U četvrtak 3. srpnja, u dvorani ENTER u Wespi, održana je konferencija “Istina o debljini”, koja je okupila vodeće stručnjake iz područja medicine, nutricionizma i fitnessa, ali i zainteresiranu javnost koja želi bolje razumjeti jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih izazova današnjice.
U zemlji u kojoj čak 65 % odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu, ova je konferencija bila više od još jednog stručnog skupa – bila je prijeko potreban početak otvorenog razgovora o debljini kao kroničnoj bolesti.
Dva panela, jedna poruka: Debljina se ne događa preko noći – na vama je da preuzmete kontrolu i promijenite smjer
Program konferencije otvorio je direktor GiM Meda Bojan Rađenović uvodnim predavanjem u kojem je predstavio koncept netermalnih lasera kao novu generaciju neinvazivnih tretmana koji potiču staničnu obnovu, oblikovanje tijela i dugovječnost, bez potrebe za oporavkom, naglasivši kako tehnologija ne zamjenjuje zdrav način života, već ga nadopunjuje.
Prvi panel, pod nazivom „Debljina je bolest, a ne izbor – zašto je ignoriramo?“, otvorio je niz ključnih pitanja i razbio najčešće zablude o uzrocima i posljedicama debljine.
„Debljina izravno povećava rizik od arterijske hipertenzije, srčanog udara, srčanog popuštanja i brojnih metaboličkih poremećaja, uključujući predijabetes i bolesti jetre“, upozorila je kardiologinja dr. Vanja Hulak-Karlak ističući kako prekomjerna tjelesna masa nije samo estetski, već prvenstveno ozbiljan medicinski problem koji nosi povećani rizik od niza kroničnih bolesti.
Na pitanje što misli o farmakološkom pristupu liječenju debljine koji sve više dobiva na značaju, dr. Hulak-Karlak je rekla kako podržava primjenu lijekova, ali uz oprez: „Apsolutno sam za primjenu lijekova – ali ne nekritički. Lijekovi su izvrsna pomoć, ali nisu čarobni štapić“, te je naglasila kako rješavanje debljine nije pitanje estetike, već ozbiljan zdravstveni izazov koji zahtijeva multidisciplinarni pristup.
Ginekologinja dr. Petra Kejla upozorila je na važnu, ali često zanemarenu činjenicu: masno tkivo nije pasivan „omotač“, već aktivni organ. „Masno tkivo proizvodi hormone – i zato nije čudno da žene s viškom kilograma dolaze s problemima poput dugotrajnih krvarenja ili neplodnosti“, istaknula je te dodala: „Imamo epidemiju prekomjerne tjelesne mase – 67 posto odraslih u Hrvatskoj ima višak kilograma. Ako svi znamo da treba manje jesti i više se kretati, a svejedno imamo ovakve brojke – očito je taj savjet ne funkcionira.“
Naglasila je i koliko je važno razumjeti što se zapravo događa u tijelu osoba s prekomjernom tjelesnom težinom: „Kod takvih osoba dolazi do poremećaja u hormonalnoj regulaciji apetita – hormoni sitosti ne djeluju kako bi trebali, i zato je promjena životnog stila toliko teška. Lijekovi mogu biti od velike pomoći jer napokon omogućuju ljudima da uopće mogu jesti manje i kretati se više – ali oni nisu magično rješenje, već sredstvo koje vraća kontrolu i pomaže stvoriti zdravije navike.“
Plastični kirurg dr. Bruno Cvjetičanin podijelio je s prisutnima kako su suvremeni lijekovi za liječenje debljine uvelike promijenili njegov pristup pacijentima s viškom kilograma – pa čak i redefinirali ulogu liposukcije u estetskoj medicini.
„Godinama sam radio s pacijentima koji su bezuspješno pokušavali smršavjeti raznim dijetama, no s pojavom novih lijekova dogodio se ogroman pomak“, rekao je, te pojasnio kako farmakološki pristup mijenja i samu narav estetskih zahvata: „Više ne govorimo o liposukciji kao prvom koraku kod pretilih pacijenata, jer sada imamo lijekove koji su prvi izbor u liječenju. Liposukcija postaje završni dio procesa – oblikovanje tijela nakon što su kilogrami već skinuti na zdrav način. U tom smislu, liposukcija kod pretilih pacijenata postaje stvar prošlosti.“
Također, dr. Cvjetičanin je istaknuo važnost osobne odgovornosti, ali i mogućnosti izbora. „Debljina se ne događa preko noći – nešto ju je uzrokovalo, ali na vama je da preuzmete kontrolu i promijenite smjer.“
Drugi panel „Lice i naličje mršavljenja – održivo mršavljenje i tijelo nakon gubitka kilograma” donio je fokus na ono o čemu se rijetko govori – što dolazi nakon što vaga pokaže manji broj. Kako održati postignute rezultate i njegovati zdrav odnos prema vlastitom tijelu?
