Debljina je tema o kojoj gotovo svatko ima stav, ali rijetko i cjelovitu sliku. Upravo je zato konferencija “Istina o debljini”, održana jučer u Wespi, otvorila važan prostor za razgovor koji je bio istodobno stručan, aktualan i nužan – bez pojednostavljivanja, bez stigme i bez uvriježenih mitova koji ovu temu godinama prate. Umjesto površnih objašnjenja, okupljeni stručnjaci su govorili o debljini kao kroničnoj i složenoj metaboličkoj bolesti na koju utječu brojni biološki, hormonalni, psihološki i životni čimbenici.
Debljina nije samo pitanje volje
Konferenciju je otvorio dr. Mario Škugor, endokrinolog iz Cleveland Clinic, predavanjem „Debljina nije samo pitanje volje“, u kojem je iz medicinske perspektive objasnio zašto debljinu danas više ne možemo promatrati isključivo kroz prizmu discipline i osobne odgovornosti, nego kao ozbiljno zdravstveno stanje koje traži razumijevanje, stručnu procjenu i individualiziran pristup.
„Socijalni i okolišni faktori imaju veliku ulogu u razvoju debljine. Visokoprocesuirana hrana najdostupnija je i najjeftinija, a pritom je osmišljena tako da bude iznimno privlačna. Često nas ne zasiti dok ne unesemo velik broj kalorija. Takva se hrana neprestano reklamira, dok reklamu za jabuku gotovo nikada nećemo vidjeti. Problem je i u tome što su oglasi vrlo često usmjereni na djecu, koja onda upravo takvu hranu traže i žele, a roditeljima je te želje teško odbijati. Uz to, procesuirana hrana uglavnom je jeftinija, a osobe nižeg stupnja obrazovanja često nisu dovoljno svjesne koliko ona može biti štetna za zdravlje“, rekao je dr. Škugor.
Govoreći o biološkoj podlozi debljine, istaknuo je da su geni odgovorni za 40 do 80 posto predispozicije, pri čemu važnu ulogu imaju metabolizam, apetit, NEAT, raspodjela masnog tkiva i crijevni mikrobiom. Spomenuo je i rijetke genetske uzroke, poput Prader-Willijeva i Bardet-Biedlova sindroma, a podsjetio je i da debljini mogu pridonijeti određena zdravstvena stanja i terapije, među njima hipotireoza, Cushingov sindrom, hipogonadizam kod muškaraca, kao i neki antidepresivi, antipsihotici, steroidi, beta-blokatori i pojedini lijekovi za dijabetes.
Dr. Škugor se osvrnuo i na čimbenike iz svakodnevice koji se često podcjenjuju, poput manjka fizičke aktivnosti, lošeg sna, kroničnog stresa i utjecaja ranog djetinjstva. Upozorio je i na to da djeca izložena zagađenom zraku imaju veći rizik od razvoja debljine, dodatno naglasivši koliko je riječ o složenom zdravstvenom problemu na koji utječe niz međusobno povezanih čimbenika.
„Volja nije dovoljna. Da je volja dovoljna, mršavljenje bi bilo lako“, zaključio je dr. Škugor, istaknuvši da danas napokon postoje lijekovi i alati koji mogu pomoći u liječenju debljine te da suvremena medicina sve jasnije pokazuje kako je riječ o stanju koje zahtijeva ozbiljan, dugoročan i stručno vođen pristup.
Žensko zdravlje i debljina – srce, hormoni i reproduktivno zdravlje
Panel „Žensko zdravlje i debljina – srce, hormoni i reproduktivno zdravlje“ otvorio je važnu i još uvijek nedovoljno osviještenu temu utjecaja debljine na različite aspekte ženskog zdravlja. U razgovoru su sudjelovale kardiologinja dr. Vanja Hulak-Karlak te ginekologinje dr. Petra Podobnik i dr. Petra Kejla, a panel je moderirao dr. Natko Beck.
Kroz panel se jasno pokazalo koliko je ova tema slojevita – od povezanosti viška kilograma s kardiovaskularnim rizicima i hormonskom ravnotežom do utjecaja na plodnost, trudnoću, reproduktivno zdravlje i opće funkcioniranje organizma. Govornici su otvorili i pitanja ranih signala koje tijelo šalje kada težina počinje narušavati zdravlje, kao i činjenicu da već i umjeren gubitak kilograma može donijeti konkretne, mjerljive pomake.
