Znaš one dane kada ti se čini da što god dotakneš – ispadne krivo? Kasniš, nešto zaboraviš, pogriješiš u sitnici, kažeš rečenicu koja zvuči gluplje nego što si htjela… i onda se još i unutarnji kritičar javi s rečenicom: ‘ne možeš učiniti ništa kako treba‘.
I dok se ti tako preslaguješ iznutra, izgleda kao da svi drugi nekako lakše drže stvari pod kontrolom. Pogledaš društvene mreže i tuđe živote, a ne vidiš stres, umor, greške i dane kad i njima sve ide naopako. Zato taj osjećaj brzo ‘proključa’ i djeluje istinitije nego što jest. Ali dobra vijest je da se taj osjećaj može prevladati – i postoje mali, izvedivi koraci koji mogu preokrenuti taj unutarnji monolog.
2 najčešća razloga zašto misliš da ne možeš ništa učiniti kako treba
Kad te stres pregazi, mozak više ne “radi” isto
Kad si pod stresom, sposobnost jasnog razmišljanja pada, a sve djeluje veće i teže nego što realno jest. Tada se i običan zadatak može činiti kao nemoguća misija – i lako sklizneš u misao da ne možeš učiniti ništa kako treba.
Kad je samopoštovanje nisko, unutarnji glas postaje preoštar
Zdravo samopoštovanje ne znači da nikad ne griješiš, nego da vjeruješ kako si osoba koja može napraviti stvari dobro – čak i kad pogriješi. Kod niskog samopoštovanja češće se javljaju strah od neuspjeha, osjećaj da nemaš kontrolu, teškoća da tražiš pomoć i onaj poznati “strogi kritičar” u glavi.
8 koraka kako prevladati taj osjećaj
1/ Dopusti si osjećaj (umjesto da se odmah svađaš s njim)
Ponekad se misao “ne možeš učiniti ništa kako treba” pojačava baš zato što se s njom odmah boriš. Probaj drugačije: na trenutak zastani, priznaj da ti je teško i pitaj se – odakle ovo dolazi danas? Je li to umor, pritisak, previše obaveza, jedna pogreška koja je pokrenula lavinu?
I ako si pogriješila – to ne govori ništa o tvojoj vrijednosti. Pogreške su dio učenja i rasta, ne dokaz “nesposobnosti”.
2/ Pronađi mini-dokaz da ta misao nije cijela istina (dnevnik radi čuda)
Kad ti mozak govori da ne možeš učiniti ništa kako treba, napravi listu “dokaza suprotnog”. U bilješke na mobitelu ili u dnevnik napiši 10 stvari koje si napravila dobro – i sitnice se računaju:
- završila si nešto što ti je bilo teško
- nekog si nasmijala u pravom trenutku
- bila si pouzdana kad je bilo važno
- održala si obećanje, nazvala, pojavila se.
Vođenje dnevnika često pomaže i kod stresa – jer ti vizualno pokaže da nisu samo promašaji “stvarni”, nego i uspjesi.
3/ Pričaj sa sobom kao s osobom koju voliš
Zamisli da ti prijateljica kaže: “Ne mogu učiniti ništa kako treba.” Bi li joj potvrdila to? Ili bi nabrojala sve što radi dobro, podsjetila je da je umorna i da joj treba predah?
Ako ti je teško biti nježna prema sebi, trik je jednostavan: reci to isto sebi tonom kojim bi govorila njoj.
4/ Izađi van na 10 minuta: šetnja često prekine “loop”
Hodanje smanjuje stres, ali i mijenja scenu. Kad se promijeni okolina, lakše se odlijepiš od misli da ne možeš učiniti ništa kako treba. Dok hodaš, fokusiraj se na sitne podražaje: zrak, svjetlo, mirise, ritam koraka. To je jednostavan “reset” živčanog sustava.
5/ Reci to naglas nekome kome vjeruješ
Zadržavanje u sebi često pojača sram i pritisak u prsima. Ako ti je lakše, kreni s porukom: “Ej, imam težak dan i vrtim misao da ne mogu ništa učiniti kako treba. Imaš li vremena da malo popričamo?” To je i dobar način postavljanja granica – i stvara sigurniji okvir za razgovor.
6/ Vrati se na osnove brige o sebi (bez perfekcionizma)
Briga o sebi nije “luksuz”, nego stabilizator. To može biti:
- topla kupka ili tuš
- glazba koja te smiri
- ranije u krevet
- obrok koji ti stvarno paše.
Kad se tijelo malo smiri, misao da “ne možeš učiniti ništa kako treba” obično izgubi dio svoje snage.
7/ Učini jednu malu dobru stvar za nekog (da, pomaže i tebi)
Istraživanja pokazuju da prosocijalno ponašanje (mala dobra djela) podiže emocionalno blagostanje. A tu postoji i dodatni efekt: upravo si napravila nešto ispravno – što direktno ruši tezu da ne možeš učiniti ništa kako treba.
Ne mora biti veliko: poruka podrške, sitna pomoć, kompliment, mala usluga.
8/ Uzmi pauzu bez grižnje savjesti (odmor nije poraz)
Pauza ne mora biti “zaslužena” da bi bila korisna. Nekad je baš ono što ti treba: nekoliko minuta zatvorenih očiju, čitanje, maženje psa, ležanje u tišini. Odmor koji nije produktivan često je najljekovitiji – jer vraća bistrinu.
Ako nakon ovih koraka i dalje ne možeš zaustaviti negativne obrasce ili ti misli postaju sve teže, smisleno je razgovarati sa stručnjakom. Posebno se u tom kontekstu spominje kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) jer je usmjerena na prepoznavanje i mijenjanje neprilagođenih misaonih obrazaca te učenje konkretnijih strategija suočavanja sa stresom.
Kad ti se u glavi vrti misao kako “ne možeš učiniti ništa kako treba”, to najčešće nije objektivna istina – nego kombinacija stresa, umora i pretjerano strogog unutarnjeg kritičara. Kreni s najmanjim korakom koji ti je danas izvediv: pauza, šetnja, jedna bilješka u dnevniku ili razgovor s nekim. Dovoljno je da prekineš krug – a zatim se stvari obično lakše poslože.
Pročitaj i ovo:
- Pretjerano razmišljanje: 5 načina kako ga okrenuti u svoju korist
- To-be lista: Ovo su jedina pitanja koja si vrijedi postaviti na kraju dana
- 5 stručnih savjeta kako izgraditi zdravo samopoštovanje
