Da mladima treba dati priliku da kroz zajedništvo i rad učine nešto stvarno dobro najbolje svjedoči priča o Filipu Raponji i njegovom Parku pčela u istarskom mjestu Krnica. Filip je pokrenuo ovaj projekt jer vjeruje da djela govore više od predrasuda – i da su upravo mladi oni koji, kroz pokušaje, pogreške i uporan rad, mogu stvoriti konkretne promjene. Kada ideja zaživi i urodi plodom, sve neprospavane noći i teškoće na trenutak postanu opravdane – jedna je od životnih filozofija ovog mladog vizionara.
Njegov Park pčela nije samo mjesto posvećeno očuvanju prirode, nego i dokaz da ideja nastala iz zajedništva i entuzijazma može prerasti u projekt s konkretnim društvenim učinkom. Uz pčele koje simboliziraju rad, red i zajednicu, Filip gradi prostor koji spaja edukaciju, održivost i inspiraciju – i pritom poziva sve da postanu ‘heroji prirode’.

– Na osnivanje parka potaknulo me je zajedništvo i pokušaj da mi, mladi učinimo nešto zaista dobro. A po reakcijama vidim da smo to i ostvarili. U današnje vrijeme je jako puno predrasuda o mladima, neke od njih su nažalost istinite ali neke nisu. Smatram kako bi se mladima trebala pružiti prilika da ostvare svoje ideje, a naravno mladi bi trebali malo više sami razmišljati i isprobati razne aktivnosti kako bi se pronašli. Puno se govori o tome kako bismo trebali živjeti s manje stresa, no mislim da bi se mladi trebali pokrenuti i raditi greške, pokušavati i tražiti sebe – jer svatko je stvoren za nešto. U poslu je jako puno uspona i padova, loših dana i neprospavanih noći, kao i samoće, ali kada nešto u što ste samo vi vjerovali zaista uspije i urodi plodom – tada se to sve zaboravi i osjećaj je nevjerojatan. Ako netko ili čak zajednica ne vjeruje u vas, još bolje, zagrizite za tu svoju ideju i dokažite da su oni – u krivu.
Moj projekt ‘Postanite heroj prirode” je društveno odgovoran projekt u kojemu se tvrtkama i pojedincima pruža prilika za ostave značajan trag. Naime, kroz kupnju košnice na svijet donose 50.000 novih pčela. Ne lijepimo logotip na košnice koje već postoje već stvaramo potpuno nove pčelinje zajednice. Tvrtka ili pojedinac dobije košnicu s svojim logotipom ili imenom te brendirani med koji može služiti za poklanjanje poslovnim partnerima i kao jako dobar marketinški alat iza kojega stoji priča koja zaista drži vodu. Med otkupljujemo od malih hrvatskih proizvođača kojima ga sami ne znaju i nemaju kako prodati.

Ako biste Park pčela opisali jednom rečenicom koja bi ona bila i koja je njegova glavna poruka ljudima?
– Razlika između pčelinje i ljudske zajednice je razlika u broju radilica i trutova. Ugledajmo se na pčele ili ih barem pokušajmo očuvati na konkretan način. Djela, a ne riječi.
Koji je vaš najveći cilj: zaštita pčela, edukacija posjetitelja ili podizanje svijesti o povezanosti čovjeka i prirode?
– Najveći cilj, meni ali i mojoj tvrtki jest stvaranje zajednice u kojoj se prije svega cijene pčele, visokokvalitetan med ali i rad. Gradimo zajednicu u kojoj se zaista cijeni rad, mladi ljudi ali i različitosti koje nas oblikuju. Smatram da svatko ima vrline i mane ali u našoj tvrtki pokušavamo svaku vrlinu iskoristiti a na svakoj mani raditi. Inače, ne volim filozofirati ali tvrtku pokušavam izgraditi kao jednu zaista kvalitetnu zajednicu koja radi dobro, puno i drugačije.
Kako zamišljate Park pčela za deset godina – kao mjesto učenja, turizma, terapije, ili pomalo od svega?
– Misija parka je da to bude mjesto koje educira ljude o važnosti pčela ali i okuplja vodeće kompanije koje ulažu u nešto zeleno i konkretno. Prije nekoliko godina to je bio samo san, ali izgleda da se dobre ideje na kojima stalno naporno radimo i ostvare ako dovoljno vjerujemo u njih i čine nešto zaista dobro za društvo.



Kada posjetitelji prvi put uđu u Park pčela – što ih najviše iznenadi: šum košnica, miris voska, zvuk rojenja ili sama činjenica koliko pčele rade za nas?
– Posjetitelje ponajprije iznenadi samo mjesto i njegova kako sami posjetitelji znaju reći ‘neobično pozitivna i smirena energija’.
Naime, mnogi znaju da pčele proizvode med, ali rijetko znaju koliko one doprinose našem zdravlju i prehrani općenito. Koji je, po vama, najzanimljiviji ‘skriveni doprinos’ našoj dobrobiti i svakodnevnom životu?
– Definitivno oprašivanje, ali i pčelinji proizvodi koji su zaista nevjerojatni. Sama pozadina i proces proizvodnje je ljudima još dosta nepoznat, ali iza svakog proizvoda stoji cijeli proces koji pčele rade.
Postoji li nešto što ste i sami naučili o pčelama tek kada ste krenuli u ovaj projekt – nešto što vas i danas fascinira?
– Naučio sam da su pčele zajednica koja ima svoj sustav koji treba poštivati, a mi smo tu kako bismo im samo pomogli. Fascinira me kako je zajednica pčela ustvari toliko organizirana da imaju rješenje za sve njihove probleme i vremenske uvjete. Gdje se javlja problem jest upotreba pesticida koja još uvijek nije dovoljno dobro regulirana unatoč EU mjerama, ljudi se jednostavno ne drže pravila oko pesticida premda ona zaista postoje s velikim razlogom. Smatram da bismo se kao zajednica trebali više informirati. Očito je da je jedan od najvećih problema upravo to što ljudi nisu educirani o važnim stvarima, tako da kroz naš projekt provodimo i edukacije koje su nam od velikog značaja.
Kako povezujete pčele, zdravlje i održivi način života – gdje se te tri točke spajaju u Parku pčela?
– Spajaju se prvenstveno kroz projekt ‘Postanite heroj prirode’, ali i kroz zajedništvo i posao koji nije svakodnevni – naš tim stalno radi na novim idejama i ostvarivanju početne vizije koja je započela iz zajedništva.

Kakvi su vam daljnji planovi s Parkom pčela i gdje se vidite za, primjerice, 5 godina?
– Za 5 godina vidim se kao osoba koja s fantastičnim timom vodi tvrtku koja zaista čini razliku, zapošljava ljude koji su drugačiji. Da zajedno činimo nešto dobro, kvalitetno i nešto što drži vodu. To već uvelike radimo ali želimo vodećim hrvatskim ali i međunarodnim korporacijama pomoći da im u ESG i CRS izvješćima piše nešto što ima dublju pozadinu i velik utjecaj na društvo. Također, pomažemo malim hrvatskim pčelarima koji rade u tvrtkama koje imaju minimalne plaće, a u skladištima imaju tone vrhunskog meda koji stoji – jer ga jednostavno nemaju gdje prodati. Taj med strogo analiziramo i stavljamo ga na tržište koje ga cijeni, jer se iza svake kapi toga meda krije ogromna količina rada – prije svega pčela, pčelara i nas.








