Perimenopauza nije samo početak hormonalne tranzicije – ona duboko utječe na mentalno zdravlje, raspoloženje, san i kognitivne funkcije. Tijekom perimenopauze razine estrogena i progesterona snažno osciliraju, što izravno utječe na neurotransmitere poput serotonina i dopamina. Upravo te promjene objašnjavaju zašto žene u perimenopauzi često doživljavaju anksioznost, depresivno raspoloženje, razdražljivost, poteškoće sa spavanjem ili moždanu maglu. Stručnjaci naglašavaju da ti simptomi nisu reakcija na starenje niti psihološka slabost, već biološki uvjetovani poremećaji raspoloženja povezani s hormonskim fluktuacijama.
Kako hormoni u perimenopauzi mijenjaju mozak
Perimenopauza je istovremeno reproduktivna, neurološka i psihološka tranzicija. Pad i oscilacije estrogena poremećuju serotoninske i dopaminergičke putove, što izravno utječe na raspoloženje i san. SWAN studija pokazala je da žene u perimenopauzi imaju dva do pet puta veći rizik od razvoja depresivnog poremećaja – čak i ako ranije nisu imale dijagnosticiranu depresiju.
Longitudinalna studija Freemana i sur. potvrdila je da se depresija može pojaviti prvi put upravo u perimenopauzi, bez prethodne povijesti mentalnih teškoća. Najnovija istraživanja podupiru neurosteroidnu hipotezu – ideju da nagle oscilacije estradiola i progesterona destabiliziraju neurosteroide odgovorne za ravnotežu raspoloženja, što kod mnogih žena uzrokuje iznenadna pogoršanja psihičkog stanja.
Zašto se simptomi pogrešno pripisuju životnim okolnostima
Unatoč snažnim dokazima, simptomi poljuljanog mentalnog zdravlja u perimenopauzi često se pripisuju stresu na poslu, obiteljskim promjenama ili “normalnom starenju”. Ta pogrešna interpretacija dovodi do odgađanja terapije i produljuje patnju. Stručnjaci ističu da simptomi perimenopauze nisu umišljeni ni psihološka slabost. Oni imaju jasno biološko podrijetlo i zahtijevaju cjelovit, dobro vođen pristup liječenju.
Što stvarno pomaže? Strategije potkrijepljene istraživanjima
1. Personalizirana hormonska terapija (PHRT)
Kod žena bez kontraindikacija, personalizirani transdermalni estradiol s progesteronom značajno smanjuje depresivne simptome u ranoj perimenopauzi. Randomizirana ispitivanja potvrđuju da estradiol često nadmašuje placebo, čak i u odsutnosti valunga. HNL nije prva linija za tešku depresiju, ali je iznimno učinkovita kad su simptomi povezani s hormonskim oscilacijama.
2. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)
KBT pomaže u regulaciji misli, smanjenju anksioznosti i izgradnji emocionalne otpornosti tijekom hormonskih promjena.
3. Promjene životnog stila za stabilnije raspoloženje
Dokazi podupiru redovitu tjelovježbu, mindfulness, pravilnu higijenu spavanja i protuupalnu prehranu. Sve ove intervencije poboljšavaju raspoloženje, energiju i mentalnu jasnoću kod žena u perimenopauzi.
4. Antidepresivi (kada je potrebno)
SSRI i SNRI koriste se kada su simptomi jaki ili kada postoje ranije psihijatrijske dijagnoze. Paroksetin, primjerice, ima dvostruku ulogu – ublažava depresiju i vazomotorne tegobe.
Perimenopauza može snažno utjecati na mentalno zdravlje, ali uz pravu podršku simptomi se mogu učinkovito ublažiti. Umjesto savjeta “izdrži”, ženama je potrebna skrb koja razumije njihove hormone, emocije i dnevne izazove. Kada se taj krug poveže, perimenopauza prestaje biti bitka – i postaje razdoblje u kojem konačno upoznajete svoje tijelo na novoj, dubljoj razini.
Pročitaj i ovo:
- Anksioznost tijekom menopauze – kako se nositi s ovim čestim, ali zanemarenim simptomom?
- Ne ignorirajte simptome! Perimenopauza može početi ranije nego što mislite
- Zašto se javlja i koji su simptomi preuranjene menopauze?
