Za mnoge još uvijek tema koja izaziva nelagodu, proktološki pregled jedan je od ključnih koraka u očuvanju zdravlja, osobito kada je riječ o prevenciji i pravovremenom otkrivanju ozbiljnih bolesti. O odlasku proktologu trebao bi razmisliti svatko tko ima bilo kakve probleme u predjelu analnog područja – bilo da je riječ o svrbežu, peckanju, nelagodi, pojavi krvi prilikom obavljanja velike nužde, bolovima, izraslinama ili poteškoćama pri samom obavljanju velike nužde.
U razgovoru s dr. Inom Posavec, specijalisticom abdominalne kirurgije iz Poliklinike Sinteza, otkrivamo kako proktološki pregled izgleda i zašto strah od njega nije opravdan.
Dr. Posavec, s kojim se tegobama pacijenti najčešće obraćaju proktologu? Jesu li to najčešće hemoroidi, analne fisure ili neki drugi problemi?
– Najčešći razlog dolaska pacijenata je hemoroidalna bolest i simptomi koji je prate. Ljudi se najčešće javljaju kad primijete svježu krv na toaletnom papiru ili kad se dogodi obilnije krvarenje nakon pražnjenja crijeva – što ih često jako uplaši pa traže hitan pregled.
Osim krvarenja, česti su i bolovi u području anusa, koji mogu biti posljedica komplikacija hemoroida, ali i analnih fisura. Neki pacijenti dolaze jer primijete da im hemoroidi povremeno „ispadaju“ iz anusa, što izaziva nelagodu, smeta im pri sjedenju ili otežava održavanje higijene. Sve su to razlozi koji znatno narušavaju kvalitetu života i zbog kojih ljudi, iako s nelagodom, ipak odluče potražiti stručnu pomoć.
Mnogi odgađaju proktološki pregled godinama zbog srama ili straha. Što biste poručili onima koji se još uvijek ne mogu odlučiti na taj korak?
– Prvo što uvijek kažem pacijentima jest da je sram u ovoj prostoriji potpuno nepotreban. Sve ono što ih muči – ponekad i godinama – meni je svakodnevna tema. Ništa mi nije neobično, ništa me ne iznenađuje, i svi dolaze s vrlo sličnim problemima. Ono što mnogi ne očekuju je koliko im bude lakše čim počnu govoriti o svojim tegobama. Često mi pacijenti sami kažu da osjete golemo olakšanje već nakon prvih rečenica.
Što se tiče straha – razumijem ga, ali većina ljudi se boji da će pregled biti bolan, a to jednostavno nije točno. Ako se sve napravi s pažnjom, dobrom komunikacijom i uz pravilnu pripremu, pregled je možda neugodan, ali ne i bolan.
Drugi, možda i dublji strah, je onaj od moguće ozbiljne dijagnoze – strah da će čuti nešto što ne žele čuti, primjerice riječ “rak”. No moramo se zapitati: je li stvarno bolje zatvarati oči i čekati da bolest napreduje do točke kada je liječenje teško ili neuspješno? Pravodobna dijagnoza spašava živote – a prvi korak prema njoj je upravo pregled.
Kako izgleda prvi pregled kod proktologa? Možete li nas provesti korak po korak?
– Prvi pregled uvijek započinje razgovorom – temeljitom anamnezom. Pitanja se odnose na tegobe koje su pacijenta dovele proktologu, primjerice krvarenje, bol, nelagoda, promjene u pražnjenju crijeva… Također, važno je razgovarati o svakodnevnim navikama – prehrani, ritmu stolice, higijeni – jer i oni igraju veliku ulogu u nastanku proktoloških problema. Uz to se uzimaju osnovni podaci o zdravstvenom stanju pacijenta.
Nakon toga slijedi sam pregled. Pacijent leži na lijevom boku s lagano savijenim koljenima prema prsima – to je položaj koji omogućuje najbolji uvid, a istovremeno je za većinu pacijenata dovoljno udoban. Ako netko zbog nelagode ili zdravstvenih razloga ne može zauzeti taj položaj, prilagođavamo se situaciji.
