Pregled
Svakom organu u tijelu magnezij je potreban, posebno mišićima, srcu i bubrezima. On pomaže izgradnji kostiju i zuba, aktiviranju enzima, proizvodnji energije, regulaciji razine kalcija, bakra, cinka, kalija, vitamina D i drugih.
Do nedostatka magnezija dovode povraćanje, proljev, upalna bolest crijeva, dijabetes, pankreatitis, hipertireoidizam, bolest bubrega i uzimanje diuretika kao i previše kave, gaziranih sokova, soli, alkohola, prejako znojenje i menstrualno krvarenje te kronični stres. Simptomi nedostatka magnezija su uznemirenost, anksioznost, sindrom nemirnih nogu, poremećaji spavanja, iritabilnost, mučnina i povraćanje, aritmija, nizak krvni tlak, zbunjenost, spazmi mišića, slabost, hiperventilacija, nesanica, slab rast noktiju i napadaji.
Primjena
Astma – intravenozni i inhalacijski magnezij može pomoći liječenju akutnih napadaja astme.
Dijabetes – više magnezija u prehrani može spriječiti razvitak dijabetesa tipa II.
Fibromijalgija – preliminarno istraživanje pokazalo je da uzimanje malonske kiseline i magnezija kroz najmanje 2 mjeseca smanjuje simptome fibromijalgije.
Gubitak sluha zbog buke – uzimanje magnezija može spriječiti gubitak sluha uslijed buke.
Aritmija i zatajenje srca – kod ljudi sa kongestivnim zatajenjem srca, istraživanje je pokazalo da uzimanje magnezijevog orotata smanjuje simptome i poboljšava postotak preživjelih.
Visok krvni tlak – konzumiranje mliječnih proizvoda s malo masti i puno voća i povrća smanjuje vjerojatnost od razvijanja hipertenzije.
Migrena – nekoliko istraživanja pokazuje da uzimanje suplemenata magnezija sprečava napadaje migrene, smanjuje trajanje i količinu lijekova protiv bolova.
Osteoporoza – da bi se spriječio razvitak osteoporoze potrebno je uzimati dovoljne količine kalcija, magnezija i vitamina D.
Preeklampsija i eklampsija – intravenozno uzimanje magnezija sprečava komplikacije preeklampsije (visoki krvni tlak u 3. tromjesečju trudnoće) i napadaje u eklampsiji.
Predmenstrualni sindrom (PMS) – neka istraživanja kažu da suplementi magnezija mogu olakšati simptome PMS-a.
Sindrom nemirnih nogu – malo kliničko istraživanje pokazalo je da magnezij može smanjiti nesanicu uzrokovanu ovom bolešću.
Izvori iz hrane
Bogati izvori magnezija su tofu, leguminoze, cjelovite žitarice, zeleno lisnato povrće, mekinje, brazilski orasi, sojino brašno, bademi, melasa, bučine sjemenke i pinjoli. Općenito, cjelovite žitarice, orašidi i zeleno lisnato povrće su odlični izvori magnezija.
Dostupni oblici
Preporučeni oblici magnezija su magnezijev citrat, glukonat i laktat. Oni se najbolje apsorbiraju. Postoje još magnezijev hidroksid i sulfat.
Doziranje
Prije uzimanja magnezija dobro je savjetovati se s liječnikom i uzimati vitamine B-kompleksa uz magnezija.
Djeca:
Ne smije se davati djeci bez liječničkog nadzora.
– Dojenčad i djeca do 3 godine: 40-80 mg dnevno
– djeca 4-6 godine: 120 mg dnevno
– djeca 7-10 godine: 170 mg dnevno
Odrasli:
– Adolescenti i odrasli muškarci: 270-400 mg dnevno
– Adolescentice i odrasle žene: 280-300 mg dnevno
– Trudnice: 320 mg dnevno
– Dojilje: 340-335 mg dnevno
Mjere opreza
Zbog potencijalnih nuspojava i interakcija s lijekovima, dodaci prehrani trebaju se uzimati uz liječnički nadzor.
Ljudi s bolesnim bubrezima ili jetrom smiju uzimati magnezij samo uz liječnički nadzor.
Previše magnezija (iz laksativa ili antacida) može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme uključujući povraćanja, proljev, mučninu, nizak krvni tlak, usporen srčani ritam, nedostatak drugih minerala, zbunjenost, komu pa čak i smrt.
Ako je količina kalcija već niska, magnezij može uzrokovati deficit tog minerala.
Interakcije
Ako trenutačno uzimate bilo koji od navedenih lijekova, prije uzimanja magnezija konzultirajte se s liječnikom: antibiotici, lijekovi za sniženje krvnog tlaka (amlodipin, diltiazem. felodipin, verapamil), antidijabetici, digoksin, diuretici, hormonska nadomjesna terapija, levotiroksin, penicilamin, tiludronat, alendronat, amfotericin B, kortikosteroidi, antacidi, inzulin.
