Mladi i odrasli koji ‘pasivno skrolaju’ po objavama drugih korisnika na društvenim mrežama bez dijeljenja vlastitog sadržaja imaju veću vjerojatnost da će patiti od anksioznosti, depresije i stresa, pokazalo je nedavno istraživanje.
Istraživači su ispitali 288 osoba u dobi između 18 i 34 godine kako bi razumjeli kako različiti stilovi angažmana na društvenim mrežama utječu na osjećaj usamljenosti i psihološke nevolje.
Od pasivnih do aktivnih društvenih korisnika
Dr. Constantina Panourgia, psihologinja na Sveučilištu Bournemouth upozorava: “Najviše razine usamljenosti uočene su kod mladih osoba. Društveni mediji imaju veliku važnost za ovu skupinu – dok neki pojedinci o njima govore pohvalno, drugi ih demoniziraju. Pasivni korisnici isključivo pregledavaju sadržaje koje su objavili drugi. Prethodne studije su uglavnom promatrale određene platforme ili količinu vremena provedenog na internetu. Međutim, naš je cilj bio dublje prodrijeti i istražiti različite načine na koje ljudi koriste društvene medije, bez obzira na to koje platforme koriste.”
Za potrebe studije objavljene u časopisu Behavior and Information Technology promatrana su tri tipa korisnika društvenih medija. Promatrani su pasivni korisnici (koji isključivo pregledavaju sadržaj koji su objavili drugi korisnici), aktivni nedruštveni korisnici (koji objavljuju vlastiti sadržaj, ali nemaju izravan angažman s drugim korisnicima) i aktivni društveni korisnici (objavljivanje vlastitog sadržaja i interakcija s objavama drugih korisnika).
Povećani psihološki stres
Istraživanje je pokazalo da je povećano pasivno korištenje društvenih medija povezano s višim razinama anksioznosti, depresije i stresa, dok je stvaranje i dijeljenje sadržaja, ali bez izravne interakcije s drugima na mreži (aktivno nedruštveno), imalo pozitivan učinak na stres.
Zoe Taylor, studentica koja je sudjelovala u vođenju studije, objašnjava: “Primijetili smo da način na koji korisnici koriste društvene medije igra ključnu ulogu u njihovoj psihičkoj dobrobiti. Pojedinci koji se pasivno koriste društvenim mrežama imaju tendenciju doživjeti veći osjećaj usamljenosti što može dovesti do povećanog psihološkog stresa.”
Naime, uočeno je kako pasivna upotreba društvenih medija ne pruža prilike za komunikaciju i samootkrivanje za koje se zna da promiču povezanost i društvenu podršku. Dakle, korisnici se mogu osjećati izolirano i isključeno, što dovodi do pojačanog osjećaja usamljenosti i posljedično do povećanih razina stresa, tjeskobe i depresije!
Pročitaj i ovo:
- Prof. Mislav Gjurić: Društvene mreže su povod da sve više ljudi želi korigirati nos
- Društvene mreže: Vrijeme i sadržaj objava mogu ukazivati na depresiju
- Evo kako društvene mreže mogu predvidjeti osobine i mentalno zdravlje