Pregled započinje vizualnom procjenom vanjskog analnog područja – gledamo stanje kože, prisutnost hemoroida, fisura ili eventualnog prolapsa. Potom slijedi digitorektalni pregled, odnosno pregled prstom, kojim se već u velikom broju slučajeva može postaviti dijagnoza. Ako je potrebno detaljnije pogledati unutrašnjost analnog kanala, koristi se anoskop – instrument širine oko 2 cm i duljine oko 10 cm, s ugrađenim svjetlom.
Na kraju, kad se pacijent obuče, slijedi završni razgovor – analiza nalaza, savjetovanje i izrada individualnog plana liječenja koji se uvijek prilagođava konkretnim simptomima, životnim okolnostima i željama pacijenta. Cilj nam je postići najbolje moguće rezultate uz maksimalnu podršku i razumijevanje.
Je li potrebna neka posebna priprema – posebna prehrana ili čišćenje crijeva – prije dolaska na proktološki pregled?
– Ne, nema potrebe za posebnim dijetama, uzimanjem laksativa ili čišćenjem crijeva – dovoljno je održavati uobičajenu osobnu higijenu. Ako bi se u daljnjem postupku planirala neka dodatna dijagnostika, poput rektoskopije ili kolonoskopije, tada se daje posebna uputa. No za prvi, klasični pregled – sve što treba jest doći, opušteno i bez straha.
Koliko je proktološki pregled neugodan i može li biti bolan?
– Pregled može biti neugodan, ali ne zbog boli – nego zbog nelagode, srama i napetosti koje pacijenti često osjećaju prije samog dolaska. Taj psihološki grč zna biti veći problem od samog pregleda. No, kad se pacijent opusti i shvati da je u sigurnim rukama, pregled postaje znatno lakši.
Ako se proktološki pregled izvodi pažljivo, uz dobru komunikaciju i bez forsiranja – osobito kod pacijenata koji već imaju bolove ili upalu – tada on ne bi trebao biti bolan. Stručan pristup i razumijevanje pacijentovih granica ključni su da se postupak provede što nježnije i s minimalnom nelagodom.
Trebaju li osobe starije od 50 godina redovito odlaziti na preventivne proktološke preglede, čak i ako nemaju nikakve simptome?
– Klasičan proktološki pregled se ne provodi rutinski kao preventivna mjera kod zdravih osoba bez simptoma. Kada govorimo o prevenciji bolesti debelog crijeva, fokus je prvenstveno na kolonoskopiji – pregledu kojim se može vidjeti cijelo debelo crijevo i pravovremeno ukloniti promjene koje bi s vremenom mogle prerasti u rak.
U Hrvatskoj postoji Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, u kojem se osobama iznad 50 godina nudi tzv. Hemokult test – jednostavan test stolice na okultno (nevidljivo) krvarenje. Ako je test pozitivan, osoba se upućuje na kolonoskopiju. Daljnji raspored kontrolnih kolonoskopija određuje se prema nalazu pregleda i obiteljskoj anamnezi – posebice ako postoji povijest raka debelog crijeva u obitelji.
Kako možemo dugoročno čuvati zdravlje analnog i rektalnog područja? Koliku ulogu u tome imaju prehrana i životni stil?
– Zdravlje analnog i rektalnog područja najviše ovisi o – zdravoj stolici. Idealno je da stolica bude redovita, veće količine, ali mekane konzistencije, kako bi se mogla lako i potpuno isprazniti bez naprezanja. Normalan ritam varira od osobe do osobe – od tri puta dnevno do tri puta tjedno – ali kvaliteta stolice je ključna.
