U slučaju da trebate još uvjeravanja za raniji odlazak na počinak, nova istraživanja pokazuju kako kvalitetan san može zaštititi vaš mozak od demencije, prenosi portal Health.
Istraživanje objavljeno u časopisu Neurology pokazalo je da odrasle osobe koje ne spavaju dobro mogu imati povećani rizik od Alzheimerove bolesti. Istraživači ne znaju uzrokuje li loš san brže napredovanje bolesti ili rani znakovi bolesti vode do poremećaja spavanja – ili oboje. U svakom slučaju, kronični problemi sa spavanjem ukazuju na povećani rizik od razvoja demencije kasnije u životu.
Ovo nije prva studija koja ukazuje na vezu spavanja i Alzheimerove bolesti. Druga istraživanja pokazala su kako mozak koristi razdoblje sna za "održavanje" i čišćenje suvišnih programa, navode autori studije u svom radu. A kad se spavanje ne „odradi“ kako treba, postoji veća vjerojatnost da se proteini kao što su amiloid i tau natalože i stvore plak, inače prisutan u mozgovima ljudi s Alzheimerovom bolešću.
No, novo istraživanje nije stalo samo na razinama proteina amiloid i tau već se fokusiralo i na druge biološke markere Alzheimerove bolesti kod naizgled zdravih odraslih osoba. Znanstvenici s University of Wisconsin-Madison regrutirali su 101 osobu, prosječno staru 63 godine, od kojih su svi imali normalno razmišljanje i pamćenje, ali su nosili genetske čimbenike rizika za Alzheimerovu bolest. Sudionici su odgovorili na pitanja o kvaliteti sna te dali uzorak spinalne tekućine.
Proučavanjem spinalne tekućine istraživači su otkrili kako su osobe s lošom kvalitetom sna imale prosječno više markera Alzheimerove bolesti, uključujući nakupljanje proteina amiloid i tau, oštećenja mozga te tragove upale. Ti su markeri ostali i nakon što su rezultati uzeli u obzir upotrebu lijekova za spavanje, simptome depresije i indeks tjelesne mase.
Međutim, postojale su iznimke. Iznenađujuće, istraživači nisu pronašli povećanu razinu markera Alzheimerove bolesti kada su posebno promotrili osobe s apnejom spavanja i poremećajima disanja, koji su glavni ometači kvalitetnog sna. Nisu sigurni što bi moglo objasniti ovu nepodudarnost, ali autori studije ističu kako zapravo nisu testirali sudionike na apneju tijekom spavanja, samo su pitali sudionike pate li od apneje i drugih poremećaja disanja tijekom spavanja – takvi poremećaji disanja često prođu neprimijećeni od strane pacijenata, a subjektivna izvješća nisu uvijek pouzdana.
Moguće je da Alzheimerova bolest, u svojim ranim fazama, zapravo uzrokuje probleme sa spavanjem – čak i prije nego se pojave drugi simptomi. Postoje dokazi da amiloidni plakovi ometaju duboko spavanje, napisali su autori studije, što je važno za osjećaj odmorenosti i svježine. To bi moglo objasniti zašto su ispitanici s više Alzheimerovih markera imali veću vjerojatnost za loš san.
No, u cjelini, istraživači zaključuju kako loš san može biti jedan od faktora koji utječu na napredovanje Alzheimerove bolesti – i jedan od onih na koji je moguće utjecati prije nego što postane prekasno. Postoje mnogi učinkoviti lijekovi, uređaji i obrasci ponašanja za poboljšanje kvalitete sna, ističu autori studije, dodajući kako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se točno odredilo koje aspekte sna treba poboljšati kako bi se odgodila ili smanjila pojava simptoma Alzheimerove bolesti.
Iako njihovi nalazi upućuju na umjerenu vezu između spavanja i rizika od Alzheimerove bolesti, istraživači vjeruju kako ona i dalje može biti iznimno važna. Pronalaženje načina kako odgoditi pojavu prvih simptoma Alzheimerove bolesti čak i za samo pet godina moglo bi značajno smanjiti broj slučajeva oboljelih, kao i troškove zdravstvene skrbi.
Pročitaj i ovo:
• 10 zlatnih savjeta za dobar san
• Kad san neće na oči, tu je škrinjica s ljekovitim biljem
