ESNAF, što u prijevodu znači zanat, odnosno zanatlija, nešto je drukčiji glazbeni projekt čija je zadaća na suvremeni način prenijeti tradicionalne priče. Istoimeni je album okupio majstore glazbenog zanata – Amira Kazića Lea, Amira Karalića i Branimira Mihaljevića koje je spojila zajednička ljubav prema tradiciji. Najvažniji cilj ovoga projekta je starim pjesmama udahnuti novi, moderan štih te ih proširiti izvan okvira naših prostora i omogućiti im vječan život u ušima svih generacija. Kako je ESNAF uopće nastao i koje sve pjesme možemo pronaći na albumu, u razgovoru nam je otkrio Amir Kazić Leo.
Počnimo – od početka. Kad se i kako rodila ideja o ovom originalnom i inspirativnom projektu? Koja je priča iza imena ESNAF koje dijeli i vaš prvijenac?
– Ideja o ovakvom albumu uvijek je bila negdje u mojoj podsvijesti, ali prije nekih desetak godina Amir Karalić i ja krenuli smo polako osmišljavati formu, tražeći pritom smjer kojim ćemo ići kako bismo napravili nešto drugačije – nešto iznimno i posebno, a da u tome jednostavno uživamo. Zaista nam je poseban gušt izvoditi ove pjesme – onako za svoju dušu, a vjerujem i nadam se da smo dotaknuli i da ćemo još dotaknuti srca mnogih.
Bilo je teško odabrati iz mnoštva tih prekrasnih starih pjesama samo nekolicinu koja će stati na album. Kad se prisjetim, Amir (Karalić) napravio je zatim odlične aranžmanske predloške, ja sam otpjevao demo verzije vokala, Mario Rašić je odsvirao bass i na tome smo tada stali. Sve do relativno nedavno kad smo odlučili iskoristiti čudno vrijeme tijekom korona izolacije koja je zatekla cijeli svijet. Radeći svatko iz svojega doma shvatili smo da nam treba netko tko će sve što smo dotad napravili jednostavno podići na još jednu višu razinu i dati albumu finalni “touch“.
Odluka je pala da u cijelu priču uključimo i mojeg prijatelja i dugogodišnjeg suradnika Branimira Mihaljevića i tako smo došli do te fantastične četvorke koja je iznjedrila ovaj stvarno poseban album. Kako se snimanje privodilo kraju trebalo je, naravno, naći naziv za album, ali i za cjelokupan projekt. To nam, priznajem, nije bilo lako, ali ime koje imamo definitivno se pokazalo kao odličan odabir budući da ESNAF u prijevodu znači ceh ili udruženje vrhunskih zanatlija – što definitivno mogu reći i za ovu ekipu da su velemajstori svog zanata.
Svi ste zapravo primarno posvećeni drugim glazbenim žanrovima, no spojila vas je zajednička vizija i ljubav prema tradiciji. Jeste li oduvijek osjećali povezanost s tradicijom općenito, a posebice s glazbom iz davnih vremena? Zašto smatrate da je rad na njenom očuvanju vrijedan truda?
– Tradicija i tradicijska glazba u biti jesu temelj svega jer je glazba od tih davnih vremena evoluirala u ovo što je danas. Svi mi u sebi nosimo i taj gen tradicijskog. Sevdah je oduvijek tako u meni izazivao posebnu emociju, a to mogu sa sigurnošću reći i za ostale uključene u projekt ESNAF.
Ono što je i bio osnovni cilj ovog projekta je da te stare pjesme stavimo u novo ruho kroz aranžmane današnjice. Nadalje, željeli smo im dati svojevrsni globalni štih zbog kojeg se mogu slušati bilo gdje u svijetu i tako ih ne samo sačuvati od zaborava nego im dati i mogućnost da izađu izvan okvira ovih naših prostora.
