Svatko od nas želi živjeti na način koji vodi do blagostanja, zar ne? Međutim, unatoč našim najboljim namjerama, mnogi od nas vjerojatno prakticiraju navike koje u stvari mogu naškoditi našem mentalnom zdravlju. Kad se takve navike jednom uspostave, lako ih je samo nastaviti upražnjavati zato što su dio poznate rutine ili zato što možda nismo svjesni koliko mogu biti štetne za naše raspoloženje, razinu energije i živčani sustav.
I dok je većina nas svjesna klasičnih navika koje štete našem mentalnom zdravlju, kao što je premalo sna ili konzumiranje prekomjerne količine alkohola, studije sve više pokazuju kako mnogo drugih navika i obrazaca razmišljanja može tome pridonijeti. Portal MindBodyGreen donosi šest najčešćih navika koje u tome igraju veliku ulogu i savjete kako ih se riješiti.
1. Previše kofeina
Volite jutarnju šalicu i pokoju kratku kavu tijekom pauze na poslu? Za mnoge od nas, gotovo je nezamislivo odreći se dodatne šalice kave tijekom dana. Ako ovo zvuči kao vi, možda biste trebali razmisliti o ovoj navici. Istraživanja su pokazala kako postoji veza između prekomjernog unosa kofeina i depresije, razdražljivosti i anksioznosti – osobito za one koji su osjetljiviji na učinke kofeina. Nadalje, kofein služi kao stimulans koji može prouzročiti poteškoće sa spavanjem, što vas može noću držati budnima i pogoršati vaše raspoloženje.
Pokušajte ovo: Provedite eksperiment i pokušajte smanjiti unos kofeina, osobito kasnije tijekom dana, i pratite kako se osjećate. Ako ste veliki ljubitelj kave, pokušajte se držati manje od tri šalice od 2 dcl dnevno. To će vam pomoći izbjeći mnoge negativne nuspojave kofeina, a istodobno povećati vašu budnost i pažnju. Također možete odraditi laboratorijski test kako biste utvrdili metabolizirate li kofein brzo ili sporo, što će pak pridonijeti boljem razumijevanju kako kofein utječe na vas i vaše mentalno zdravlje.
2. Pretpostavka da su stvari van vaše kontrole
Misaoni uzorak koji je često povezan s depresijom, razdražljivošću i tjeskobom gleda na mnoge aspekte našeg života kao nešto van vaše kontrole i utjecaja. U psihološkom smislu ovo se naziva vanjski lokus kontrole, što znači da osoba svoje uspjehe i neuspjehe pripisuje vanjskim silama, sreći ili djelovanju drugih ljudi umjesto vlastitim postupcima.
Kao rezultat toga, može se javiti osjećaj bespomoćnosti popraćen pitanjem zašto biste uopće trebali pokušati utjecati na situaciju. Na primjer, osoba koja sumnja u uspjeh svoje veze može pretpostaviti da je ona predodređena na neuspjeh, umjesto da promotri kako bi mogla utjecati na ishod.
Pokušajte ovo: Ako se čini kao da je situacija potpuno izvan vaše kontrole i počnete se osjećati bespomoćno, poduzmite korak unatrag i pokušajte dokučiti na koje biste aspekte situacije mogli sami utjecati. Čak i ako je to nešto vrlo malo, može razbiti ovaj obrazac razmišljanja i pomoći da se osjećate bolje. Moguće je da zapravo imate više utjecaja na situaciju nego što mislite.
3. Previše sjedenja
Uz povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti i drugih zdravstvenih problema, sjedilački stil života povezan je s depresijom i anksioznosti. S druge strane, pokazalo se da aktivan način života pozitivno djeluje na poboljšanje raspoloženja i smanjenje anksioznosti. To može biti posljedica nekoliko različitih čimbenika, uključujući oslobađanje endorfina, jačanje samopouzdanja te povećanje temperature tijela.
Pokušajte ovo: Cilj je povećati razinu aktivnosti tijekom dana, a ne samo 45 minuta tijekom vježbanja u teretani. Ako imate sjedeći posao, pokušajte provesti svoje pauze hodajući, zatražite stojeći stol ili se pobrinite da ustajete svakih sat vremena kako biste se razgibali. Za neke dodatne aktivnosti, priključite se nekoj sportskoj grupi ili počnite trenirati u slobodno vrijeme. Ne znate kako početi? Zamolite prijatelja da vam se pridruži kao podrška i dodatna motivacija.
