Biomimikrija je dizajnerska disciplina koja svoju inspiraciju i rješenja za određene probleme nalazi u prirodi. Sama riječ biomimikrija vuče svoje značenje iz grčkih korijena te bi se mogla prevesti kao ‘oponašanje prirode’. Iako je tek nedavno poprimio taj svoj moderan naziv, dizajn inspiriran prirodom postoji već tisućljećima.
Priroda je našla brojna rješenja za problem s kojima se mi još uvijek borimo. Moderni dizajneri su to shvatili te su krenuli učiti od prirode.
U prošlosti je Leonardo da Vinci, jedan od najvećih znanstvenika, inspiraciju i ideje pronalazio upravo zahvaljujući proučavanju prirode. Nadalje, tu su i izumitelji te inženjeri koji u suradnji s biolozima te prirodoslovcima dolaze do genijalnih dizajnerskih rješenja.
Priroda kao model, mjera i mentor
Biomimikriju, kao modernu disciplinu, utemeljila je Janine Benyus 1997. godine kroz demonstraciju kako oponašanje prirode u dizajnu može riješiti brojne, do tada nerješive, probleme. Uskoro, dizajn inspiriran prirodom postaje globalni pokret kojem se priključuje sve više inovatora.
Foto: www.designboom.com
Dizajn inspiriran prirodom uči od prirode gledajući na nju kao na model, mjeru i mentora. To znači da proučavanjem prirode i njenih ‘dizajnerskih’ dosjetki možemo otkriti te usvojiti mnoga ekološki prihvatljiva rješenja u kojima nećemo pokušavati ukrotiti prirodu već joj se prilagoditi.
Neka od dizajnerskih rješenja inspiriranih prirodom, možda nesvjesno, koristimo svakog dana te nam uvelike olakšavaju život. Primjerice, macaklini su gušteri koji se bez problema mogu penjati po glatkim okomitim površinama, čak i po stropu. Znanstvenici su proučavanjem prianjajuće moći kože na macaklinovim prstima kreirali ljepljivu traku koja lijepi zahvaljujući međumolekulskim silama.
Najbrži vlak na svijetu, japanski Shinkansen, postiže maksimalnu brzinu od otprilike 320 km/h. Jedini problem je bila velika buka koju pritom proizvodi. Na sličnu situaciju naišli su u prirodi kod vodomara, ptice koja u potrazi za hranom zaranja u vodu vrlo tiho zahvaljujući posebnoj građi kljuna. Kad su po uzoru na vodomara dizajnirali novi prednji dio vlaka, ne samo da je bio tih već i energetski isplativiji.
Arhitektura stambenih objekata
Biomimikrija se, također, može primijeniti i u arhitekturi stambenih objekata. Ovaj put su uzor veliki termitnjaci – upravo po uzoru na njih izgrađen je Eastgate Centre Office Complex. Zahvaljujući oponašanju termitnjaka, ovaj kompleks ima sposobnost samohlađenja što predstavlja uštedu energije od čak 90%.
Wilhelm Barthlott je istraživač koji je otkrio i primijenio lotusov efekt. Wilhelm je proučavao listove lotusa te ga je zaintrigirala spoznaja da lotus svoje velike listove održava čistim bez bilo kakvih detergenata.
Odgovor se krio u građi površine listova s mnogo voštanih kristalića koji formiraju vodu u kuglice pomoću kojih lako odstranjuju prljavštinu sa sebe. Danas ova spoznaja ima prilično široku primjenu, od tekstilne i drvne industrije do oblikovanja stakla.
Preuzeto sa: www.designboom.com