Tradicijske pjesme već su urezane u srca i umove ljudi u određenom, već dobro poznatom obliku. Vi ste im svojim obradama udahnuli novi život, ali samim time i unijeli određene promjene. Je li bilo pomalo zastrašujuće raditi s materijalom s kojim su ljudi već snažno emotivno povezani? Jeste li se bojali da se ljudima neće svidjeti preinake i odstupanje od onog na što su navikli?
– Kad se radi na pjesmama koje su već jako dobro poznate i na kojima su odrastale generacije – o pjesmama uz koje su ljudi se rađali, živjeli i umirali – to uvijek predstavlja veliki izazov, ali i veliku odgovornost. Mi smo ovim pjesmama pristupili s velikim poštovanjem i istina je da smo imali i svojevrsnu bojazan kako će ljudi reagirati kad čuju te već dobro znane pjesme u ovoj našoj novoj formi. Većina tih pjesama stara je pa i nekoliko stotina godina; to su životne priče koje su se prenosile s koljena na koljeno, priče koje su pričane po raznim sijelima, prelima, perušanjima…
U svoje vrijeme, izvođene su i bez glazbe pa kasnije uz jedan instrument (nerijetko uz saz ili šargiju) da bi formu u kojoj ih danas poznajemo dobile tek u dvadesetom stoljeću. Ubrzo se dogodila velika ekspanzija te su se počele snimati u, tada aktualnoj varijanti s orkestrom i instrumentima koji su tad bila moderni, a kasnije i u drugim varijacijama.
Sličnu stvar smo i mi sada napravili – prilagodili smo ih današnjem vremenu i današnjoj modernoj produkciji. Drago mi je što mogu reći kako smo za sad smo naišli na izvrsne kritike i komentare. Čini mi se, upravo zato jer smo uspjeli naći taj pravi omjer onog i ovog vremena.
Uz četiri već iskusna i dobro potkovana glazbenika na jednom mjestu mora da inspiracije i dobrih ideja ne manjka. Na koji način svaki od vas pridonosi kolektivu?
– Amir Karalić traži formu i osmišljava aranžmane, Mario Raić dopunjuje Amirove razrade, ja odabirem pjesme i dajem smjernice, a Branimir to sve posloži, eventualno nadopuni i oblikuje završnu formu. Spomenuo bih još jednu osobu koja je iznimno bitna i koja je dala vizualni identitet ESNAF-u, a to je Adis Elias Fejzić. S njegovim genijalnim umjetničkim radovima zaokružili smo priču kao cjelokupan projekt.

Kako usklađujete svoje umjetničke vizije? Dolazi li ikad do nesuglasica?
– Do nesuglasica ne dolazi budući da svaki od nas radi ono što najbolje zna, a staro pravilo je “pusti majstora da radi svoj posao i ne miješaj se” (smijeh). Ma naravno da raspravljamo o svemu i dogovaramo se jer, na kraju, svi imamo isti cilj, a to je da finalni proizvod bude top.
Opišite nam sam proces snimanja albuma. Kako ste se odlučili koje ćete pjesme uvrstiti? Kakva je atmosfera vladala u studiju?
– Kao što sam već spomenuo, odabrati pjesme za ovakav album je prilično težak posao jer tih prekrasnih pjesama ima mali milijun, no odabrali smo one pjesme koje smo u tom trenutku osjetili i za koje smo reagirali s “e to su te”. Jednostavno osjetiš neku povezanost i izazovu tu posebnu emociju dok ih izvodimo.
Odat ću i vam malu tajnu: dok smo album završavali, 2020. u vrijeme karantene i neputovanja, komunicirali smo i stvarali na daljinu – preko interneta i telefona, jer Amir živi i radi u Trstu, Mario i Branimir su u Zagrebu, ja sam u Istri u Brtonigli. Čim su mjere malo popustile, otišao sam u nekoliko navrata do Branimirovog studija te smo zajedno prolazili kroz ono što smo dotad dostavili. Pomogao sam mu da posloži neke dijelove, snimio vokale za cijeli album i vratio se kako bi Branimir sam i u miru mogao napraviti post produkciju.