Nutricionistica Matea Škarupka istaknula je kako je posebno poražavajuće što smo danas, nažalost, najdeblja nacija u Europi – a još teže, kaže, prihvatiti činjenicu da su i djeca u Hrvatskoj među najtežima.
Upozorila je i na to da želja za nezdravom hranom u trenucima jake gladi nije stvar slabosti karaktera, već posljedica načina na koji tijelo funkcionira kad je izgladnjelo. „Kada smo gladni, tijelo instinktivno traži šećer – jer mu je to najbrži izvor energije. „Upravo tu do izražaja dolazi uloga nutricionista – ne da vam zabrane hranu, nego da vas nauče kako planirati obroke, osluškivati svoje tijelo i spriječiti takve epizode.“
Fitness trenerica i influencerica Martina Boss osvrnula se na pitanje zašto nam je zapravo toliko teško vježbati. „Vježbanje je teško – da je lagano, svi bismo to radili. Većina ljudi krene tek kad ih na to natjeraju zdravstveni problemi. Mali broj vježba jer to zaista voli, dok su mnogi ‘sezonski aktivni’ – treniraju kratko pred ljeto. A velik dio ljudi – o kojima, nažalost, danas i govorimo – uopće ne vježba.“
Istaknula je i kako fizička aktivnost u početku ne smije biti intenzivna – dovoljno je krenuti sa šetnjom. Kada tijelo ojača i višak kilograma se smanji, mogu se postupno uvoditi zahtjevniji treninzi poput HIIT-a ili trčanja, no osnova, kaže, uvijek treba biti trening snage.
Ana Mogulić, voditeljica Sinteze Skin Clinic, istaknula je važnost njege kože tijekom i nakon procesa mršavljenja. „Višak kilograma utječe i na kožu – akne, manjak elastičnosti, opuštenost lica često su posljedica prehrane i hormonske neravnoteže.“
Naglasila je kako promjena načina života treba uključivati i brigu o koži: „Kada netko krene s lijekovima, dijetom ili treninzima, idealno je da paralelno započne i s tretmanima. Tretmani nisu zamjena, nego podrška – kao i prehrana ili tjelovježba, dio su šire slike. Jedno bez drugoga ne ide.“
Dodala je i da je kontinuitet ključan: „Svi žele brze rezultate, ali ništa ne ide preko noći. Tretmani poput radiofrekvencije, lasera, skinboostera i biostimulatora daju najbolje učinke kad su dio dugoročnog, personaliziranog pristupa.“
Nutricionistica Matea Škarupka podržala je važnost individualiziranog pristupa i u prehrani, naglasivši da ne postoji jedinstveno rješenje za sve: „Nekome odgovara pet manjih obroka tijekom dana, dok se drugi bolje osjećaju s dva veća. Najvažnije je naučiti slušati vlastito tijelo – ali i imati plan, kako bismo izbjegli impulzivne odluke.“
Zaključak panela bio je jasan: bez osobnog pristupa, razumijevanja vlastitih potreba i dugoročne podrške – održivo mršavljenje jednostavno nije moguće.
Krajnje je vrijeme za promjenu
Uz vješto moderiranje Antonije Mandić, konferencija „Istina o debljini“ pokazala je da nije riječ o još jednom stručnom skupu, već o prijeko potrebnom dijalogu između struke i javnosti. Publika je imala priliku postavljati pitanja, dijeliti iskustva i – što je najvažnije – aktivno sudjelovati u razgovoru koji godinama nedostaje u javnom prostoru.
Poruka koja je odjeknula bila je snažna i nedvosmislena: vrijeme je da kao društvo napustimo stigmu i sram, a umjesto njih prigrlimo razumijevanje, podršku i znanost. Debljina nije pitanje izgleda – već ozbiljno, kronično zdravstveno stanje koje zahtijeva cjelovit, multidisciplinarni pristup: od obrazovanja i prevencije do zdravstvene politike i sustavne skrbi.
Ovo je bio prvi korak prema novoj paradigmi – a koraci koji slijede moraju uključivati sve nas. Vrijeme je da debljinu počnemo tretirati onako kako i zaslužuje: kao ozbiljan, kompleksan, ali i rješiv zdravstveni problem.
Konferenciju “Istina o debljini” organizirala je Poliklinika Sinteza uz podršku Poliklinike Bagatin, Reneskins by Bagatin, Juice Boxa, Mesoestetica, Novo Nordiska i portala Naturala.hr.