Za to su presudne hidracija i prehrana bogata vlaknima. Važno je piti barem 2 do 3 litre vode dnevno, uz dodatnu tekućinu kroz hranu. Vlakna pomažu u formiranju mekane stolice – nalazimo ih u leći, grahoricama, jabukama, kruškama, avokadu, brokuli, krumpiru, lisnatom povrću, zobi, kruhu od cjelovitih žitarica, chia sjemenkama i orašastim plodovima. Ako ne unosimo dovoljno vlakana hranom, može se posegnuti za dodacima prehrani poput psilijuma, preporučene količine barem 15 g dnevno.
Također, fizička aktivnost ima veliku ulogu – sjedilački način života usporava probavu i pogoduje razvoju problema poput hemoroida. Važne su i naše toaletne navike: ne treba ignorirati potrebu za stolicom, već otići čim osjetimo nagon. Dugotrajno sjedenje na WC-u i naprezanje također su štetni. Što se tiče higijene – nakon velike nužde najbolje je oprati se mlakom vodom, nježno osušiti i, ako je koža nadražena, zaštititi je blagom masti.
Koji su najčešći načini liječenja proktoloških problema – od blažih tegoba do ozbiljnih stanja?
– Liječenje proktoloških tegoba uvelike ovisi o dijagnozi i težini simptoma, a u većini slučajeva moguće je značajno poboljšanje već uz jednostavne mjere.
Kada je riječ o hemoroidalnoj bolesti, prvi korak gotovo uvijek uključuje promjene životnih navika – pravilna prehrana, više kretanja i bolja higijena – u kombinaciji s flavonoidima, koji jačaju vensku cirkulaciju i smanjuju simptome.
Ako simptomi i dalje traju, a bolest je uznapredovala, pristupa se kirurškim metodama, koje uključuju:
- ambulantno podvezivanje hemoroida,
- lasersko uklanjanje hemoroida,
- klasičnu operaciju hemoroida,
- te druge, manje uobičajene metode.
Važno je naglasiti da nije svaka metoda prikladna za svakog pacijenta – iako mnogi dolaze s vlastitim željama, presudnu riječ ima liječnik koji uzima u obzir specifičnosti svakog slučaja i preporučuje najbolju opciju.
Kod analnih fisura, liječenje najčešće započinje kremama koje sadrže sastojke za opuštanje mišića i lokalni anestetik. Ako to ne pomaže, moguće su druge metode:
- Botox injekcije u sfinkter kako bi se smanjio grč,
- PRP terapija (plazma obogaćena trombocitima) za poticanje cijeljenja,
- a ako ništa od navedenog ne uspije, posljednje rješenje je operativni zahvat – parcijalno presijecanje unutarnjeg sfinktera kako bi se omogućilo cijeljenje fisure.
Ponekad se tijekom pregleda može otkriti sumnjiva tvorba koja izgleda zloćudno. U tom slučaju se pod kontrolom prsta ili anoskopa uzimaju uzorci za patohistološku analizu. Ako se potvrdi maligna bolest, slijedi opsežna dijagnostička obrada:
- kolonoskopija za pregled cijelog debelog crijeva,
- CT prsnog koša i trbuha za procjenu širenja bolesti,
- te MR zdjelice za analizu lokalne uznapredovalosti tumora.
Na temelju tih nalaza pacijent se prezentira na multidisciplinarnom timu, u kojem sudjeluju kirurg, onkolog, radiolog, patolog i gastroenterolog. Zajedno donose plan liječenja koji se temelji na međunarodnim smjernicama i prilagođava individualnim potrebama pacijenta. Tek nakon toga, vodeći liječnik sve objašnjava pacijentu, koji donosi konačnu odluku.
Ne gurajte probleme pod tepih zbog straha i neugode
Proktološki problemi često se gurnu pod tepih zbog srama, straha ili neugode, no upravo razgovor, pravodobna dijagnoza i stručno vodstvo mogu spriječiti veće komplikacije i donijeti golemo olakšanje. Kako nam je dr. Ina Posavec pojasnila – proktološki pregled nije bolan i uvijek postoji rješenje koje je prilagođeno svakom pacijentu. Briga o vlastitom zdravlju počinje malim koracima, a prvi od njih je – ne ignorirati signale koje vam tijelo šalje.