Među 12 izvanrednih pjesama koje čine album nalaze se i dvije koje nisu dio kulturne baštine već su proizvod suvremenog doba, no unatoč tomu savršeno se uklapaju. Riječ je o pjesmama „Ne barkaj me ne barkaj“ i „Što me babo Ibri daješ“ za koje je zaslužan Amir Kazić Leo. Kako ste uspjeli u njih utkati starinski prizvuk?
– Takve pjesme se jednostavno dogode. Puno sam razmišljao je li moguće napisati pjesmu, a da zvuči i ostavlja dojam kao da je nastala tamo nekad jako davno. Tražio sam temu koja bi se vezivala i bila uobičajena za ona vremena i jednostavno mi je sinula ideja da ispričam priču o toj nesretnoj djevojčici koju je otac udao za puno starijeg muškarca samo kako bi on lagodnije živio i mogao uživati u svom razvratnom životu i to bez imalo grižnje savjesti.
Kada poslušate pjesmu sve je jasno. Druga je klasična priča o nevjeri, toj (ne)moći strasti kad čovjek ne razmišlja o posljedicama nego o tome da udovolji svojim željama bez obzira na sve. Mario i Amir su svojim aranžmanima i ovim, mojim, pjesmama dodali još neku dodatnu posebnost, a također i Branimir koji im je dao završni štih.
Prije samog albuma izbacili ste singlove „U lijepom starom gradu Višegradu“ i „Zapjevala sojka ptica“, a potonji je pratio i odgovarajući videospot sniman na nekoliko izuzetno atraktivnih lokacija, uključujući i dvorac Trakošćan. Kakvu ste atmosferu htjeli predočiti vizualnim aspektom? Jeste li zadovoljni konačnim proizvodom?
– “Zapjevala sojka ptica” ujedno je i najavni singl ovog projekta tako da je dobio i svoj video spot. Taj dio samo prepustili opet „majstorici svog zanata“ Sandri Mihaljević i to s potpunim povjerenjem. Nismo joj se miješali u posao, a Sandra je napravila genijalan spot koji se definitivno uklapa u cijelu ESNAF priču. Odabrala je prekrasne lokacije i stvarno smo uživali u snimanju i radnoj atmosferi, ali i druženju jer ipak – bili smo svi skupa napokon na istom mjestu.
Planirate li čar pjesama s albuma „ENSAF“ podijeliti sa širom publikom i putem koncertnih izvedbi? Imate li već osmišljenu listu lokacija gdje biste voljeli predstaviti svoj rad?
– Osim aktualnih promotivnih aktivnosti jako se veselimo i koncertnoj promociji albuma i jedva čekamo da s publikom uživo podijelimo našu sreću i emocije ovog albuma. Trenutno radimo plan. Puno je mjesta gdje bismo rado nastupali i ona moraju biti posebna baš kao što je i ovaj album. Mi, koncertna agencija i diskograf ćemo se uskladiti i nastojat ćemo svi skupa da ESNAF izađe iz ovih naših granica, i puno dalje i puno šire, pa da ovo što smo napravili s velikom ljubavlju predstavimo diljem svijeta.
Ne sumnjamo da će opća javnost prepoznati vrijednost ovog jedinstvenog projekta i ljubav prema tradiciji koja se provlači kroz vaš rad. Koji je idući korak u planu nakon ovog albuma?
– Hvala vam puno na lijepim riječima! Prvo ćemo dobro “izlizati” ovaj album vrćenjem, zatim pjesme oživjeti koncertnim nastupima pa tek nakon toga razmišljati što i kako dalje. Tradicijska glazba je nepresušan izvor.
Pročitaj i ovo:
- Filip Rudan: “Slušam sebe i poštujem vlastito umijeće stvaranja glazbe”
- Eric: “Nastup na Dori je definitivno ostvarenje mojih snova”
- Buga Marija Šimić: “Kazalište je moj način života, a svaki drugi scenarij mi je potpuno nezamisliv”

Naturala Life br. 14
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!







