Empatija nam pomaže razumjeti osjećaje drugih ljudi, povezati se s njima i potaknuti nas da budemo pažljivi i suosjećajni. No ona može postati i izvor opterećenja, osobito ako smo osjetljivi na tuđu patnju, negativne vijesti ili uznemirujuće sadržaje na društvenim mrežama. Ponekad se može činiti kao da upijamo emocije svih oko sebe, baš poput spužve. Tuđe brige, strahovi i problemi počinju utjecati na naše raspoloženje, zbog čega se osjećamo preplavljeno i tražimo način da nakratko pobjegnemo od svega.
Važno je, međutim, razlikovati koristan predah od navika kojima samo odgađamo suočavanje s problemima. Stručnjaci za mentalno zdravlje ističu da je za očuvanje emocionalne ravnoteže važno prepoznati vlastite granice, osvijestiti osjećaje i naučiti upravljati pažnjom.
Pronađite zdrave načine za predah i postavite granice
Privremeno udaljavanje od stresne situacije može biti korisna strategija suočavanja, osobito ako nam omogućuje da se odmorimo i poslije problemu pristupimo smirenije. Vjera u vlastite sposobnosti i osjećaj osobne vrijednosti mogu nam pomoći da se lakše nosimo s izazovima i zauzmemo za svoje potrebe. Jednako tako, zdravi oblici odvraćanja pozornosti mogu nam pružiti prostor za emocionalni oporavak i pomoći da prikupimo snagu za suočavanje sa zahtjevnim životnim okolnostima.
Primjerice, ako se suočavamo s ozbiljnom bolešću ili je partner nedavno ostao bez posla, gledanje humoristične serije može pružiti prijeko potreban predah. Istraživanja upućuju na to da humor može ublažiti emocionalnu uznemirenost, osobito u situacijama koje ne možemo lako promijeniti, poput gubitka ili bolesti. Predah ne znači da problem ignoriramo. Njegova je svrha omogućiti nam da se emocionalno oporavimo kako bismo se situaciji mogli vratiti s više jasnoće i spremnosti za djelovanje.
Kako prepoznati nezdrave oblike odvraćanja pozornosti?
Usmjeravanje pozornosti na pozitivne aspekte situacije može pridonijeti motivaciji, otpornosti i spremnosti na djelovanje. Problem nastaje kada odvraćanje pozornosti počne ometati svakodnevno funkcioniranje ili nas sprječavati da poduzmemo konkretne korake. Primjerice, beskonačno pregledavanje negativnih vijesti na internetu može nam oduzeti vrijeme koje bismo mogli posvetiti obvezama, dok inzistiranje na tome da moramo razmišljati isključivo pozitivno može dovesti do zanemarivanja stvarnih problema.
Ponekad se nezdravim navikama koristimo kako bismo izbjegli neugodne emocije. Nakon što pročitamo vijest o tragediji ili nepravdi, možemo nastaviti razmišljati o njoj i osjećati bespomoćnost, umjesto da razmotrimo postoji li nešto konkretno što možemo učiniti, primjerice donirati novac ili volontirati. Važno je prepoznati razliku između promišljanja o problemu i neprestane zabrinutosti koja ne vodi nikamo. Samo razmišljanje o željenim promjenama nije dovoljno ako pritom ne poduzimamo korake koji bi nas približili cilju. Cilj nije potpuno se zaštititi od neugodnih osjećaja, nego ih naučiti prepoznati i, kada je moguće, usmjeriti prema konstruktivnom djelovanju.
Kako vratiti fokus i sačuvati emocionalnu energiju?
Kada nas emocije preplave, može nam biti teže reagirati suosjećajno i promišljeno. Sposobnost prepoznavanja i reguliranja emocija pomaže nam da budemo podrška drugima, a da pritom ne zanemarimo vlastite potrebe.
Ovih pet strategija može vam pomoći da ponovno uspostavite ravnotežu.
1. Vratite se u sadašnji trenutak
Jedan od načina reguliranja emocija jest svjesna prisutnost, odnosno mindfulness. Cilj je osvijestiti što osjećamo u određenom trenutku, umjesto da osjećaje potiskujemo ili se pokušavamo na silu riješiti njih. Prakse svjesne prisutnosti mogu nam pomoći da ostanemo usredotočeni na sadašnji trenutak i smanjimo zabrinutost povezanu s budućnošću. To ne znači da se moramo osjećati sretno ili motivirano pod svaku cijenu. Dovoljno je zastati, obratiti pozornost na vlastite osjećaje i prihvatiti ih bez osuđivanja. Nekoliko svjesnih, polaganih udaha ili kratka šetnja mogu biti dobar početak.
