Naše tijelo na različite nam načine poručuje da je vrijeme da usporimo. No, često radimo tako brzim tempom da ni ne primjećujemo znakove, ističe dr. Alice Domar, osnivačica Domar Mind / Body Health Centra. Ako predugo zanemarujete ovakve signale, oni se mogu pretvoriti u ozbiljne zdravstvene probleme. Prema portalu Health, evo na koje znakove upozorenja treba pripaziti.
Poteškoće s pamćenjem
Upoznali ste nekoga drugi ili treći put, a i dalje ih ne prepoznajete? Radite popis obaveza kako ne biste nešto zaboravili, pa na kraju izgubite i popis? Ovo nisu znakovi Alzheimera, već vam tijelo pokušava reći kako je vrijeme za predah.
Smetnje pamćenja jedan su od znakova vašeg tijela kojim vam poručuje kako već dugo radi pod maksimalnim stresom. Kada ste pod stresom, nadbubrežna žlijezda izlučuje kortizol, a istraživanje je pokazalo da ovaj "bori-se-ili-bježi" hormon može omesti vašu sposobnost prisjećanja, čime je otežano pristupanje pohranjenim činjenicama (uključujući nečije ime i gdje ste ostavili svoj telefon).
Dodajte tome kasan odlazak na spavanje ili nesanicu i vaše pamćenje postaje još nepouzdanije. Tijekom spavanja, vaš mozak nadomješta ono što ste naučili tog dana i sprema takve informacije u dugotrajnu pohranu. Ako ne dobijete dovoljno sna ili idete u krevet dok je razina kortizola još uvijek povišena, taj proces kodiranja detalja postaje otežan.
>> Disanje: preduvjet zdravlja i opuštenosti
Vaše ozljede sporije zacjeljuju
Bez obzira jeste li ogrebli ruku na ogradi ili zaradili žulj za vrijeme trčanja, očekujte da će vas takva ozljeda pratiti dulje vrijeme. Kada dođe do ozljede, naš se imunološki sustav odmah angažira, šalje signale za proizvodnju kolagena, formira krvni ugrušak i zapošljava stanice kako bi nas zaštitio od klica, objašnjava dr. William Huang, docent dermatologije na Sveučilištu Wake Forest School of Medicine.
Ali kada ste pod stresom, vaše tijelo ima viši nivo kemikalija zvanih glukokortikoidi, koji potiskuju vaš imunološki sustav zbog čega dolazi do sporijeg ozdravljenja. Istraživači na Ohio State University proučavali su taj učinak kod skrbnika osoba oboljelih od demencije – otkrili su da su se ljudi s takvom razinom odgovornosti zaliječili 24 posto sporije od onih u kontrolnoj skupini.
Vaši grčevi postaju smrtonosni
Već je poznato da stres može poremetiti menstrualni ciklus – kad hipotalamus, regulatorni centar mozga, osjeti da vaše tijelo nema dovoljno energije, može odgoditi oslobađanje jajašca, unoseći nered u dosad ustaljeni raspored.
No, za neke žene, pretjerani stres može PMS učiniti još gorim. Istraživanje koje je proveo National Institute of Health pratilo je 259 žena više od mjesec dana i anketiralo ih koliko često su se osjećale nervozno ili pod stresom. One koje su prijavljivale više razine stresa na početku ciklusa imale su veću vjerojatnost za umjerene do teške simptome prije i tijekom menstruacije od žena s nižom razinom stresa (jer su grčevi ubojice baš ono što tada trebate).
Smetnje probavnog sustava
Stres može utjecati na procese izlučivanja u probavnom traktu te usporiti ili ubrzati probavu, uzrokujući probleme poput refluksa, mučnine, konstipacije ili proljeva, upozorava dr. Michael Gershon, profesor patologije i stanične biologije na Sveučilištu Columbia.
Mogu postojati i dalekosežnije posljedice – kada anksioznost ometa probavne procese, probavni se mikrobi mogu početi mijenjati. Prisutnost ili odsutnost različitih bakterija u probavnom sustavu može utjecati na snagu vašeg cijelog imunološkog sustava, vašu težinu, čak i vaše raspoloženje. Dobra vijest: malo odmora i opuštanja pomoći će vratiti stvari u ravnotežu.
