Centar za glad i sitost nalaze se u našem mozgu i predstavljaju dva snažna biološka nagona koji moraju biti u ravnoteži želimo li održavati idealnu tjelesnu težinu. Tijekom našeg odrastanja raspored uzimanja hrane određuju vremenski i društveni čimbenici koji vremenom postaju navike, uslijed čega naš prirodni mehanizam regulacije gladi i sitosti biva potisnut. Primjerice, navika uzimanja tri dnevna obroka nastala je zato što je to jednostavnije za funkcioniranje domaćinstva, a jednako tako ne postoji niti jedan razlog da se pojede sve što je na tanjuru, osim pristojnosti.
Održavanjem navika uzimanja hrane koje smo stekli u najranijoj mladosti stvaraju se navike koje s vremenom postaju sve čvršće i obavljaju se automatski, a kako je našem mozgu uvijek lakše odabrati dobro utabane staze, tako će uvijek prije izabrati taj put, nego otkrivati novi.
Kad hrana "hrani" emocije
Hrana, umjesto sredstva za opstanak, često postaje i sredstvo za zadovoljavanje potreba, odnosno, počinje služiti kao utjeha, kao sredstvo za smirenje, kao lijek, kao prenositelj ljubavi. Ako među razlozima prekomjerne tjelesne težine dominiraju psihološki čimbenici, moguć je razvoj tzv. emocionalnog prejedanja, gdje je riječ o nekontroliranom unosu veće količine hrane kao odgovor na emocije, a ne na osjećaj gladi, odnosno osoba ne jede zato što je gladna, već neke nerazriješene emocije kompenzira hranom. Najčešći uzroci emocionalnog prejedanja su ljutnja, strah, sram, tuga, usamljenost, dosada ili napetost.
Kako gomilamo prekomjernu tjelesnu težinu tako višak kilograma postaje dio našeg načina života, pa hranu koristimo i kao sredstvo za samokažnjavanje, za pridobivanje pažnje, za kažnjavanje drugih ili kao ispriku za neuspjehe. Vremenom, dodatno se pojavljuju i drugi negativni osjećaji, kao što je nezadovoljstvo, manjak samopouzdanja i osjećaj manje vrijednosti.
Jedan od uzročnika prekomjerne tjelesne težine je i stres koji je postao glavna odrednica naših života i vrlo ga je teško izbjeći, a nerijetko je i izvan naše kontrole. Osobe koje nemaju dovoljno socijalne podrške ili nemaju razvijene adekvatne mehanizme suočavanja sa stresom, češće će u situacijama koje dožive kao stresne posegnuti za pretjeranom konzumacijom hrane.
Budući da hranu često uzimamo iz psiholoških razloga i koristimo je za rješavanje nekih emocionalnih teškoća, jedan od najvažnijih čimbenika u kontroli tjelesne težine je razumijevanje i kontrola misli, emocija i ponašanja koja su dovela do prekomjerne tjelesne težine te promjena prehrambenih navika.
Škola zdravog mršavljenja
„Škola zdravog mršavljenja“ projekt je koji iza sebe već ima izvrsne rezultate i brojne zadovoljne polaznike. Sada dolazi i u Rijeku kao rezultat suradnje „KuHarmonije“ i stručnih začetnika ideje Alenke Brozina, dr.med. i Neli Abramić Čehić, mr. spec. kliničke psihologije. Ovaj dvomjesečni program uključuje intenzivan rad sa stručnjacima na području nutricionizma, psihologije, kulinarstva i tjelovježbe. Tijekom programa Škole zdravog mršavljenja očekuje vas i tečaj kuhanja gdje ćete imati priliku izvježbati pripremu svega što ste naučili kroz teoretski dio, te na licu mjesta dobiti odgovore na sve nedoumice.