2. Razlikujte ono na što možete utjecati od onoga što ne možete
Kada nas opterećuju osobni problemi ili neprestani priljev vijesti, korisno je razjasniti što možemo promijeniti, a što je izvan naše kontrole. Jednostavna vježba koja nam u tome može pomoći jest takozvani krug kontrole. Nacrtajte dva kruga. U jedan zapišite sve što u određenoj situaciji možete kontrolirati, a u drugi ono na što ne možete utjecati.
Zatim se usredotočite na prvi krug i postavite si realne ciljeve. To može značiti da ćete tijekom dana više vremena posvetiti kretanju, ograničiti vrijeme koje provodite prateći vijesti ili poduzeti konkretne korake za rješavanje problema koji vas muči. Prihvaćanje vlastitih ograničenja ne znači odustajanje, nego usmjeravanje energije na ono što doista možemo promijeniti.
3. Njegujte zahvalnost i usmjerenost na osobni rast
Kada nas obuzmu brige, može nam pomoći da se prisjetimo onoga što u našem životu ipak funkcionira. To ne znači da trebamo zanemarivati probleme, nego da im ne dopustimo da potpuno zasjene sve ostalo. Način razmišljanja usmjeren na rast potiče nas da izazove promatramo kao prilike za učenje i osobni razvoj, a ne isključivo kao nepremostive prepreke. Takav pristup ne jamči da će problemi nestati, ali nam može pomoći da ih sagledamo iz drukčije perspektive i lakše prepoznamo mogućnosti za djelovanje.
Primjerice, ako vas opterećuje nadolazeći radni tjedan ili obiteljski susret koji vam stvara nelagodu, pokušajte se prisjetiti drugih područja života koja vam pružaju zadovoljstvo i podršku. To mogu biti prijateljstva, hobiji ili mali svakodnevni rituali kojima se veselite. Prijateljstva, interesi i aktivnosti koje nam donose zadovoljstvo mogu biti važan oslonac dok se suočavamo s izazovima i radimo na ostvarenju svojih ciljeva.
4. Okružite se ljudima koji vam pružaju podršku
Kada želimo pobjeći od negativnih osjećaja, lako posegnemo za beskonačnim pregledavanjem sadržaja na zaslonu ili drugim navikama koje nam samo privremeno odvraćaju pozornost. Zato je važno njegovati odnose s ljudima koji imaju realističan pogled na život, govore iskreno i ne inzistiraju na tome da sve uvijek mora biti pozitivno.
Potražite osobe koje vas ohrabruju, ali vam istodobno pomažu sagledati situaciju iz uravnotežene perspektive. Zdravi odnosi ne zahtijevaju da uvijek budete dobro raspoloženi niti da preuzimate odgovornost za tuđe emocije. Jednako je važno ograničiti izloženost negativnosti, bilo da dolazi iz vijesti, društvenih mreža ili odnosa u vašoj okolini. To ne znači zatvarati oči pred problemima, nego svjesno birati koliko ćete im vremena i pažnje posvetiti.
5. Odvojite suosjećanje od preuzimanja tuđih problema
Biti empatičan ne znači da morate osjećati istu bol kao osoba kojoj želite pomoći niti da morate pronaći rješenje za svaki njezin problem. Možete saslušati nekoga, pokazati razumijevanje i ponuditi podršku, a da pritom zadržite vlastite emocionalne granice. Ako primijetite da vas tuđe brige previše opterećuju, dopustite si predah i procijenite koliko u određenom trenutku možete pružiti.
Pritom je važno zapamtiti da postavljanje granica ne znači nedostatak suosjećanja. Možete biti prisutni za druge, a istodobno priznati da nemate kapacitet riješiti svaki problem ili biti dostupni u svakom trenutku. Suosjećanje i briga o sebi nisu suprotnosti. Naprotiv, kada prepoznajemo vlastite granice i brinemo o emocionalnoj ravnoteži, lakše ostajemo prisutni i dostupni ljudima do kojih nam je stalo.
Pročitaj i ovo:
- Ako ste stalno napeti i iscrpljeni, ovih 8 namirnica može napraviti veliku razliku
- Zašto ste iscrpljeni već prije podneva? Krivac je ova jutarnja navika
- Kako uspjeti, a ostati svoj: 5 pravila za uspjeh bez iscrpljenosti
