Brojna znanstvena istraživanja potvrđuju da je jadikovanje veoma štetno za naše raspoloženje, mozak, sugovornike, pa čak i za naše tijelo. Pa zašto ljudi ipak često jadikuju? Većina nas voli povremeno jadikovati jer mislimo da ćemo se zbog takvog oduška pred prijateljem ili kolegom osjećati bolje. Smatramo da ćemo dijeljenjem negativnih emocija smanjiti njihov utjecaj, ali se istovremeno i približiti sugovorniku.
Iako se takav stav čini logičnim, istraživanja govore da je učinak stalnog žaljenja ili jadikovanja u pravilu uvijek suprotan. Kada se stalno na nešto žalimo, postajemo gotovo isključivo fokusirani na ono negativno u životu, a konverzacija koja se zadržava samo na onome što nije dobro, čini to da se oba sugovornika osjećaju sve nezadovoljnije.
No oni koji zagovaraju jadikovanje i njegove “dobrobiti”, nisu ipak 100 posto u krivu. Postoji jedna specifična vrsta žaljenja kojom se zapravo postiže ono čemu težimo, a koja nas približava prijateljima i saveznicima te malo ublažava emocionalni pritisak.
Kako se požaliti na pravi način?
O tome govori članak If you’re going to vent about your problems, do it right, objavljen u časopisu Quartz, koji iznosi glavne postavke istraživanja o “ko-ruminaciji”, odnosno jadikovanju. I, kao što je već ranije spomenuto, brojna istraživanja pokazala su da je ta praksa vrlo štetna za naše mentalno zdravlje.
“Sugovornici koji duže vrijeme provode u razgovoru koji prate negativni osjećaji, izvješćuju o destruktivnim misaonim obrascima, pa čak i o depresiji. Štoviše, primjećuje se “efekt zaraze”: ne samo da su se osobe koje su se na nešto žalile nakon razgovora osjećale lošije, nego se to dogodilo i s njihovim sugovornicima”, navodi Quartz, iznoseći rezultate istraživanja koje je bilo fokusirano na adolescentice (iako se sličan obrazac uočava i u drugim skupinama).
Međutim tu postoji jedna ‘kvaka’. Iako zajedničko jadikovanje može pridonijeti tomu da svijet izgleda mračnije, često nas na neki način povezuje sa sugovornicima. “Većina studija otkrila je kako je ko-ruminacija prisutna – i esencijalna – u najprisnijim odnosima”, ističe Quartz. No postoji li način da zadržimo efekt jačanja odnosa, ali da izbjegnemo toksičnost pretjerana jadikovanja?
Zamijenite ruminaciju refleksijom
Da, postoji način, tvrdi Margot Bastin sa Sveučilišta Leuven u Belgiji, koja proučava praksu jadikovanja. Trik je očito u tome da treba izbjeći “ko-ruminaciju” i umjesto toga uključiti se u “ko-rekfleksiju”.
Kada se ljudi žale jedni drugima, postoji tendencija da se o problemima govori na pasivan način. Priželjkuje se situacija u kojoj se stvari odvijaju drugačije, kao i da osjećaji razočaranja i potištenosti jednostavno nestanu. Osim toga, sugovornici se fokusiraju na sve potencijalno loše posljedice određenog problema, često predviđajući buduću katastrofu”, navodi Quartz, iznoseći rezultate istraživanja.
S druge strane, ko-refleksija “uključuje promišljanje o specifičnim elementima problema kako bi se bolje razumjela neka situacija. Koristeći informacije dobivene u ovom procesu, osobe nastoje ili potražiti rješenje ili učiniti nešto da se takav događaj više ne ponovi”.
Ukratko, ko-ruminacija je pasivna, dok je ko-refleksija aktivna i usmjerena na pronalaženje rješenja. I dok je prva praksa štetna za naše mentalno stanje i međuljudske odnose, ko-refleksija nam u teškim vremenima može biti vrlo korisna. “Ako se ljudi fokusiraju na to da shvate što se dogodilo kako bi stekli uvid, onda bi se to zapravo moglo pretvoriti u nešto vrlo korisno”, kaže Bastin.
Dakle, sljedeći put kad osjetite potrebu da se nekom požalite, samo se prisjetite razlike između ruminacije i refleksije. Gotovo je sigurno da se nećete osjećati bolje nakon razgovora u kojem se samo žalite. Dapače, osjećat ćete se gore. Osim ako se i vi i vaš sugovornik fokusirate na pronalaženje rješenja ili na ono što možete naučiti iz tih problema. Ako se žalite na taj način – samo naprijed! Znanost potvrđuje da je takva praksa dobra.
Pročitaj i ovo:
- Dijeta i mentalno zdravlje: Nova studija otkriva neočekivane psihičke rizike!
- Zamke produktivnosti: Kako ne izgubiti sebe u kulturi stalne zauzetosti
- Sebičnost: 5 situacija u kojima je potpuno opravdana
