Ako do sada niste čuli za živac vagus, sada je pravo vrijeme da se pobliže upoznate! Riječ je o najduljem moždanom živcu u našem tijelu, koji se od dna mozga preko vrata širi kroz srca i pluća u probavni sustav, jetru, slezenu i gušteraču. Vagus živac služi kao dvosmjerni komunikacijski put između mozga i crijeva, poznato i kao „os mozak-crijeva“ te kontrolira nesvjesne funkcije poput disanja, probave i kucanja srca. Ovaj živac je glavni igrač tzv. parasimpatičkog („odmori se i probavi“) živčanog sustava te kontrolira vašu sposobnost opuštanja i oporavka od stresa.
Živac vagus se u literaturi navodi kao ključan dio veze um-tijelo. Stoga se vjeruje kako je za naše mentalno i tjelesno zdravlje iznimno važno održavati tonus vagusnog živca. Nizak tonus vagusa povezuje se s lošijim raspoloženjem, anksioznošću, upalnim stanjima, slabijim imunitetom te većom osjetljivošću na posljedice stresa.
Snažan ton vagusa ukazuje na upravo suprotno: pozitivno emocionalno stanje i psihološku ravnotežu. Srećom, svakodnevnim jednostavnim vježbama možemo, baš poput mišića, stimulirati i „ojačati“ tonus vagus živca.
Blagodati stimulacije vagus živca
Zanimljivo, stimulacija vagusnog živca ima dugu povijest – još je krajem 19. stoljeća američki neurolog James Corning koristio stimulaciju vagusa u terapeutske svrhe kod oboljelih od epilepsije. Od tada su znanstvenici prošli daleki put te je danas odobrena stimulacija vagus živca putem uređaja koji odašilje električne impulse (tzv. transkutana stimulacija vagusa, tVNS) kao terapijska intervencija u slučaju epilepsije ili depresije koja ne reagira na terapiju, te u tretiranju migrena kao i boli općenito.
No, tu priča ne prestaje. Znatan broj studija ukazuje na dodatne blagodati stimulacije ovog živca, vladara relaksacije. Najviše dokaza govori u prilog protuupalnog djelovanja što se u nekim studijama pokazalo korisno kod ublažavanja simptoma reumatoidnog artritisa kao i drugih stanja koja u podlozi imaju upalu. Budući da ima toliko važnu ulogu u mogućnosti opuštanja te je ključna poveznica mozga i crijeva, stimulacija vagus živca može, među ostalim, pomoći i ublažavanju tjeskobe, ali i tegoba probavnog sustava.
Smijeh, joga, meditacija
Procjenjuje se da oko 60% vagusnog tonusa određuje naša genetika, no na preostalih 40% možemo pozitivno utjecati i to jednostavnim tehnikama. Sporo, ritmično disanje iz dijafragme je učinkovit način za stimulaciju vagus živca i otpuštanje stresa. Pokušajte tijekom minute udahnuti i izdahnuti ne više od 6 puta kako biste osjetili blagodati tehnike. Slično, tonus vagus živca će poboljšati meditacija i joga, ali i akupunktura o čemu svjedoče tradicionalne istočnjačke kulture.
No, ako niste skloni istočnjačkim metodama, postoji i drugi načini stimulacije vagusa, a možda jedan od najzabavnijih je smijeh. Najbolji rezultati se postižu ukoliko se smijete u društvu, stoga, pronađite vremena za omiljenu prijateljicu i prepustite se veselom smijanju. Ako pritom zaplešete i zapjevate, tim bolje, jer se pokazalo kako ples, kao i pjevušenje, budući da je živac vagus povezan s glasnicama, također imaju pozitivan učinak na vagusni tonus.
Svakodnevno grgljanje
Za one ambiciozne, odlična tehnika stimulacije vagusa je grgljanje vodom nekoliko puta dnevno. No, pritom ne biste smjeli biti „nježni“, već grgljanje mora biti glasno i izazovno, čak i umarajuće, jer ćete na taj način aktivirati glasnice i mišiće u stražnjem dijelu grla koji će potom stimulirati vagus. Za najbolje rezultate, preporuča se dnevno grgljati, gutljat po gutljaj, nekoliko čaša vode.
Posljednja tehnika stimulacije vagusa rezervirana je samo za one najhrabrije, a podrazumijeva izlaganje hladnoći. Studije, naime, pokazuju da hladnoća aktivira parasimpatički živčani sustav, odnosno vagus, stoga je možda ovo dobar razlog da iskušate tuširanje hladnom vodom ili da se, ako ništa drugo, barem ujutro umijete u hladnoj vodi.
Značajna dobrobit
Sve funkcije živca vagusa tek trebaju biti otkrivene, no ono što znamo jest da je ključan za funkcioniranje parasimpatičkog živčanog sustava kao i komunikaciju između mozga i crijeva. Što više, jednostavnim tehnikama poput dubokog disanja ili smijanja, stimuliramo vagus više aktiviramo parasimpatikus odnosno pridonosimo opuštanju cijelog organizma. Time pozitivno utječemo na probavu, krvni tlak, upalna stanja, imunitet, ali i naše mentalno stanje, postižući lakše stanje duboke opuštenosti.
Pročitaj i ovo:
- Sandra Krstev Barać, mag. nutr.: utjecaj povremenog posta na žensko zdravlje
- Sandra Krstev Barać, mag. nutr.: Koje su prednosti i mane low carb prehrane?
- Sandra Krstev Barać, mag.nutr.: “Kortizol igra veliku ulogu u zdravlju štitnjače i zato ga treba dovesti u ravnotežu”
Naturala Life br. 14
Pretplati se na tiskano izdanje časopisa Naturala Life ili ga kupi na odabranim prodajnim mjestima i uživaj u sadržajima koji inspiriraju i mijenjaju perspektivu. Online izdanje čitaj besplatno na servisu Issuu.
Promaknula su ti prethodna izdanja časopisa Naturala Life i Naturala Health? Pročitaj ih online!
