Penjanje stepenicama jedna je od onih svakodnevnih aktivnosti koje nam vrlo brzo mogu pokazati u kakvoj smo fizičkoj formi. Nekoliko katova dovoljno je da počnemo ubrzano disati, osjetimo kako nam srce jače lupa, a noge postanu teške. Iako takva reakcija može zabrinuti, u većini slučajeva sama činjenica da smo se zadihali nakon penjanja po stepenicama ne znači da s našim zdravljem nije sve u redu.
Razlog je jednostavan. Penjanje stepenicama zahtijeva znatno više energije nego hodanje po ravnoj površini jer tijelo pritom ne pomičemo samo prema naprijed, nego ga podižemo protiv sile teže. Mišići nogu zbog toga rade intenzivnije, potreba organizma za kisikom naglo raste, a srce i pluća moraju ubrzati svoj rad kako bi zadovoljili te potrebe.
Razlika između normalne zadihanosti nakon napora i nedostatka zraka
Zbog toga se disanje ubrzava, a puls raste. Ako osoba nije fizički aktivna ili joj je kondicija slabija, zadihanost će se pojaviti još brže. To samo po sebi nije neobično i redovita tjelesna aktivnost s vremenom može pomoći da isti napor podnosimo lakše.
Ipak, postoji razlika između normalne zadihanosti nakon fizičkog napora i nedostatka zraka koji bi trebalo ozbiljnije shvatiti. Jedan od najvažnijih znakova na koji treba obratiti pažnju jest promjena u odnosu na ono na što smo navikli. Ako ste se godinama bez većih problema penjali na drugi ili treći kat, a odjednom morate zastati nakon nekoliko stepenica kako biste došli do zraka, takvu promjenu nije dobro automatski pripisati godinama ili lošoj kondiciji. Isto vrijedi ako se zadihanost postupno pogoršava ili se počinje pojavljivati i tijekom aktivnosti koje su vam ranije bile sasvim jednostavne.
Nije uvijek riječ samo o kondiciji
Kratkoća daha može imati brojne uzroke. Osim nedovoljne fizičke aktivnosti, na zadihanost mogu utjecati tjelesna masa, astma, kronične bolesti pluća, anemija, poremećaji srčanog ritma i različite bolesti srca. Ponekad osjećaj nedostatka zraka mogu pojačati i stres ili tjeskoba.
Zbog toga nije dovoljno promatrati samo koliko se brzo osoba zadihala na stepenicama. Važno je uzeti u obzir cijelu sliku – kada se zadihanost pojavljuje, koliko traje, koliko je izražena i postoje li pritom drugi simptomi. Posebnu pozornost treba obratiti ako se uz nedostatak zraka javljaju bol ili pritisak u prsima, vrtoglavica, osjećaj da ćete se onesvijestiti, lupanje ili nepravilan rad srca, oticanje nogu ili gležnjeva, piskanje pri disanju ili kašalj koji se pogoršava. Zabrinjavajuće može biti i otežano disanje koje se javlja dok mirujete ili ležite.
Takve simptome ne treba pokušavati objasniti isključivo manjkom kondicije, osobito ako su se pojavili prvi put ili postaju sve izraženiji.
Važno je kako se osjećate nakon napora
Ne postoji univerzalni broj stepenica nakon kojeg bi svaka osoba trebala biti potpuno bez daha. Ljudi se razlikuju po dobi, tjelesnoj kondiciji, tjelesnoj masi i zdravstvenom stanju, a razlika može biti i u brzini kojom se penjemo. Zato razni internetski ‘testovi’ koji pokušavaju procijeniti zdravlje srca ili pluća samo na temelju penjanja određenog broja stepenica mogu biti zanimljivi, ali ne mogu zamijeniti liječnički pregled.
Puno je korisnije obratiti pažnju na vlastiti obrazac. Ako ste se nakon napora zadihali, ali se disanje nakon kratkog odmora postupno vratilo u normalu, najčešće nema razloga za paniku. S druge strane, ako se teško disanje dugo zadržava, javlja se nakon sve manjeg napora ili je praćeno drugim simptomima, trebali biste razgovarati s liječnikom.
Može li redovito vježbanje pomoći?
Ako je zadihanost posljedica slabije kondicije, odgovor je uglavnom potvrdan. Organizam se prilagođava redovitoj tjelesnoj aktivnosti, pa ono što nam je danas teško s vremenom može postati znatno lakše. Ne treba pritom odmah krenuti s intenzivnim treninzima. Za početak mogu biti dovoljne redovite šetnje, nešto brže hodanje, vožnja bicikla, plivanje ili postupno uključivanje stepenica u svakodnevnu aktivnost. Ključno je povećavati opterećenje postupno i dati tijelu dovoljno vremena za prilagodbu.
Ako osoba ima kroničnu bolest, dugo je bila fizički neaktivna ili primjećuje neuobičajeno izraženu zadihanost, prije većeg povećanja intenziteta aktivnosti dobro je razgovarati sa zdravstvenim stručnjakom.
Kada nedostatak zraka zahtijeva hitnu pomoć?
Postoje situacije u kojima zadihanost ne treba čekati niti pokušavati ‘prehodati’. Ako se iznenada pojavi jaka otežana respiracija, osobito uz bol ili pritisak u prsima, nesvjesticu, izrazitu slabost ili plavkastu boju usana i noktiju, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Takvi simptomi mogu biti znak ozbiljnog zdravstvenog problema i zahtijevaju brzu procjenu.
Najvažnije je primijetiti promjenu
Dakle, ako ostanete bez daha nakon nekoliko katova, to samo po sebi nije razlog za zaključak da imate bolest srca ili pluća. Stepenice su zahtjevnije nego što se na prvi pogled čini i potpuno je očekivano da se disanje i puls ubrzaju kada tijelo iznenada mora uložiti više napora.
Ono što je puno važnije jest je li takva zadihanost za vas uobičajena. Ako se ništa nije promijenilo i brzo se oporavite nakon napora, najvjerojatnije nema razloga za zabrinutost. Ako je, međutim, nedostatak zraka nov, sve izraženiji ili se pojavljuje uz bol u prsima, vrtoglavicu, lupanje srca, oticanje nogu ili druge neuobičajene simptome, nemojte ga automatski pripisati slaboj kondiciji. U takvoj situaciji razgovor s liječnikom najbolji je način da se utvrdi što se zapravo događa.
Ukratko, nije pitanje koliko se zadišete dok se penjete stepenicama, nego koliko se taj osjećaj razlikuje od onoga što ste ranije mogli podnijeti.
Pročitaj i ovo:
- Istina ili mit: 7 navika koje smatramo zdravima, no jesu li doista korisne?
- Bez odlaska u teretanu: 6 načina za izgradnju snage kod kuće ili na putu
- 6 vježbi za ravnotežu koje jačaju snagu i stabilnost nakon 50.
