Ljudi koji su sramežljivi ili socijalno anksiozni mogu se samoidentificirati kao introverti, vjerujući da njihove socijalne sklonosti utječu na njihov tip osobnosti. No prema stručnjacima, mnogi ljudi koji se identificiraju kao introverti zapravo nisu pravi introverti. Evo zašto pogrešno shvaćene i pogrešno usvojene etikete mogu biti štetne.
Što znači biti pravi introvert?
Introvertirane i ekstrovertirane tipove ličnosti razvio je psihijatar Carl Jung početkom 20. stoljeća. Jung klasificira introverte kao ljude koji preferiraju okruženja s malo stimulacije i zatvaraju se u sebe kako bi se ponovo napunili, za razliku od ekstroverta koji se pune energijom upravo provođenjem vremena s drugima u stimulacijskim okruženjima.
S vremenom su društveni ljudi naizgled postali sinonimi za ekstrovertirane, dok sramežljivi postaju sinonim za introvertirane osobe. Naime, pojmovi koje je smislio Carl Jug opisuju apsolutne suprotnosti spektra, a većina ljudi je negdje na sredini. Kimball Young je 20-ih godina 20. stoljeća definirao ambiverziju kao tip osobnosti ljudi koji pokazuju osobine introverta, ali i ekstroverta. Prema psihoterapeutu Kenu Pageu, gotovo smo svi u određenoj mjeri ambiverti.
Ambiverti se mogu dobro snaći u društvenim okruženjima, ali i uživati sami sa sobom. Takve su osobe fleksibilnije i lakše se prilagođavaju različitim okruženjima.
Zašto može biti loše identificirati se kao introvert?
Kada se netko pogrešno identificira kao introvert, on možda opravdava svoj izbor za izbjegavanje ljudske povezanosti, kažu stručnjaci. Iako se slažu da je to neki oblik brige o sebi, odabir takvog puta može imati posljedice.
Ljudi koji sebe smatraju introvertima mogu izbjegavati socijalne interakcije, što na kraju može pogoršati njihove socijalne vještine pa sljedeći put kada budu imali neku društvenu interakciju, to možda neće ići onako kako je planirano. A to loše iskustvo ih može spriječiti da sljedeći put izađu među ljude. Tako se formira začarani krug koji sa sobom donosi niz negativnih iskustava.
U većini slučajeva socijalna interakcija donosi pozitivne aspekte i pozitivnu energiju – s pravim ljudima, dakako.
Je li se uvijek loše identificirati kao introvert?
Ne nužno. Klasificiranjem samih sebe kao introvertima jednostavno znači da dobro poznajete same sebe te da točno znate koliko vam je povezanosti s drugima ljudima potrebno. To ne znači da potpuno izbjegavate druge ljude. Ustvari, introverti se ne pune energijom samo dok su sami već i odabranim interakcijama. Da, postoje načini da društveni život introvertima ne bude iscrpljujuć. No postoje mnogi koji to koriste kao izgovor za socijalnu anksioznost ili nešto drugo.
Prema stručnjacima, empatija i osjetljivost se također mogu koristiti za izbjegavanje socijalnih interakcija. No kada koristite svoju introvertiranost kao pogon koji će vas osnažiti, ne znači da od sebe radite žrtvu, već da tu poteškoću pretvarate u supersilu koja vam omogućuje da živite život kakav želite, s ljudima s kojima želite.
Pročitaj i ovo:
- Strah od nepoznatog: Kako prihvatiti i zavoljeti neizvjesnost?
- Socijalna anksioznost ili sramežljivost? Evo koje su temeljne razlike
- 8 tipova toksičnih prijatelja koje biste trebali izbaciti iz svog života
