Odgađate li često zadatke na poslu, iako znate da se rokovi približavaju? Umjesto da započnete projekt ili odgovorite na nagomilane e-mailove, osjećate se kao da ste zapeli. Možda problem nije u manjku discipline, već u načinu na koji vaš živčani sustav reagira na stres, a čest uzrok toga može biti znak anksioznosti.
Odgađanje obveza na poslu često se pogrešno tumači kao lijenost ili nedostatak motivacije. No stručnjaci upozoravaju da je ono vrlo često jedan od najčešćih, ali i najmanje prepoznatih simptoma anksioznosti. Upravo anksioznost može biti razlog zašto se odgađanje javlja toliko često.
“Većina ljudi nije svjesna koliko živčani sustav utječe na naš svakodnevni život i osjećaj dobrobiti”, objašnjava psihoterapeutkinja Cathy Ranieri i dodaje: “Kada se na poslu osjećamo preopterećeno, iscrpljeno ili nesigurno, živčani sustav može situaciju procijeniti kao prijetnju. Kod nekih ljudi aktivira se reakcija ‘bori se ili bježi’, dok se kod mnogih, osobito na poslu, javlja treća reakcija – zamrzavanje, odnosno odgađanje.”
Zašto anksioznost vodi odgađanju?
Prokrastinacija je jedan od simptoma anksioznosti o kojem se rijetko govori jer se često smatra svjesnim izborom, a ne posljedicom psihološkog stanja. U stvarnosti je odgađanje često oblik izbjegavanja – mehanizam suočavanja kojem pribjegavaju osobe koje se bore s neliječenom ili nedovoljno prepoznatom anksioznošću. Problem je što izbjegavanje donosi samo kratkotrajno olakšanje. Što dulje odgađamo neugodan zadatak, to više raste osjećaj tjeskobe i pritiska.
“Anksioznost potiče prokrastinaciju stvarajući potrebu za bijegom”, kaže klinički socijalni radnik Jordan White i dodaje kako ‘osoba izbjegava zadatak jer sama pomisao na njegovo izvršavanje izaziva snažnu zabrinutost – bilo zbog straha od neuspjeha ili uvjerenja da nije dovoljno dobra.’
Što se doista događa u mozgu?
Zanimljivo je kako se anksioznost manifestira i na razini mozga. Kada se obveze gomilaju, rokovi približavaju, a očekivanja rastu, tijelo može prijeći u stanje koje stručnjaci nazivaju reakcijom zamrzavanja. U tom stanju organizam pokušava sačuvati energiju kako bi se nosio s prijetnjom.
Zbog toga mnogi osjećaju: manjak motivacije, umor, osjećaj bespomoćnosti i nemogućnost da započnu i najjednostavniji zadatak. Drugim riječima, nije riječ o lijenosti, nego o stresnoj reakciji organizma.
Kako prekinuti krug odgađanja?
Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih strategija koje mogu pomoći. Dobar početak u razbijanju ovoga problema jest i osvještavanje vlastite anksioznosti.
1/ Napravite tjedni plan
Kada unaprijed isplanirate obveze, ostavljate manje prostora za izbjegavanje zadataka. Jasna struktura smanjuje osjećaj kaosa i olakšava početak rada.
2/ Dopustite si kratku pauzu
Ako ste zapeli, odmaknite se od zadatka na nekoliko minuta. Povratak s “novim očima” često olakšava pronalazak rješenja i smanjuje osjećaj pritiska uzrokovan anksioznošću.
3/ Krenite od najmanjeg zadatka
Mali uspjesi stvaraju osjećaj napretka i potiču motivaciju. Završavanje jednostavnijih zadataka može pomoći da se živčani sustav smiri i da lakše prijeđete na zahtjevnije obveze – čak i u situacijama povećane anksioznosti.
4/ Ili prvo riješite ono što najviše odgađate
Nekim ljudima više odgovara suprotan pristup – odmah obaviti zadatak koji izaziva najveći otpor. Time se uklanja najveći izvor stresa i ostatak dana postaje znatno lakši.
Budite nježni prema sebi
Najvažnije je ne kažnjavati se zbog odgađanja. Misli poput ‘Lijen sam’ ili ‘Nisam dovoljno dobar’ samo pojačavaju osjećaj prijetnje i održavaju začarani krug anksioznosti.
Umjesto toga, pokušajte razgovarati sa sobom onako kako biste razgovarali s prijateljem. Primjerice: “Ovo mi je trenutačno teško, ali mogu napraviti jedan mali korak.” Takav pristup razvija samosuosjećanje, koje je važan dio oporavka od kroničnog stresa i anksioznosti.
Pročitaj i ovo:
- Niste samo umorni: znakovi preopterećenosti i kako sebi pomoći
- SPF anksioznost: zašto sve više ljudi razvija strah od sunca
- Za stres, depresiju i anksioznost Danska propisuje ‘vitamine kulture’
