Dana 21. svibnja 2012. godine u Zagrebu je održan Okrugli stol s temom "Magija debljanja – zašto i kako se deblja?" Okrugli stol je povod obilježavanju Europskog dana protiv debljine, koji RH obilježava već treću godinu s članicama Europske unije, a u organizaciji Udruge za prevenciju prekomjerne težine i u suorganizaciji Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje, Hrvatskog društva za debljinu HLZ-a, Koalicije udruga u zdravstvu, Zavoda za javno zdravstvo, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja RH.
U zajedničkom naporu i borbi za bolju kvalitetu i zdrav život svih naših građana objedinjenih najavljenim i usvojenim Akcijskim planom za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine za razdoblje od 2010. do 2012. godine Ministarstva zdravlja posebno se naglašava prevencija kao vrlo važan segment u borbi protiv debljine, ne samo u odraslih nego i u najranijoj mladosti (vrtićkoj i školskoj dobi).
Što je realnost?
U RH više od 50 posto odrasle populacije ima prekomjernu težinu, a svaka peta odrasla osoba je debela. Pandemiji debljine pogoduju brojni čimbenici, dok pravi razlog još uvijek nije jasan. Smatra se da su biološki razlozi (genetika, epigenetika čovjeka) s jedne strane, a način/stil života s druge strane odlučujući za debljanje.
Fizičko opterećenje modernog čovjeka na radnom mjestu sve je manje, a tjelesna aktivnost u slobodno vrijeme je zanemarena. Uz to, napretkom tehnologije, prehrambene industrije i distribucije hrane ljudi su izloženi sve većim izazovima uzimanja suvišne hrane te nastaje nesrazmjer između energetske vrijednosti unesene hrane i potrošene energije.
Socioekonomski i kulturološki čimbenici također utječu na kontrolu energetske homeostaze tijela i u nekim sredinama znatno pridonose pojavi bolesti. Debljinu je teško liječiti jer je to bolest modernog načina života.
Prof. dr. sc. Mirko Koršić, FRCP, govorio je o povezanosti debljine s nizom bolesti od kojih je najpoznatija povezanost sa srčano-žilnim bolestima, dijabetesom tipa 2, arterijskom hipertenzijom, dislipoproteinemijom te cerebrovaskularnim, gastrointestinalnim bolestima, degenerativnim bolestima zglobova, endokrinološkim poremećajima, malignim tumorima itd. Gotovo da nema organskog sustava na kojem se ne pojavljuju komplikacije uzrokovane debljinom. Debljina je praktički asimptomatska bolest, zbog čega su bolesnici često uvjereni da nije riječ o bolesti koju treba liječiti, osim ako se ne pojave komplikacije, koje se razvijaju polako, postupno i „tiho“.
O „Magiji debljanja“ govorio je dr. Milivoj Solar, prof. emeritus, Filozofski fakultet, Zagreb koji smatra da je debljina postala društveni problem tek u postmoderni. Njezini su razmjeri u populaciji razvijenih zemalja nadišli zanimanje za fizičke i psihičke bolesti; zainteresirala je sociologiju, psihologiju, antropologiju pa i estetiku. Nahranjeni pojedinci se sve više debljaju, a da pritom čak i nisu zadovoljni.
Tri su pitanja: Tko se zapravo deblja? Kako se deblja? Zašto se deblja?
Prvi odgovor – deblja se luzer, gubitnik, a u postmoderni praktički su svi gubitnici. Život sveden na sadašnjost koji se redovito zbiva po izreci „od danas do sutra“ postao je pravilo s malim brojem iznimaka.
Kako se deblja, svi znaju i sve je objašnjeno, obred hrane ne Suvremeni arbitri mode i ukusa, ako već nisu mršavi, tada su u stalnoj čežnji za mladošću, čak s primjesom infantilizma, svakako u golemom raskoraku sa svojim tako često debelim obožavateljem.postoji, druženja su nestala, izbor hrane i priprema ne postoje, sve je svedeno na sjedenje, komunikaciju internetom-mobitelom, samotna pretraživanja mreža i „grickanje svega što je pod rukom“.
Zašto se deblja, veoma je težak odgovor. Gubitnik se ne bori protiv vlastite tjeskobe drugim sredstvima, recimo zabavom, sportom ili igrom, nego najčešće bilo kakvom hranom, koja ga onda deblja. Rabivši uobičajenu svijest o životnim odlukama, svatko bi mogao izbjeći debljanje: poduke o tome prisutne su na svim razinama, od onih ozbiljnih i medicinski opravdanih, koje se vrlo rijetko slušaju, do onih reklamnih.
U nekim kulturama i nekim povijesnim razdobljima, pa tako i u našoj kulturi debljina je bila oznaka moći, oni bogati mogli su jesti i biti debeli, a oni siromašni su ostali gladni i mršavi. Novi postmodernistički okret je u tome što samo moćni mogu biti vitki i mršavi, kaže prof. emeritus Solar, i kako je uzaludan pokušaj ovih posljednjih da postignu vitkost i zadovoljstvo koji se tobože s tim povezuju, prepuštaju se postizanju nedostižnog, prečici i zamjeni. A to je dakako MAGIJA.
O „Ustrojenosti naše podsvijesti i djelovanju na ponašanje“ govorio je prof. doc. dr. Veljko Đorđević, psihijatar, KBC Zagreb.