Govoreći o utjecaju debljine na srce i krvožilni sustav, dr. Hulak-Karlak upozorila je da se kardiovaskularne bolesti i dalje često pogrešno doživljavaju kao dominantno muški problem. „Danas se promijenila paradigma – debljina se sve više promatra i kao kardiovaskularna bolest. Višak masnog tkiva nije pasivan, osobito visceralna masnoća, koja sudjeluje u nizu procesa povezanih s nastankom kardiovaskularnih bolesti“, istaknula je.
Na pitanje o povezanosti debljine i neplodnosti, dr. Petra Podobnik istaknula je da višak kilograma može biti povezan s hormonskim disbalansom, PCOS-om, inzulinskom rezistencijom i problemima sa štitnjačom, što kod dijela žena može otežati začeće. Upozorila je i na veće rizike u trudnoći kod žena s prekomjernom tjelesnom težinom, uključujući gestacijski dijabetes, povišeni krvni tlak i otežan porod. Posebno je naglasila da i relativno mali pomaci mogu imati velik učinak: „Gubitak već od 10 posto tjelesne mase mnogim ženama može ponovno uspostaviti ovulaciju i poboljšati kvalitetu jajnih stanica.“
O odnosu hormona i debljine govorila je dr. Kejla, osvrnuvši se na promjene koje dolaze u perimenopauzi i menopauzi. Istaknula je da prekomjerna tjelesna masa u tom razdoblju može biti povezana s nizom tegoba, uključujući obilna krvarenja, ali i stanja poput prolapsa i inkontinencije, koja su češća kod žena s viškom kilograma. Naglasila je i važnost promjene perspektive u pristupu ovoj temi: debljina nije estetski, nego prije svega zdravstveni problem.
Panel je otvorio i pitanje ranih upozoravajućih znakova. Dr. Hulak-Karlak istaknula je da su povećanje tjelesne težine i opsega struka među prvim pokazateljima da zdravlje ulazi u zonu rizika. Navela je da je kod žena opseg struka od 80 centimetara već značajan signal povećanog metaboličkog rizika, dok 88 centimetara predstavlja ozbiljno upozorenje.
Sudionici su se dotaknuli i motivacije, koja je često jedna od najvećih prepreka na putu prema promjeni. Dr. Hulak-Karlak naglasila je kako je važno isticati zdravstvene koristi mršavljenja: više energije, kvalitetniji san, bolji laboratorijski nalazi i manja potreba za lijekovima mnogima mogu biti snažniji poticaj od same estetike. Dr. Podobnik dodala je da je osobito važno žene motivirati prije trudnoće, jer danas postoje i terapijski alati koji mogu pomoći, dok je istodobno nužno smanjivati stigmu koja i dalje prati osobe s debljinom.
Panelistice su se složile da je s prevencijom, pravodobnim prepoznavanjem rizika i stručnom podrškom potrebno krenuti mnogo ranije – već u djetinjstvu i adolescenciji, kada se oblikuju navike koje dugoročno utječu na zdravlje.
Tijelo nakon mršavljenja – estetika, očekivanja i realnost
Panel „Tijelo nakon mršavljenja – estetika, očekivanja i realnost“ otvorio je temu o kojoj se još uvijek govori premalo, iako za mnoge osobe nakon velikog gubitka kilograma postaje vrlo konkretna i osobna. U razgovoru su sudjelovali dr. Tomica Bagatin i dr. Dinko Bagatin, a panel je moderirao Ognjen Bagatin.
Govornici su istaknuli da nakon značajnog mršavljenja mnogi pacijenti dolaze zbog opuštene kože, gubitka volumena i promjena u konturama lica i tijela. Naglašeno je da na konačan izgled utječu dob, genetika, brzina mršavljenja i ukupan broj izgubljenih kilograma, a posebno je istaknuto da nagli gubitak težine češće ostavlja izraženije posljedice.
Panel je otvorio i pitanje estetskih i kirurških zahvata nakon mršavljenja, pri čemu su stručnjaci naglasili da je idealno da pacijent prije operacije izgubi kilograme, kako bi se smanjili zdravstveni rizici i poboljšali rezultati zahvata. Ipak, pristup mora biti individualan, a odluka o zahvatu ne ovisi samo o fizičkim promjenama, nego i o tome koliko su očekivanja pacijenta realna.