4. Previše zaslona
Iako mnogi ljudi smatraju „skrolanje“ Instagramom ili gledanje videozapisa na YouTubeu vrlo opuštajućim, prekomjerno gledanje u ekrane različite vrste povezano je s razdražljivošću i depresijom. Zbog tipa svjetlosti koju emitira zaslon, ova navika može aktivirati mozak i rezultirati nesanicom te istodobno uzrokovati iscrpljenost i uznemirenost. Zbog svega navedenog, sve manje vremena provodimo licem u lice s ljudima koji su nam važni, što pridonosi osjećaju izolacije jer „nemamo vremena“ za njegovanje tih odnosa.
Pokušajte ovo: Priuštite si „digitalni detoks“ i potpuno izbjegavajte elektroniku ili si samo dopustite određenu količinu vremena za pregledavanje digitalnog sadržaja. Ovo je naročito važno za večer i vrijeme pred spavanje. Preusmjerite to vrijeme na provođenje kvalitetnih trenutaka s najbližim prijateljima, i to licem u lice. Planirajte provesti više vremena u prirodi, što pouzdano štiti od depresije i tjeskobe.
5. Previše jednostavnih ugljikohidrata
Ugljikohidrati su važni za energiju i zdravu razinu serotonina, poznatog kao "sretne" kemikalije u mozgu. Ali nisu svi ugljikohidrati isti – postoji razlika između složenih ugljikohidrata, kao što su povrće i cjelovite žitarice, i jednostavnih ugljikohidrata poput bombona i druge slatke, prerađene hrane. Jednostavni ugljikohidrati su brzi izvor energije koje naše tijelo lako i brzo razgrađuje.
Kao rezultat, konzumiranje jednostavnih ugljikohidrata dovodi do naglog skoka razine šećera u krvi, što može dovesti do promjena raspoloženja. Da ne spominjemo kasniji značajan pad šećera u krvi koji pak može dovesti do oslobađanja kateholamina i drugih hormona stresa, što također može uzrokovati uzbuđenje, razdražljivost i anksioznost.
Pokušajte ovo: Uključite u svoju prehranu složenije ugljikohidrate kako biste održali stalnu razinu šećera u krvi i izbjegli promjene raspoloženja. Pokušajte izbjegavati slatku ili prerađenu hranu, a umjesto toga nahranite organizam zdravim namirnicama koje pomažu održavati zdravo tijelo i um.
6. Crno-bijelo razmišljanje
Poznato i kao ili / ili razmišljanje, ovo stajalište ima tendenciju promatranja situacije samo kao dobre ili loše, pozitivne ili negativne, uspješne ili neuspješne. U ovom binarnom obliku razmišljanja, postoje samo dvije mogućnosti. Ali budimo iskreni, život je rijetko crno-bijeli – naučite promatrati nijanse.
Pokušajte ovo: Morate shvatiti da neuspjeh u nečemu ne znači da ste vi neuspješni. Važno je shvatiti da je život (kao i ljudi i situacije kojima smo izloženi) vrlo složen, a takva složenost jednostavno se ne može objasniti binarnim načinom razmišljanja. Osvijestite da, čak i ako se borite s nečim, to vas ne definira kao osobu – u stvari, ima toliko drugih prekrasnih i pozitivnih aspekata vašeg jastva koje trebate razmotriti. Dakle, uzmite si vremena i napravite popis pozitivnih osobina koji će vam pomoći „napumpati“ ego i podići samopouzdanje kad se osjećate neuspješnima.
Mentalno se blagostanje uglavnom javlja kao rezultat zdravih i uravnoteženih misli, ali i kvalitetnog načina života i prehrambenih izbora koji su neophodni u njegovanju uma i tijela. To se može postići pažljivim ispitivanjem vaših navika, prepoznavanjem onih koje možda nisu u skladu s vašim ciljevima, a zatim njihovom zamjenom novim te zdravijim rutinom i načinima ponašanja. Iako promjene u vašoj rutini mogu zahtijevati malo prilagodbe na početku, ključ za formiranje novih navika je njihovo pridržavanje – na kraju će postati automatske i bit ćete na pravom putu.
Pročitaj i ovo:
• Dokazano je – ljubav i zahvalnost utječu na zdravlje
• Anksioznost i depresija – kako ih razlikovati?
• Kako prehrana može pomoći kod depresije?
