Japanski psiholog Kokichi Kimura u jednoj je emisiji Nacionalne televizije (NHK) još 1974. upozoravao: „Doći će vrijeme kad će psihu suvremenog čovjeka razarati kronične brige; od strepnje za radno mjesto, do straha od smrti i prirodnih kataklizmi. U najcrnjem scenariju stanje kronične anksioznosti postat će naše svakodnevno psihičko stanje“.
Doista, neprestane brige kao da postaju simbolom suvremene svakodnevice. Uostalom, upišete li u Googleovu tražilicu jednostavnu riječ „brige“ otvorit će vam se 2.370.000 stranica na ovu temu. Čak dvostruko više nego, recimo, na temu „orgazam“, „bogatstvo“, „nuklearke“ ili „infarkt“, a čak 5-6 puta više nego za “moždani udar“ ili „karcinom“. S druge strane, rješenja je malo. Konkretno, zapitate li Google "Kako se riješiti briga", odgovore će ponuditi samo 466 stranica, dok ćete na upit „Kako se riješiti podočnjaka“ dobiti na uvid 3.420 stranice, a na pitanje „Kako se riješiti frajera u 10 dana„ čak 23.900 stranica.
Jogiji su još davno otkrili pogubno djelovanje kroničnih briga na naše tijelo i duh. Učitelj Swami Satjananda Saraswati, osnivač poznate Biharske škole, pisao je: „Produženo stanje briga i napetosti nagriza želučane stjenke, uništava zglobne hrskavice i razara živčani sustav. S vremenom, organizam počinje propadati, mentalno i fizički.“
Joga, istina, nema čarobne tehnike protiv briga, ali njezine vježbe, kao i tehnike opuštanja, disanja i meditacije, izvanredna su prevencija pogubnih posljedica kroničnog nemira i straha izazvanog brigama; donose opuštenost i mir, neutraliziraju stres, poboljšavaju opće zdravlje, smiruju probavu i čuvaju živce.
Zanimljivo je da su jogiji još prije dvije tisuće godina konstatirali: „Brige slabe srce“. Sve do prije nekoliko godina ova se konstatacija činila tek kao jedna lijepo i pomalo poetski sročena misao, ali bez stvarne osnove i znanstvene utemeljenosti. No, istraživanja engleskih znanstvenika o djelovanju psihe na tijelo dala su zanimljive rezultate upravo na planu utjecaja briga na srce. Ukratko rečeno, istraživanje je pokazalo da stanja napetosti, briga, anksioznosti i tjeskobe izazivaju stezanje krvnih žila koje dovode krv u srčani mišić, pa samim time i postupno slabljenje njegova rada. S godinama, produženo stanje navedenih negativnih emocija, može rezultirati i ozbiljnim oštećenjima srca.
Psiholozi vrlo često upozoravaju i na tijesnu povezanost briga i psihe, posebno kad se brige odnose na zdravlje našega vlastitoga tijela. Svaka bolest, a posebno ako je ozbiljnija, ne samo da ugrožava naše tijelo, nego s vremenom stvara i kronično stanje brige, koje još pogoršava cijelu situaciju i usporava ozdravljenje. Joga, pogotovo ako joj se pristupa uvažavajući sve njezine zakonitosti (što znači i mijenjanje mnogih životnih navika uz svakodnevno vježbanje) bitno poboljšava naše zdravlje, a time otklanja i veliki broj zdravstvenim stanjem uzrokovanih briga.
Pet savjeta starih jogija na temu kako zaboraviti brige i postići zadovoljstvo u životu:
– Nastojte da svaka misao ili djelo koje činite budu takvi da vam pruže podršku i ohrabruju vas. Nemojte neprekidno u sebi stvarati nove ili poticati stare sumnje, brige i strahove, jer će takav pristup s vremenom potpuno razoriti vaš duh.
– Ovisno o sadržaju naših neprekidnih strahova gomilamo u našoj sudbini, zlato ili otrov. Što je zlokobnije razmišljanje, to su moguće gore posljedice u stvarnom životu.
– Učinite nešto! Odmah, sada. Čak i u najsretnijim životnim okolnostima ne možete računati da vam se loše stvari neće dogoditi ako baš ništa ne činite da ih spriječite.
– Zapamtite: Predati se tužnom i bespomoćnom raspoloženju, znači isto što i otvoriti vrata razornoj oluji loših događaja. To znači puniti svoj duh štetnim, razarajućim strujama koje će prije ili kasnije dovesti do pogubnih posljedica.
– Oprezni ljudi koji na sve misle, koji sve predviđaju, upadaju stalno u klopke jer, računati na poteškoće, znači stvarati ih.
Medical Yoga Centar
