Vraćanje u svakodnevnu rutinu nakon opuštajućeg godišnjeg odmora zna biti poprilično stresno. Umjesto bestežinskog osjećaja odmora, povratak na posao ostavlja dojam prisilnog spuštanja na zemlju. Srećom, postoji nekoliko savjeta te pametnih preparata i biljaka koji će taj povratak iz „svemira“ učiniti lakšim.
Svakako savjetujem da veliku pozornost obratite na san. Najčešće godišnji odmor znači i mogućnost dužeg spavanja, ali jednako tako i kasnijeg lijeganja. Nažalost, ovo prvo upravo prisilno prestaje, ali pazite da vam u naviku ne prijeđe i ovo drugo.
Dva su procesa vezana uz uspavljivanje i spavanje, homeostatski i cirkadijalni ritam. Ključ je vratiti organizam u „normalan“, takozvani „radni“, cirkadijalni ritam. Vrhunac ispuštanja melatonina ovisi o starosti pojedinca: što smo stariji, on slabi i javlja se sve kasnije. Iz tog razloga, treba ga očuvati. Nekoliko je bitnih parametara potrebno kako bi se održala kvalitetna „higijena sna“.
Prije svega, pokušajte izbjegavati plave emitirajuće izvore svjetlosti koji značajno utječu na sprečavanje stvaranja melatonina. Dakle, nekoliko sati prije sna bilo bi dobro ugasiti televiziju, računala, mobitele, tablete, koliko god teško bilo. Zatim, temperatura u spavaćoj sobi neka bude oko 18 stupnjeva Celzijevih. Prije odlaska u krevet treba izbjegavati alkohol, kavu, čokoladu.
Veza mozga i crijeva je nadaleko i naširoko opisana u više stručnih literatura i nekoliko stotina kliničkih studija. Narušen mikrobiom crijeva itekako utječe na unutarnji sat i može poremetiti cirkadijalni ritam sna. Svakako savjetujem kvalitetne probiotike kao osnovu higijene organizma.
Osim noćnog, dnevni ritam je jednako važan. Orijentirala bih se na nekoliko bitnih faktora poput stresa, opuštanja i rada mozga, te naravno nekoliko kvalitetnih dodataka prehrani za svaki od njih. Uz rješavanje posljedica stresa uvijek se veže ružičasti žednjak, Rhodiola. Stresna stanja su izrazito česta, pogotovo kod povratka s godišnjeg odmora, što je razumljivo s obzirom na to da je glavna uloga stresa da organizam pripremi na određene radnje i poveća spremnost organizma na rad.
Rhodiola je izvanredna adaptogena biljka koja djeluje na niz medijatora stresa, od smanjenja kortizola preko povećanja fizičkih mogućnosti, pa čak i kod pomoći u depresivnim stanjima. Odlično se slaže s drugim antistresnim biljkama poput matičnjaka ili pasiflore, ali za ovaj tip problematike gdje su umor i manjak elana glavni problemi, idealna je u kombinaciji s guaranom.
Za poboljšanje kognitivnih funkcija mozga neophodne su masne kiseline budući da je mozak „najmasniji“ organ u zdravom ljudskom organizmu. Ipak, nećemo pribjeći bilo kojim masnim kiselinama – naš mozak preferira dokosaheksaenoičnu kiselinu (DHA), polinezasićenu masnu kiselinu koja izrazito pozitivno djeluje na radnu memoriju, mentalnu fleksibilnost i neverbalno razumijevanje, upravo ono što nam je potrebno u našoj radnoj okolini i što boljoj prilagodbi na poslovne izazove.
Također bih savjetovala i korištenje CordyOxa kod izrazitih fizičkih ili psihičkih napora, jer gljiva Cordyceps sinensis ima veliki potencijal, na primjer povećanje iskoristivosti kisika te povećanje stanične energije.
Za kraj bih nadodala vrijednost korištenja vitamina B kompleksa, koji značajno smanjuju promjene na mozgu, neophodni su kod povećanih mentalnih napora i općenito su odličan suplement za zdravlje živčanog sustava.