Kako o ovoj temi i psiholozi i psihijatri imaju svoje objašnjenje debljine, psihijatar je govorio o realnim očekivanjima u promjeni ponašanja i redukciji težine, koliko je važno odvojiti racionalno od iracionalnog pri donošenju odluka koje utječu na promjene i je li moguće bez velikog napora promijeniti dugi niz godina usvajane navike?
Izlaganje je temeljeno na trinaestogodišnjem iskustvu rada s pretilima uz razvijanje modela mršavljenja u početku kognitivno bihevioralnim modelom (KBT) zasnovanom na kognitivnom modelu emocionalnih reakcija (sve što je naučeno može se i odučiti), a sada modificiranim modelom koji se provodi posljednje dvije godine gdje se uz KBT koriste i drugi psihoterapijski pristupi.
Gubitak tjelesne težine je polovina bitke, a očuvanje tjelesne težine je drugi dio bitke koja će dugo trajati. Riječ je o kroničnoj bolesti pa je i liječenje dugotrajno, ali i dostižno.
Što sustav čini u prevenciji debljine?
Prevencijom bolesti te unapređenjem i očuvanjem zdravlja bavi se posebna znanstveno-medicinska disciplina, preventivna medicina – javno zdravstvo, naglasila je doc. dr. sc. Danijela Štimac, ZZJZ, Katedra za soc. medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite „MEF“.
U prevenciji debljine, sustav bi morao biti organiziran tako da sinkronizirano djeluje na sve čimbenike zdravlja te individualnim pristupom savjetovanja o zdravoj prehrani, pronalaženjem i otkrivanjem rizičnih čimbenika i pravodobnom terapijom djeluje na prve dvije.
Tema dr. sc. Danijela Jurakića, prof. kineziologije, KIF, bila je Uloga tjelesne aktivnosti u regulaciji tjelesne mase.
Znanstvenici i stručnjaci slažu se da je za epidemiju pretilosti odgovorna neravnoteža između unosa energije u organizam putem hrane i njezine potrošnje, te se postizanje energetske ravnoteže u organizmu, tj. odgovarajućeg omjera između unosa i potrošnje energije, smatra se ključnim u prevenciji debljanja.
Znanstvena istraživanja pokazala su da odgovarajuća tjelesna aktivnost znatno može pridonijeti postizanju energetske ravnoteže. Tjelesna aktivnost na smanjenje prekomjerne tjelesne mase i pretilosti u populaciji može utjecati na tri načina. Prvi način odnosi se na prevenciju prirasta tjelesne mase, tj. sprečavanje nakupljanja prekomjerne tjelesne mase. Drugi način odnosi se na redukciju tjelesne mase, a treći način treba spriječiti ponovno nakupljanje tjelesne mase u osoba koje su prethodno smanjile tjelesnu masu.
O Redukciji tjelesne težine kao podrška cjelokupnom zdravlju govorila je mr. sc. Irena Švenda, mag. nutric., mag. ing. biopreh. inž., voditeljica grupe za redukciju UPPT, suradnica u izradi smjernica za prehranu školske djece – MIZ.
Kako civilno društvo pomaže u redukciji težine? Grupa za redukciju tjelesne težine u sklopu akcijskog plana borbe protiv pretilosti, održava se u sklopu Udruge za prevenciju prekomjerne težine u Zagrebu od 2003. godine, a od 2010. godine je pod pokroviteljstvom Grada Zagreba.
U ovom trenutku grupu pohađaju 64 polaznika, uglavnom žena od 20 do 72 godine starosti, a 20 posto polaznika je zdravo. Osobe svojevoljno pristupaju grupi. Alati i metode u izvedbi su: kontinuirano praćenje stanja pojedinca putem zdravstvenih upitnika, dnevnika prehrane, psiholoških testova i individualnih razgovora; edukacije pojedinaca o zdravlju, prehrani i temama iz psihologije; osigurana je prisutnost nutricionista te psihološka i liječnička pomoć i podrška grupe. Širi cilj je usvajanje novoga životnog stila uz pomoć spomenutih alata i metoda rada.
Utjecajem iluzije nedostatka vremena na razvoj stila života bavio se dr. sc. Jozo Jelčić, endokrinolog, Centar za debljinu, KBC Zagreb.
U okolnostima današnjega snažnog znanstveno-tehnološkog napretka razvija se složeni stil života u kojemu se vremenske karakteristike pojedinih aktivnosti istodobno i obilježja i odrednice stila života koji je karakteriziran stalnom žurbom i osjećajem nedostatka vremena. U tim okolnostima oduzima se vrijeme od osnovnih životnih aktivnosti i oblikuje debljajući stil života i prehrane.
Svjesno i kontrolirano raspolaganje slobodnim vremenom nezaobilazna je prva točka u prevenciji i liječenju debljine. Razbijanje spekulativne, mitske svijesti (još uvijek snažno prisutne), uz pomoć kritičkog znanstveno-utemeljenog mišljenja, važna je karika u tom procesu.
Zaključci skupa nakon diskusije su:
a) Posvetiti ozbiljnu pažnju djeci i mladima na razini obrazovanja djece . roditelja i osoba u sustavu, koja brinu o djeci.
b) Osvijestiti način života unijeti kvalitetne promjene u svakodnevne aktivnosti i prehranu.
c) Društvo mora biti uključeno na svim razinama i otvoreno prema promjenama uspješnog rješavanja debljine.
d) Debljina jest bolest.
e) Učinkovitom prevencijom se smanjuju komplikacije ali i doprinosi uštedi izdataka u zdravstvu.
Napisala: Sonja Njunjić, predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne tjelesne težine, Zagreb