Hormoni, metabolizam i debljina
U nastavku programa predavanje „Hormoni, metabolizam i debljina“ održao je doc. dr. sc. Tomislav Božek, koji je naglasio da je debljina kompleksna, multifaktorijalna i kronična bolest koju treba liječiti, a ne svoditi na pitanje izgleda ili discipline. Upozorio je i na ozbiljnost problema, istaknuvši da prekomjernu tjelesnu masu ima 65 posto odraslih i čak 35 posto djece.
Posebno je naglasio da poruka „manje jedi, više se kreći“ ne objašnjava stvarnu složenost debljine, jer na tjelesnu masu utječu hormoni, metabolizam, glad, sitost i obrasci ponašanja. Objasnio je i da se tijelo nakon gubitka kilograma biološki opire daljnjem mršavljenju, zbog čega je održavanje rezultata često najteži dio procesa.
Govoreći o liječenju, istaknuo je da se zdravim smatra gubitak od pola kilograma do najviše jednog kilograma tjedno te da su za dugoročne rezultate ključne promjene prehrambenih i životnih navika. Naglasio je i da debljina povećava rizik za niz ozbiljnih stanja, uključujući dijabetes tipa 2, hipertenziju, kardiovaskularne bolesti i neplodnost, zbog čega cilj liječenja ne bi trebao biti samo broj na vagi, nego poboljšanje općeg zdravlja.
Osvrnuo se i na napredak farmakološkog liječenja, istaknuvši da su GLP-1 agonisti značajno promijenili mogućnosti liječenja debljine.
Promjena životnog stila – kako dugoročno održati rezultate
Konferenciju je zaključio panel „Promjena životnog stila – kako dugoročno održati rezultate“, posvećen možda i najpraktičnijem dijelu cijelog procesa – izazovima koji često počinju tek nakon prvih izgubljenih kilograma. U panelu su sudjelovali Adriana Gudelj Babić, mag. nutr., Ana Antunović, food blogerica @kuhana_i_pecena, i Goran Špaleta, mag. cin., a razgovor je moderirala Ana Mogulić, kozmetologinja i voditeljica Sinteze Skin Clinic.
Sudionici su istaknuli da je održavanje rezultata često teže od samog mršavljenja, jer nakon početnog uspjeha slabi motivacija, usporava se bazalni metabolizam, a osjećaj gladi može biti izraženiji. Zato je, naglašeno je, ključno težiti fleksibilnosti, a ne perfekcionizmu, te graditi navike koje su dugoročno održive, umjesto posezanja za rigoroznim režimima.
U razgovoru se govorilo i o važnosti prehrambenih navika i kretanja. Adriana Gudelj Babić izdvojila je koncept zdravog tanjura kao jednostavan okvir za svakodnevnu prehranu – polovicu tanjura trebale bi činiti namirnice bogate vlaknima, četvrtinu proteini, a četvrtinu složeni ugljikohidrati, dok zdrave masnoće imaju mjesto kao dodatak, ali ne i kao dominantan dio obroka. Goran Špaleta naglasio da kretanje ne mora značiti iscrpljujuće treninge, ali mora postati dio svakodnevice.
Ana Antunović podijelila je i vlastito iskustvo s GLP-1 terapijom, istaknuvši da joj nije pomogla samo u mršavljenju, nego i u promjeni odnosa prema hrani. U nastavku razgovora otvorena je i tema kože te estetskih tretmana nakon gubitka kilograma. Ana je pritom naglasila da kod nje nije došlo do izraženog viška kože, ali da određene promjene na licu i tijelu ublažava kombinacijom treninga i tretmana poput Jovene za lice i CoolSculptinga za područje trbuha. Pritom je naglasila da takvi tretmani mogu biti vrijedna podrška procesu, ali ne mogu zamijeniti promjenu životnih navika.
Debljina je tema o kojoj se i dalje prečesto govori površno, iako je riječ o složenom zdravstvenom stanju koje traži razumijevanje, stručnost i dugoročan pristup. Upravo su zato konferencije poput “Istine o debljini” važne jer javni prostor vraćaju činjenicama, struci i iskustvima koja mogu pomoći ljudima u stvarnom životu.
Konferenciju je organizirala Poliklinika Sinteza uz podršku Poliklinike Bagatin, Juice Boxa, Novo Nordiska i portala Naturala.hr.
Pročitaj i ovo:
- Dr. Mario Škugor: “Debljina je kronična bolest koja traži cjeloživotnu pažnju”
- Kako je CoolSculpting promijenio estetsku medicinu kao ni jedan tretman do sada?
- Istina o debljini: „Manje jedi“ više ne vrijedi!
