerancije na laktozu kako bi se potvrdila dijagnoza. Ako rezultati testa ne potvrde intoleranciju na laktozu, a ipak osjećate simptome nakon konzumacije mlijeka i/ili mliječnih proizvoda, možda se radi o intoleranciji na neku od komponenti mlijeka (proteini kravljeg mlijeka) te se preporučuje zamjena kravljeg mlijeka alternativnim.
4. FOODMAP dijeta
Ova dijeta osmišljena je kako bi osobe s IBS-om u svojoj prehrani isključile namirnice koje sadrže monosaharide, odnosno oligosaharide i disaharide te poliole. Radi se o ugljikohidratima kratkih lanaca koji se ne apsorbiraju („upijaju“) u crijevu te u lumenu crijeva postaju osmotski aktivni i započinju brzu fermentaciju zbog čega izazivaju osjećaj nadutosti i nelagode u abdomenu. Preporučuje se eliminacija takvih namirnica u periodu od 6 do 8 tjedana s postepenim uvođenjem istih u prehranu. Studije su pokazale značajno smanjenje tegoba osoba s IBS-om nakon provođenja ovog režima prehrane.
5. Bezglutenska prehrana
Iako još nema dovoljno studija koje bi potvrdile povezanost glutena s IBS-om, nekoliko njih ipak je ukazalo na poboljšanje simptoma oboljelih od IBS-a koji su se pridržavali bezglutenskog režima prehrane.
6. Vlakna
Uloga vlakana u IBS-u još uvijek je kontroverzna. Neke studije nisu potvrdile poboljšanje simptoma kod osoba s IBS-om s predominantom simptomatologijom u smislu opstipacije. Ipak, nekoliko manjih studija pokazalo je da osobe s predominantom opstipacijom zamjećuju poboljšanje tegoba nakon uvođenja Psylliuma u prehranu. Preporučljivo je započeti s manjim dozama od pola žlice do cijele žlice dnevno.
7. Prehrambena (alimentarna) intolerancija
Znanstvenici naglašavaju kako postoji mogućnost da hrana na koju smo preosjetljivi (intolerantni) može imati ulogu u nastanku simptoma, no studije koje su provedene po principu izbjegavanja namirnica koje su testom intolerancije pokazale najveću reakciju, nije dovelo do poboljšanja simptoma u osoba s IBS-om.
8. Fizička aktivnost
Preporučuje se 3 – 5 puta tjedno provoditi neki oblik fizičke aktivnosti u trajanju od 20 do 60 minuta. Osim što ćete pridonijeti cjelokupnom zdravlju vašeg organizma, olakšat ćete tegobe IBS-a, poručuju znanstvenici.
9. Medikamentozna terapija (lijekovi)
Predstavljeno je nekoliko lijekova u terapiji IBS-a, ali nažalost oni nisu pokazali toliko dobre rezultate u smirivanju tegoba. Obećavajući lijek – Tegaserod povučen je s tržišta zbog izazivanja kardiovaskularnih nuspojava. Antidepresivi su lijekovi koji su pokazali dobre rezultate u smirivanju tegoba kod osoba s IBS-om, osobito onih s proljevastim stolicama. Zbog svog antikolinergičkog djelovanja, ovi lijekovi usporavaju prolaz hrane kroz probavnu cijev.
10. Probiotici
Iako prve studije nisu dokazale značajan učinak probiotika kod osoba s IBS-om, danas se preporučuje korištenje „ciljanih“ probiotičnih kultura kod IBS-a. Linija probiotika PileJe Lactobian jedan je od takvih proizvoda.
Na kraju, potrebno je napomenuti da je za postavljanje dijagnoze IBS-a nužno učiniti gastrointestinalnu obradu te isključiti druge bolesti crijeva, poput upalne bolesti (Crohnova bolest, Ulcerozni kolitis) i celijakije, budući da su tegobe slične i mogu se javiti u svim bolestima crijeva.
Alenka Brozina, dr.med.
alenkaadenium.blogspot.com
