Nema tko nije „uhvatio“ prehladu ili hunjavicu samo nekoliko dana prije velikog događaja. Naravno da se ponekad možete razboljeti. Ali baš svaki drugi mjesec? Ili češće? Na žalost, za neke je ljude biti bolestan način života, a dani kada se osjećaju dobro malobrojni su i rijetki. Možda vam se sloboda od puhanja nosa, kihanja i glavobolja sada čini poput sna, ali i to je moguće – za početak, morate znati što vas čini bolesnima.
Ono smo što jedemo
Ako hranite svoje tijelo toksinima, šećerom, prerađenim namirnicama, kemikalijama i aditivima, tada mu ne dajete gorivo i alate potrebne za održavanje imunološkog sustava u najboljem stanju. Usto, ovakva prehrana povećava rizik od raznih bolesti.
Uravnotežena prehrana osigurat će vašem tijelu sve potrebne nutrijente, vitamine i minerale. Različite dobne skupine imaju različite prehrambene potrebe i zahtjeve, ali ista opća pravila odnose se na sve – jedite raznoliko voće i povrće svaki dan, ograničite dnevni unos masti, soli i šećera te jedite cjelovite žitarice.
Izbjegavajte jednostavne šećere što je više moguće – istraživanja su pokazala da rafinirani šećeri mogu na nekoliko sati nakon unosa potisnuti djelovanje imunološkog sustava.
Ne zaboravite na vodu
Konzumiranje dovoljne količine tekućine osigurava nesmetano odvijanje svih funkcija vašeg tijela, uključujući i rad imunološkog sustava. Iako je tijelo sastavljeno od 60 posto vode, tekućina se gubi kroz mokrenje, znojenje, pa čak i disanje, a ako na odgovarajući način ne zamijenite izgubljenu tekućinu, dolazi do dehidracije.
Na sreću, rješenje je jednostavno: pijte vodu cijeli dan, posebno u vrućim ili vlažnim uvjetima. Hrana s visokim udjelom vode, kao što su voće i povrće, također pruža dozu hidratacije. Spremajte juhe i temeljce koje ćete moći konzumirati tijekom tjedna. Izbjegavajte koncentrirane voćne sokove i zaslađena pića. Umjesto njih odaberite biljne čajeve.
Pokrenite se
Vježbanje je odličan način kako broj dana bolovanja svesti na najmanju moguću mjeru. Iako znanstvenici nisu sigurni zašto, istraživanja pokazuju kako redovita tjelovježba potiče rad vašeg imunološkog sustava. Pretpostavlja se kako umjerena tjelovježba izaziva porast stanica koje se bore protiv klica u vašem tijelu ili smanjuje razinu hormona stresa koji mogu otežati obranu vašeg tijela.
Ne morate živjeti u teretani da biste iskoristili ove prednosti tjelovježbe. Osobe koje vježbaju 30 do 60 minuta većinu dana u tjednu imaju 46 posto manji broj dana provedenih na bolovanju u usporedbi s onima koje ne vježbaju, navodi dr. David Nieman, DrPH, direktor Human Performance Laba na Appalachian State University.
Naspavajte se
Kod osoba koje ne spavaju dovoljno veća je vjerojatnost da će se razboljeti – istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Sleep Research pokazalo je da je kod adolescenata koji su noću manje spavali postojala veća vjerojatnost da obole od prehlade, gripe i gastroenteritisa.
Vaš imunološki sustav oslobađa citokine dok spavate, proteinske glasnike koji se bore protiv upala i bolesti. Tijelo treba više tih malih pomagača kad ste bolesni ili pod stresom, ali ih ne može proizvesti dovoljno ako ne spavate dovoljno, što smanjuje prirodnu sposobnost tijela da se bori protiv infekcija i virusa. Dugotrajna deprivacija sna također povećava rizik od pretilosti, srčanih bolesti, kardiovaskularnih problema i dijabetesa. Prema klinici Mayo, većina odraslih treba sedam do osam sati sna, a tinejdžeri i djeca 10 sati.
Čistoća je pola zdravlja
Vaše ruke tijekom dana dolaze u dodir s mnogim bakterijama – ako ih ne perete redovito, a zatim njima dodirujete lice, usne ili hranu, možete širiti bolesti, pa čak i ponovo infektirati sami sebe.
Jednostavno pranje ruku tekućom vodom i sapunom dvadesetak sekundi pomaže vam da ostanete zdravi i držite bakterije podalje od sebe. Ako vam nije dostupna čista voda i sapun, koristite sredstva za dezinfekciju ruku s najmanje 60 posto alkohola. Dezinficirajte radne površine, ručke, vrata i elektroniku kao što je telefon, tablet ili računalo, kada ste bolesni.
Da biste spriječili širenje bolesti, preporuka je prati ruke prije i nakon pripreme hrane, prije i poslije brige za osobu koja je bolesna, nakon korištenja kupaonice, nakon kašljanja, kihanja ili puhanja nosa, nakon dodirivanja kućnih ljubimaca te nakon rukovanja smećem ili kućnim otpadom.
Stres bye-bye!
Stres je normalan dio života, a u malim količinama čak može biti i zdrav. Međutim, problem je u tome što mnogi od nas svakodnevno idu od jednog stresora do drugoga ili žive pritisnuti rokovima, što ostavlja tijelo u stalnom stanju stresa. Kronični stres ostavlja ozbiljne posljedice na naše tijelo pa, između ostalog, smanjuje prirodni imunološki odgovor tijela i dovodi do obolijevanja – tako može odgoditi proces izlječenja, povećati učestalost i težinu infekcija te pogoršati postojeće zdravstvene probleme.
Tehnike smanjenja stresa uključuju odmor od računala, izbjegavanje mobilnog telefona nekoliko sati nakon povratka kući, slušanje umirujuće glazbe nakon napornog sastanka i vježbanje. Glazba, umjetnost ili meditacija, što god odabrali, pomaže. Pronađite aktivnost koja smanjuje stres i pomaže vam da se opustite.
