Svi ponekad radije žeđ utažimo nekim voćnim sokom nego vodom, iako smo svjesni koliko je to dodatnih kalorija, aditiva i bojila. Tako je jedna naša čitateljica s ˝grižnjom savjesti˝ poslala upit nutricionističkom timu Vitaminoteke kako bi dobila dodatan poticaj za odabir pravog pića – vode.
Odgovorila joj je dipl. ing. Mirja Jošić iz nutricionističkog tima Vitaminoteke. Ako i vi imate slične dvojbe ili neko pitanje za naše stručnjakinje s ovog područja, svoj upit možete postaviti ovdje.
Pitanje naše čitateljice:
Jesu li mineralne vode koje sadrže askorbinsku i limunsku kiselinu u kombinaciji s gustim sirupima i ekstraktima dobre za piće svakodnevno…recimo u zamjenu za vodu? Znam…znam, voda je ideal i trudim se al mi treba još dodatni poticaj povremeno 😉
Zahvaljujem!
Odgovor Vitaminotekine stručnjakinje Mirje Jošić:
Askorbinska kiselina se dodaje u voćne sokove kako bi nadoknadila izgubljeni vitamin C iz voća tijekom proizvodnje sokova, ali istovremeno doprinosi izgledu i okusu sokova. Djeluje antioksidativno te sprječava oksidativno kvarenje.
Određene vrste voća prirodno sadrže limunsku kiselinu, ali se ona dodaje u voćne sokove kao konzervans i kako bi osnažila prirodni gorkasti okus sokova. Obje supstance su topive u vodi stoga se eventualni višak unesen u organizam izluči urinom.
Mogući problem može predstavljati šećer koji se nalazi u voćnim sokovima, jer njegov prekomjeran unos, koji je lako ostvariti unosom tekućih kalorija, pridonosi dnevnom unosu ugljikohidrata i energije.
Najopasniji je fruktozni sirup koji se koristi kao zaslađivač jer ne potiče izlučivanje inzulina i hormona koji reguliraju apetit zbog čega raste rizik od prekomjerne tjelesne mase i dijabetesa.
Ukoliko se konzumiraju povremeno, voćni sokovi neće štetiti, no važno je biti umjeren. Kao dodatni poticaj mogu Vam poslužiti i nezaslađeni biljni čajevi.
Napisala: Mirja Jošić, dipl.ing.