Osjećaj svrbeža koji vam ne da mira
Koža je dinamičan organ, a neka kožna stanja nastaju upravo kao reakcija tijela na prekomjeran stres. Kao odgovor na bilo koju vrstu traume ili patogena, živčani završeci u koži oslobađaju kemijske signale neuropeptide koji mozgu šalju poruku "Houston, imamo problem". Iznenada, prijeteći rok ili prepun društveni kalendar mogu aktivirati iste glasnike, što rezultira upalom i osjećajem svrbeža.
>> Najbolje meditacije za ponedjeljak bez stresa
Vaši snovi su stvarno čudni
Ljudi kojima nedostaje sna imaju više intenzivnih snova, iako stručnjaci nisu sasvim sigurni zašto. Jedno moguće objašnjenje – kada ne dobivate dovoljno odmora, vaš mozak daje prioritet REM fazi sna, što je faza koja omogućuje najveći odmor, ali i ona u kojoj se pojavljuju snovi.
Tipično, REM faza počinje oko 90 minuta nakon što utonete u san, ali ako ste iscrpljeni, mozak može „skočiti“ u REM fazu za samo 10 minuta. Tijekom noći, vaš će mozak brzo „odraditi“ ostale dvije faze spavanja kako bi nadoknadio manjak u REM fazi, što znači više vremena za kreativne noćne imaginacije.
Glavobolja koja ubija – subotom
Nakon brutalnog tjedna u uredu, vikend izgleda kao blagoslov. Spavate, uživate u laganom doručku, a zatim… neizdrživ pritisak u lubanji? Iako znanstvenici nisu sigurni zašto, migrene ponekad aktivira sporiji tempo nakon razdoblja intenzivnog stresa umjesto samog stresa, objašnjava dr. Peter Goadsby, neurolog koji se specijalizirao za poremećaje glavobolja na Kings College London, a razlog tome može biti nagli pad razine kortizola. Tko bi rekao?
Poze za zen
Mozak i tijelo vape za odmorom, ali stres vas drži budnim noću? Pomoć stiže u obliku ovih jednostavnih joga asana koje vam mogu pomoći da opustite svoj um za bolji san.
1. Sjed s naizmjeničnim nosnim disanjem
Sjednite na pod, noge prekrižene. Pomoću desnog palca zatvorite desnu nosnicu. Udahnite kroz lijevu nosnicu. Na kraju udaha zatvorite lijevu nosnicu desnim prstenjakom i pustite desnu nosnicu. Izdahnite i udahnite kroz desnu nosnicu. Zatvorite desnu nosnicu i izdišite kroz lijevu nosnicu. Ponovite slijed 16 puta.
>> Budite uvijek cool: Vježba disanja koja vraća mirnoću u samo 30 sekundi
2. Prilagođena poza goluba
Legnite na leđa, savijenih koljena i sa stopalima na podu. Prebacite desni gležanj preko lijevog koljena. Uhvatite ruke iza lijeve tetive i povucite bedro prema torzu. Držite do dvije minute i duboko dišite. Zamijenite strane.
3. Noge na zid
Legnite na leđa pa ispružite noge po zidu. Ostanite u pozi 5 do 10 minuta. Ova inverzija preokreće protok krvi, potiče limfnu drenažu i donosi obnovljenu krv u srce.
Pokoji trik više…
A za smirivanje tijekom dana, prisjetite se pokojeg trika koji će vam olakšati kako se nositi sa stresom. Iskoristite male znakove kako biste se podsjetili da uzmete pauzu. Primjerice, dok stojite na semaforu na crvenom ili kad pogledate sat na poslu, vježbajte disanje iz dijafragme.
Neke namirnice mogu pomoći da bolje podnosite stres. Bobice, crvena paprika i kelj dobri su izvori vitamina C koji pomaže regulirati kortizol, a avokado sadrži mnogo kalija, što pomaže u regulaciji krvnog tlaka. Za najbolji san pronađite način odvajanja dana od noći, što može značiti brzo tuširanje prije spavanja ili početak nove rutine za spavanje, poput pisanja dnevnika ili joga poze.
